VJEŠTI PREVARANT

NEVJEROJATNA PREVARA OSUJEĆENA U ZADNJI TREN Lukavog falsifikatora ne bi primijetili da nije naciljao poznatog poduzetnika i povratnika iz dijaspore

Goran Mehkek / Hanza Media

Hrvoje Mrkša i poslovnica Fine na trgu svibanjskih žrtava 1995. Mrkša je bivši emigrant koji sada živi u Hrvatskoj, a u više je navrata bio direktor najpoznatijega hrvatskog kluba u iseljeništvu. Sada je član nadzornoga odbora jedne velike tvrtke. Između ostaloga, poznat je kao osoba koja je u Hrvatsku dovela Joea Šimunića, ali i mnoge druge nogometaše iz Australije

Policija je otkrila da je prevarant koji je htio ovršiti Mrkšu u nepunih mjesec dana koristio čak 6 lažnih identiteta. Preuzeo je i dvije tvrtke

Kad su prije desetak dana poznatoga povratnika iz Australije i bivšega direktora Croatije iz Melbournea, Hrvoja Mrkšu, iz banke nazvali kako bi ga upozorili da je njegov račun pod blokadom zbog ovrhe od 37 milijuna kuna, nitko nije slutio da će to dovesti do otkrivanja niza povezanih prevara u kojima je žrtva trebao biti Mrkša, ali i još nekoliko naših poduzetnika.

Banka posumnjala

Policija koja će ubrzano krenuti tragom Mrkšine prijave otkrit će da je prevarant u posljednjih desetak dana prošao pola države i služeći se sa čak šest lažnih identiteta za koje je imao krivotvorene isprave, obišao desetak javnobilježničkih ureda, ovjeravajući u njima ugovore kojima bi tvrtke koje je preuzeo teretio u ime osoba s lažnim identitetima, stvarajući nekoliko krugova prevare - jedne unutar drugih. Pregledavajući nadzorne kamere s banaka i iz Fine, policija je zaključila da im snimke nisu od neke koristi jer prevarant uz promjene identiteta mijenja i izgled, odnosno koristi perike. Da prevara nije otkrivena na vrijeme, odnosno u vrijeme dok se još odvijala, lako je moguće da bi i žrtve te prevare i policija ostale kratkih rukava.

No, uz brzu istragu, koja je svakako zahtijevala veliku razinu koordinacije među policajcima, “fantomu” se ipak ušlo u trag. Prije tri dana policija ga je uhitila, pronašavši mu u stanu perike, pečate tvrtke, lažne dokumente s nekoliko identiteta, brojne mobitele, kartice itd. Riječ je o 58-godišnjem Darku Kljajiću iz Pakraca, osobi koja je policiji dotad bila poznata po gotovo identičnim slučajevima lažnih ovrha, no s puno skromnijim iznosima i bez tolikog broja lažnih identiteta. Najvjerojatnije tek nakon što su ga uhitili i kod njega pronašli niz dokumenata, policajci su počeli rekonstruirati što je sve Kljajić radio proteklih dana.

Ono što su dosad uspjeli rekonstruirati je to da je Kljajić najprije 25. srpnja s identitetom izvjesnoga Zorana Vasića iz Srbije u Gospiću preuzeo građevinsku tvrtku Veleb. K javnom bilježniku je došao s krivotvorenim dokumentima i tvrtku, koju je vjerojatno otkupio od njezinih stvarnih vlasnika koji nisu sumnjali da imaju posla s prevarantom, prenio na sebe, odnosno na Vasića. Nakon što mu je to javni bilježnik ništa ne sumnjajući ovjerio, Vasić, odnosno Kljajić, u Trgovačkom sudu u Gospiću upisao se kao vlasnik i direktor Veleba. Preuzimanje Veleba, pokazat će se, samo je mali dio Kljaićeva plana koji će se početi realizirati gotovo mjesec dana kasnije, sredinom i krajem kolovoza, a čiji je konačni cilj bio ovršiti Mrkšin račun za spomenutih 37 milijuna kuna.

No, paralelno s planom o ovrsi nad Mrkšom, a što će policajci tek doznati, Kljajić je sličnu operaciju počeo paralelno izvoditi s još jednom tvrtkom na drugome kraju Hrvatske - u Međimurju. Samo dva dana nakon što je u Gospiću preuzeo tvrtku Veleb, Kljajić je iskrsnuo u Prelogu. Kod tamošnjega javnoga bilježnika izveo je identičnu stvar kao i u Gospiću, no ovaj put je bio Milan Ivanović rođen 1958., državljanin Srbije koji živi u Rue Du Bac u Parizu, a tvrtka koju je preuzeo bila je W-TRADE iz Kotoribe. Dok će razlog preuzimanja W-TRADE na kraju ostati enigma, razlog zašto je Kljajić preuzeo Veleb ubrzo će postati jasan - na tu tvrtku trebala su sjesti sredstva, ukupno 37 milijuna kuna, koje je Kljajić htio ovršiti s računa povratnika iz Australije. Desetak dana nakon preuzimanja W-TRADEA, 3. kolovoza, Kljajić je u Zagrebu, gdje javnom bilježniku, sada kao Slovenac Ivan Marić iz Ljubljane, daje krivotvorenu Mrkšinu punomoć kojom ga ovaj ovlašćuje da solemnizira također krivotvorenu Mrkšinu zadužnicu prema - tvrtki Veleb. Javna bilježnica ništa ne sumnjajući solemnizira zadužnicu, a upravo s tom zadužnicom, Kljajić će dva tjedna kasnije, sada kao direktor Veleba, Zoran Vasić, oko 9.50 ujutro doći u Finine prostorije na Trgu svibanjskih žrtava 1995. i zatražiti ovrhu na Mrkšinim računima.

Propali plan

Finini djelatnici proveli su ovrhu i bankama u kojima je Mrkša imao račune izdali nalog za pljenidbu 37 milijuna kuna u ime tvrtke Veleb, odnosno Vasića-Kljajića. Na samo korak do uspjeha, međutim, Kljajiću je plan propao jer su djelatnici Splitske banke, u kojoj je Mrkša imao jedan od računa, posumnjali da nešto nije u redu i obavijestili Mrkšu da mu je račun blokiran zbog poveće ovrhe te ga uputili da kontaktira s Finom. Dan kasnije Mrkša je otišao u Finu i vidjevši kako je došlo do ovrhe, shvatio da je žrtva prijevare. Odmah je sve prijavio policiji. Isplate su blokirane, a policija se dala u potragu za prevarantom. No, zanimljivo je to što je Kljajić radio s drugom tvrtkom koju je preuzeo - W-TRADEOM.

Nekretnine

Naime, nakon što je u jutarnjim satima 17. kolovoza u Fini ishodio ovrhu nad Mrkšom, Kljajić je tijekom dana ušao u najmanje četiri javnobilježnička ureda u Zagrebu - i u svaki je ušao s istim ciljem, ali koristeći drugi identitet. U jednome je bio Ivan Vasić iz Maribora koji živi u Švedskoj, u drugome Miljenko Raković iz Beograda, u trećemu Mirko Kuzmić iz Beograda, a u četvrtome je koristio identitet Zorana Vasića iz Beograda. U svakome od tih ureda ovjerio je po jedan ugovor u kojemu ta osoba, čiji je identitet koristio, prodaje tvrtki W-TRADE, koju je već preuzeo, po jednu nekretninu. Koji je razlog tome, može se samo nagađati, no riječ je o vrlo atraktivnim nekretninama uglavnom na području Dubrovnika. Je li Kljajić W-TRADEU, koju je preuzeo, prevarom želio prebaciti nekretnine koji bi zatim na neki način prisvojio? Je li te ugovore možda želio iskoristiti kako bi W-TRADE na osnovi vlasništva nad nekretninama možda u nekoj od banaka pokušao ishoditi neki kredit, može se samo nagađati jer se Kljajić na ispitivanju u prisutnosti branitelja Zorana Pilipovića odlučio braniti šutnjom. Istražna sutkinja zagrebačkoga Županijskoga suda odredila mu je jednomjesečni pritvor zbog opasnosti od ponavljanja djela.

Dobio uvjetnu jer je izradio lažnu ispravu za ovrhu Parona

Darko Kljajić čitateljima crne kronike najpoznatiji je kao jedan od protagonista slučaja “Radimo za vas Čibarić”, gdje je u ožujku ove godine nepravomoćno osuđen na djelomičnu uvjetnu kaznu. Optužbe koje su se u tome slučaju Kljajiću i ostalim okrivljenicima stavljale na teret po mnogo čemu su slične ovima najnovijima zbog koji se ponovno našao u Remetincu.

Naime, Kljajiću, zatim Blaženki Čibarić (50), vlasnici tvrtke Radimo za vas Čibarić, te još trima okrivljenicima na teret se stavljalo da su početkom 2014. na temelju krivotvorene zadužnice koju je izradio Kljajić ovršili poznatu građevinsku tvrtku Paron za 684.000 kuna.

Prema optužnici, Kljajić i Čibarić su koristili druge osobe koje su u zamjenu za novac glumili direktoricu Parona Maru Krasniqi, a na osnovi te krivotvorene zadužnice Fina je u korist tvrtke Radimo za vas Čibarić i ovršila Paron za spomenuti iznos. Dio novca, ukupno 245.000 kuna, Blaženka Čibarić je podignula s računa tvrtke, no ubrzo ih je sve pohvatala policija.

Kljajić je u tome slučaju nepravomoćno osuđen na djelomičnu uvjetnu kaznu od 18 mjeseci zatvora, od čega će šest mjeseci morati provesti iza rešetaka, a ostatak od godinu dana zatvora dobio je s petogodišnjim rokom kušnje. Osim ove nepravomoćne uvjetne osude, Kljajić ima i jednu pravomoćnu također zbog krivotvorenja.

 

ELIPSO

Izdvajamo