Digitalna transformacija označava pojavu intenzivnog korištenja digitalnih tehnologija u svim aspektima ljudskog života. Ona je sastavni dio tehnološke revolucije koja se u gospodarskom kontekstu učestalo naziva četvrtom industrijskom revolucijom, a koja ima potencijal da radikalno izmijeni način na koji živimo i poslujemo. I prethodne industrijske revolucije su također kao posljedicu imale dramatičnu promjenu načina življenja i poslovanja, počevši od otkrića parnog stroja koji je inicirao prvu industrijsku revoluciju, do otkrića motora na izmjeničnu struju i motora s unutrašnjim izgaranjem koji su doveli do druge industrijske revolucije, pa sve do otkrića čipa, uspostave interneta i razvoja informacijsko-komunikacijskih tehnologija koji su obilježili treću revoluciju. S obzirom na eksponencijalnu progresiju prethodnih tehnoloških revolucija, za očekivati je da će digitalna transformacija naše živote mijenjati mnogo brže i mnogo radikalnije u odnosu na prethodne revolucije, čak i u usporedbi s trećom industrijskom revolucijom koja nam je donijela internet, osobna računala i mobilne telefone. U konačnici, digitalna će nas revolucija kroz primjenu umjetne inteligencije, interneta stvari, velikih podataka, 3D printanja, kolaborativne robotike, kvantnih računala, nadopunjene stvarnosti i nanotehnologije natjerati i da se zapitamo što to uopće znači biti čovjek. Značaj digitalne transformacije za Hrvatsku potvrđuje i istraživanje o ekonomskim učincima Ekonomskog instituta u kojemu smo utvrdili: ubrzavanjem digitalizacije BDP po glavi stanovnika Hrvatske bio bi veći za 11%. Istraživanje će biti predstavljeno na konferenciji HUP-a Digitalna (R)evolucija 14. veljače.
DIGITALNA (R)EVOLUCIJA: KONFERENCIJA HUP-a O BUDUĆNOSTI HRVATSKOG GOSPODARSTVA. POGLEDAJ OVDJE
Značaj digitalizacije za društvene i ekonomske ishode prepoznala je i Europska komisija te ju je uvrstila među 10 svojih političkih prioriteta u nadolazećem razdoblju. U svibnju 2015. Komisija je usvojila Strategiju jedinstvenog digitalnog tržišta koja kroz niz inicijativa nastoji učiniti dostupnim potrošačima i proizvođačima prednosti koje donosi digitalna transformacija te promovirati Uniju u vodeće svjetsko gospodarstvo u području digitalne ekonomije. Ostvarivanjem ciljeva sadržanih u Strategiji jedinstvenog tržišta omogućilo bi se slobodno kretanje dobara, usluga i kapitala u digitalnom kontekstu te jednak pristup svih stanovnika i poslovnih subjekata u zemljama članicama Unije on-line uslugama. Digitalna transformacija bi za posljedicu, između ostaloga, trebala imati povećanu proizvodnost i profitabilnost kompanija, kvalitetnije i dostupnije javne usluge i više izbora za potrošače.
Digitalna transformacija se polako, ali sigurno odvija i u Hrvatskoj. Napredak pojedinih članica Europske Unije u procesu digitalne transformacije i integriranju u jedinstveno digitalno tržište prati se na godišnjoj bazi pomoću indeksa socio-ekonomske digitalizacije DESI kojeg računa i objavljuje Eurostat. DESI indeks, koji u obzir uzima kvantitativne pokazatelje napretka digitalizacije zajedno sa kvalitativnim informacijama o politikama koje se provode u pojedinim zemljama članicama sugerira da je Hrvatska u 2017. zauzela 24. mjesto u Europskoj Uniji kada je u pitanju napredak procesa digitalne transformacije. Danska je prema ovom indeksu najdigitaliziranija zemlja članica Unije, a iza Hrvatske nalaze se Italija, Grčka, Rumunjska i Bugarska. Nismo dakle najdigitaliziranija zemlja u Uniji, ali utješno je za znati da barem u nečemu nismo zadnji ili predzadnji (kao što je to često slučaj s ekonomskim pokazateljima). Od još lošije pozicije nas je spasila činjenica da je digitalna pismenost i korištenje interneta u Hrvatskoj blizu europskog prosjeka, ali i da hrvatski poslovni sektor iskazuje značajno veći stupanj digitalizacije od ostatka društva.
Drugim riječima, ako je suditi prema vrijednostima komponenti DESI indeksa, hrvatska poduzeća su na vrijeme prepoznala mnogostruke benefite koje nudi digitalizacija poslovanja. Hrvatska tako relativno dobro stoji kada se kao kriterij digitalizacije poslovanja uzme posjedovanje vlastite web stranice, on-line prodaja, prekogranična on-line prodaja, primjena digitalnih aplikacija u upravljanju lancima dobavljača i odnosima s kupcima, korištenje cloud aplikacija i primjena takozvanih ERP sustava za integrirano upravljanje poslovnim procesima i resursima u poduzeću. U 2017. godini smo zauzimali 12. mjesto među zemljama članicama Unije po proporciji poduzeća koja imaju on-line prodaju. Deveti smo bili po kriteriju proporcije poduzeća koja koriste cloud aplikacije, a jedanaesti po primjeni ERP sustava u poslovanju. Naša poduzeća najviše zaostaju u odnosu na europska poduzeća po primjeni elektronskog računa (svega 10 posto poduzeća u Hrvatskoj koristi elektronski račun) te po prisutnosti poduzeća na društvenim mrežama (15 posto poduzeća je prisutno na najmanje dvije društvene mreže). Važno je međutim naglasiti da je pozicija Hrvatske na rang listi napretka u digitalizaciji poslovanja bila bolja prije nekoliko godina, nego što je to danas, što indicira da se poduzeća u drugim zemljama Unije digitaliziraju bržim tempom od hrvatskih poduzeća. Drugim riječima, bez obzira što hrvatska poduzeća ostvaruju napredak u svim indikatorima digitalnog poslovanja u zadnjih nekoliko godina, zbog činjenice da se taj napredak ostvaruje sporijim ritmom u odnosu na druge zemlje, iz relativne perspektive hrvatske kompanije nažalost sve više karakterizira digitalno zaostajanje. Također je važno za naglasiti da u našoj zemlji postoji i nerazmjer ponude proizvoda koje se može kupiti on-line i sklonosti stanovništva prema kupnji proizvoda on-line, pa stoga iako smo plasirani kao deveti po proporciji poduzeća koja koriste in-line prodaju, tek smo 21. po udjelu stanovništva koje je u 2017. nešto kupilo preko interneta. Slaba zainteresiranost za on-line kupnju može se povezati prije svega s nedovoljnom penetracijom kreditnih kartica među stanovništvom, nepovjerenjem u sigurnost on-line kupovine, kao i postojanju barijera u prekograničnoj elektronskoj trgovini.
DIGITALNA (R)EVOLUCIJA: KONFERENCIJA HUP-a O BUDUĆNOSTI HRVATSKOG GOSPODARSTVA. POGLEDAJ OVDJE
S obzirom da digitalna transformacija eksponencijalno raste, službena statistika utjelovljena u DESI indeksu ne bilježi najnovije trendove u implementaciji digitalnih rješenja. Stoga još uvijek ne znamo u kojoj mjeri europska, pa onda i hrvatska poduzeća, koriste recentnije digitalne inovacije kao što su veliki podatci, umjetna inteligencija, internet stvari, dronovi i kolaborativni roboti. Za očekivati je da će hrvatska poduzeća u ovim segmentima kaskati za europskim prosjekom, što zbog nedovoljno broja stručnjaka i studenata u STEM području, što zbog povijesnog nedostatka usmjerenosti u područja poput robotike i nanotehnologije. Digitalna transformacija međutim ide i mnogo dalje. Ona je osnovica četvrte industrijske revolucije (poznate još i pod nazivom Industrija 4.0), za koju se očekuje da će do temelja promijeniti načine na koje poduzeća stvaraju dodanu vrijednost. Proizvodnja, a samim time i stvaranje novih vrijednosti će se preusmjeriti iz masovne proizvodnje standardiziranih proizvoda koja je započela s drugom industrijskom revolucijom u masovnu proizvodnju proizvoda u potpunosti prilagođenih individualnim potrebama kupaca.
Primjeri takve masovne proizvodnje prilagođene individualnim potrebama potrošača postoje već sada. Proizvođači sportske opreme na primjer omogućuju da kupite tenisicu koju ste sami dizajnirali. Inovativni proizvođači automobila pak razvijaju open source platforme koje za rezultat imaju razvoj 3D printanih električnih automobila u čijoj izradi preko on-line platformi sudjeluju ne samo zainteresirani stručnjaci i entuzijasti iz cijelog svijeta, već i kupci tih automobila. Ovakav model proizvodnje, znan pod akronimom DDM (direct digital manufacturing), daje nam dobru naznaku kako će industrijska proizvodnja izgledati kada bude u potpunosti digitalno transformirana. Naglasak takve proizvodnje više neće biti na ostvarivanju volumena prodaje i ekonomije obujma (potrebe da kompanije proizvode veću količinu proizvoda kako bi se smanjio jedinični trošak proizvoda). Umjesto toga, proizvodne kompanije će se usmjeriti na optimiziranje korištenja rada i strojeva u svrhu povećanja prihoda i dobiti, dok će trenutni naglasak na optimizaciju troškova i određivanje optimalne cijene proizvoda postati sekundaran. Sam proizvodni proces će biti znatno fleksibilniji, predvidljiviji i uključivati će sposobnost autonomnog ispravljanja pogrešaka. Proizvodni pogoni biti će manji i smješteni bliže izvora potražnje za proizvodima. Iščeznut će potreba za stvaranjem i održavanjem zaliha. Valja reći i da naglasak digitalizirane industrije proizvodnje više neće biti isključivo na samom proizvodu, nego i na njegovom korištenju. Najbolji primjere koje danas imamo za takve poslovne procese su aplikacije tipa Ubera ili Airbnb koje omogućuju da se za naknadu koristi proizvoda (automobil i nekretnina) koji su u vlasništvu drugih, najčešće kupcima potpuno nepoznatih ljudi.
Uslužna poduzeća će također proći kroz digitalnu transformaciju kako bi se zadovoljile potrebe potrošača koji danas očekuju intuitivnu, proaktivnu i personaliziranu uslugu u stvarnom vremenu. To očekivanje je moguće ispuniti primjenom modernih digitalnih tehnologija zasnovanih na velikim podacima, umjetnoj inteligenciji, virtualizaciji, automatizaciji, kognitivnim računalima, cloud aplikacijama i proširenoj stvarnosti. Rezultat primjene ovih tehnologija će biti radikalna promjena u načinu na koji se usluge nude i dostavljaju kupcima. Digitalnoj transformaciji će posebice biti podložne složenije usluge poput bankarstva, osiguranja, telekomunikacija, energetike, zdravstva i obrazovanja.
DIGITALNA (R)EVOLUCIJA: KONFERENCIJA HUP-a O BUDUĆNOSTI HRVATSKOG GOSPODARSTVA. POGLEDAJ OVDJE
I premda se možda čini da će pojave poput virtualnih tvornica i pozivnih centara, prediktivnog održavanja opreme, pametnih strojeva, kolaborativnih robota i cyber-proizvodnih sustava čine kao daleka budućnost, ta budućnost nam je već pred vratima. Ta budućnost će od poduzeća zahtijevati izgradnju organizacijske kulture koja potiče kontinuirano preispitivanje postojećih poslovnih modela i razvoj novih. Zahvaljujući relativno dobroj startnoj poziciji u procesu digitalne transformacije koju duguje prije svega propulzivnom ICT sektoru, Hrvatska danas ima šansu da kroz digitalnu transformaciju poslovnog sektora unaprijedi svoju konkurentnost ekonomije i poveća životni standard svojih građana. O nama ovisi da li ćemo tu šansu znati iskoristiti, kako se ne bi dogodilo da usprkos dobrom startu digitalizacija bude još jedan aspekt društvenog i ekonomskog života koji nas svrstava na začelje europske rang ljestvice.
Na konferenciji HUP-a Digitalna (R)evolucija kreatori i stratezi digitalne ekonomije Hrvatske: "Digitalizacija je pitanje opstanka gospodarstva"
Digitalna ekonomija raste sedam puta brže od ostatka ekonomije, a procjenjuje se da će u tom sektoru do 2020. Europska unija imati čak četiri milijuna novih radnih mjesta. Da se ubrza digitalna transformacija Hrvatske, BDP po glavi stanovnika bio bi veći za 11 posto, izračunao je Ekonomski institut.
Što donosi digitalna transformacija i kako mijenja poslovne procese i modele, saznajte na konferenciji Digitalna (R)evolucija, koju organizira Hrvatska udruga poslodavaca 12. Veljače u Atriju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Konferencija se ove godine održava pod pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta i u medijskom partnerstvu s Hanza Medijom, a okuplja kreatore i stratege digitalne ekonomije i digitalnog društva.
Organizatori konferencije imaju za cilj pokazati hrvatskim poduzetnicima da je utjecaj tehnologija na poslovanje neizbježan, ali i da im je primjena tehnologija dostupna i lakše nego što to možda misle.
Na konferenciji će biti prikazani modeli primjene novih tehnologija i inovacija kroz inspirativne primjere hrvatskih tvrtki koje će pokazati kako i vašem poslu mogu pomoći virtualna stvarnost, umjetna inteligencija, poslovna analitika ili povezivanje milijuna objekata primjenom senzora.
"Prodor interneta imao je gotovo nemjerljive efekte na društvo u cjelini. A jednako kao što je ta prva internetska revolucija pogurala čovječanstvo prema naprijed, novi zamah sada se događa s revolucionarnim digitalnim tehnologijama", ističe Boris Drilo, predsjednik HUP-Udruge ICT, najrelevantnijeg udruženja koje intenzivno radi na povećanju konkurentnosti hrvatske ICT industrije.
Kako ističe potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić, digitalna transformacija našeg gospodarstva i društva je u tijeku, a "te procese želimo kvalitetno oblikovati". Stoga će Ministarstvo gospodarstva pokrenuti izradu strateškog dokumenta kojim će se stvoriti poticajan okvir za nastavak digitalizacije i tehnološke modernizacije te ojačati konkurentnost gospodarstva.
Ivan Barać, posebni savjetnik potpredsjednice Vlade RH i Bernard Gršić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva, na konferenciji će iznijeti razvojne ciljeve i alate koji su temelj za daljnji razvoj digitalne Hrvatske.
"Da bi građani ostvarili koristi kakve su ranije bile nezamislive, preduvjet je – digitalna transformacija države, tvrtki, gradova i društva u cjelini", kaže Barać.
Sudionici konferencije po prvi puta moći će čuti rezultate istraživanja o stanju digitalne ekonomije u Europi i Hrvatskoj, koje će prezentirati Maruška Vizek s Ekonomskog instituta.
"Jedan od važnih ciljeva ove konferencije je osvijestiti poslodavce da se moraju prilagoditi i pripremiti za budućnost koja je determinirana tehnološkim inovacijama, odnosno njihovoj primjeni u svakodnevnom radu. Tako da možemo reći da je ova konferencija o budućnosti i o opstanku hrvatskog gospodarstva", izjavio je Davor Majetić, glavni direktor HUP-a.
Prilog je napravljen u produkciji Native Ad Studija i HUP-ICT, u skladu s najvišim profesionalnim standardima Jutarnjeg.
