ZAGREB - Nakon 1,5-godišnje istrage, Uskok je podignuo optužnicu protiv Georga Gavrilovića (75), vlasnika Mesne industrije Gavrilović, zbog sumnji da je uz pomoć pokojnoga ministra financija Joze Martinovića 1991. državnim novcem za samo 3,3 milijuna DEM kupio tvrtku Gavrilović, prema procjenama vrijednu oko 67 milijuna DEM.
Većinu novca za kupnju tvrtke, 2 milijuna DEM, Gavrilović je prema tvrdnjama Uskoka dobio s tajnoga računa u Villachu tvrtke Oblatio koji je hrvatsko Ministarstvo financija početkom rata koristilo kao crni fond za nabavu oružja s obzirom na to da je na snazi bio UN-ov embargo. Optužnica tereti Gavrilovića da je time počinio kaznena djela koje spadaju pod ratno profiterstvo jer je “iskoristio ratne okolnosti i otežan rad državnih tijela pri nabavi oružja i opreme za potrebe obrane RH”.
Riječ je o vjerojatno najvećem slučaju koji je Državno odvjetništvo pokrenulo kad je riječ o privatizaciji, a zakonski okvir koji im je to dopustio bazira se na promjenama Ustava iz 2010., prema kojima za djela počinjena tijekom ratnoga stanja 1991. - 1997. ili u području ratnoga profiterstva ili u području pretvorbe i privatizacije - nema zastare. Upravo ova odredba, odnosno njezina pravna valjanost, bit će najzanimljivije pravno pitanje koje će se najvjerojatnije u ranoj fazi postupka postaviti u ovome slučaju.
Naime, Ustavni sud je u slučaju Ive Sanadera ovu odredbu Ustava de facto proglasio ništavnom zaključivši da bi njezina retrokativna primjena značila povredu ustavnih načela i prava okrivljenika. Ako bi Ustavni sud zadržao ovo stajalište i u slučaju Gavrilovića, postupak protiv njega morao bi biti obustavljen. Gavrilovićev odvjetnik Rajko Čogurić već je tijekom istrage zatražio obustavu postupka zbog zastare, no na taj njegov prijedlog nitko se nije bio dužan očitovati. Ako, pak, optužnicu potvrdi optužno vijeće zagrebačkoga Županijskog suda, pojavit će se prva mogućnost da se teze o (ne)zastarijevanju provjere i pred Ustavnim sudom.