Pronalazak imena poznanika, susjeda ili kolege na poreznom stupu srama koji je nakon višemjesečnih najava konačno i osvanuo na stranicama Ministarstva financija mnogima je sigurno uljepšao dan jer to shvaćaju kao svojevrstan izraz pravednosti. Ipak, rijetko je koji potez Vlade izazivao tako oprečne stavove u javnosti kao objava liste poreznih dužnika: dok je jednima to potez pravednika, drugima je to potez osvetnika ili očajnika.
Zabavljanje naroda
Na popisu Porezne uprave našla su se 7124 poduzeća, 3066 obrtnika i 82.180 građana. Među poduzećima odabrana su ona koja duguju više od 300.000 kuna i država od njih ukupno potražuje 15 milijardi kuna, a listu predvode Tempo, HRT i zagrebačka papirna industrija Pan. Granica za obrtnike je dug veći od 100.000 kuna, a ukupno duguju 4,4 milijarde kuna. Najveći grešnik iz te grupacije je Mirko Rapić iz Šibensko-kninske županije koji duguje čak 41,5 milijuna kuna.
VIDEO Najdužniji Hrvat: Alen Bubalo i njegova tvrtka nisu platili 101 milijuna kuna poreza!
Kada je riječ o građanima, na stupu srama su oni koji duguju više od 15.000 kuna i njihov se ukupni dug procjenjuje na više od 10 milijardi kuna. Prvi na toj listi je Zvonimir Staničić iz Bjelovarsko-bilogorske županije, duguje 61 milijun kuna.
Na popisu se nisu našla poduzeća, obrtnici i građana koji su u međuvremenu zatražili obročno plaćanje ili reprogram poreznog duga. Što sada nakon što su poznata imena onih koji državi nisu platili PDV, porez na dohodak ili doprinose?
Najviše poreza državi duguju Tempo, HRT, Pan, Industrogradnja i Varteks! Dužni su i Josip Kuže, Daniel Popović i Niko Pulić
- Taj potez samo služi za zabavljanje naroda. Ljudi će se idućih pet dana baviti imenima dužnika, što je potpuno beskorisno. Da se toliko bavimo ozbiljnim pitanjima kao što je zapošljavanje ljudi, sigurno je da bi stanje u zemlji bilo bolje - kaže Hrvoje Zgombić, porezni savjetnik i predsjednik Uprave društva Zgombić & Partneri. Za njega je ključno pitanje što je država doista učinila da naplati sporne poreze. S obzirom na to da se dugovi vuku godinama, čini se da nije mnogo. U slučaju tvrtki, razlog zašto nije pokretala prisilnu naplatu ponajprije je pokušaj spašavanja radnih mjesta. Pristup je bio bolje pričekati da plate dug nego ići u ovrhu i izbaciti zaposlene na ulicu. Taj pristup, međutim, nije donio osobite rezultate, već je, napominje Zgombić, samo pokazao nemar i neuredno poslovanje države. Osim toga, mnogi su otvorili tvrtku bez ijednog zaposlenog, nagomilali dugove, zatvorili su tu firmu i otvorili drugu. Država nije mnogo učinila ni na njihovu kažnjavanju.
Neažurna država
Vlado Brkanić, porezni stručnjak i urednik časopisa RRiF, pita se: “Tko će sada propasti u crnu zemlju?” i odgovora: “Direktori poduzeća kojih više nema!” Građani će se možda znojiti malo više, ali sada je pitanje što država može napraviti.
- Neki su dugovi stariji od 10 godina. Sada slijedi dokazni postupak i tek će se vidjeti tko će izvući deblji kraj - kaže Brkanić. Budući da zastara traje tri, odnosno šest godina, da bi je prekinula, država će morati dokazati da je poduzela potebne radnje za naplatu. No sve upućuje na to da nije bila osobito ažurna.
- Nije to stup srama i nije tako zamišljen. Radi se o dugu, a ne o utaji, ne radi se o kaznenom djelu. Onaj tko nije platio će platiti. Cilj je uvesti red da se poveća svijest. Tko god je na popisu neka se ne smatra osramoćenim, neka plati porez – rekao je premijer.
ČLANAK U CIJELOSTI PROČITAJTE OVDJE
Ima tvrtki kojima država nije plaćala, ali budimo iskreni, svi oni su se do jučer ljubili, grlili, jeli i skitali se s bivšim članovima Vlade. Osam godina nisu uspjeli naplatiti potraživanja. Najvećim su to dijelom građevinari koji enormne iznose nikada nisu platili. Ali njih ni ne žalim jako. Jer su bili prijatelji i nisu vodili brigu ni o svojim tvrtkama ni o svojim dobavljačima – rekao je ministar financija Slavko Linić.
ČLANAK U CIJELOSTI PROČITAJTE OVDJE
Od ukupno 30 milijardi kuna koliko duguju privatne i pravne osobe za porez, planiramo naplatiti pola tog iznosa, odnosno 15 milijardi kuna. Preostali iznos vjerojatno nećemo moći naplatiti jer se uglavnom radi o stečajevima. Procjena je ovo šefice porezne uprave Nade Čavlović Smiljanec, koja je u razgovoru za Dnevnik Nove TV najavila pravu ofenzivu prema svim poreznim dužnicima. Najavljuje da su priroritet ona poduzeća koja su stvarala čitave lance, samo zbog izvlačenja novca.
ČLANAK U CIJELOSTI PROČITAJTE OVDJE
LISTA GRAĐANA
1. Zvonimir Staničić - Grubišno Polje 61,442.615
Neslavni rekorder i prvi na listi najvećih poreznih dužnika u kategoriji građana je Zvonimir Staničić, binzismen iz Grubišnog Polja, rođen 1951. godine.
Za Staničića se u medijima doznalo proljetos kad je u jednom dnevnom listu oglasio da za 400.000 kuna prodaje rijetku lovačku pušku koja je pripadala Josipu Brozu Titu.
Tada se predstavio kao uspješni naftaš koji se mučio s pokretanjem lovnog turizma na području Bjelovarsko-bilogorske županije. Staničić za porez i prirez na dohodak državi duguje 49,7 milijuna kuna te dodatnih 11,7 milijuna kuna za PDV.
Ukupni njegov dug iznosi 61,4 milijuna kuna i zbog toga je u sudskim sporovima s državom. U Maloj Peratovici sagradio je lovačku kuću i apartmane s 12 kreveta u kojima je planirao ugostiti bogate klijente koji bi uživali u lovu, a Titova puška trebala je biti perjanica ponude.
Međutim, s dolaskom krize taj mu je biznis propao, a proživio je i osobnu tragediju (preminuo mu je sin).
Dosad je, prema podacima Poslovne Hrvatske, bio vlasnik četiri tvrtke, od kojih su se tri bavile prodajom nafte (za koju se u medijima pisalo da je sumnjive kvalitete) te tvrtke RIMBO TEL koja se do gašenja ove godine bavila gradnjom zgrada. Tvrtka Kroko nafta, koja se bavila trgovinom i turizmom, ugašena je 2007., građevinska tvrtka Cervus ugašena je tri godine poslije, a tvrtka Kroko nafta otvorena umjesto ugašene i dalje posluje te, prema Poslovnoj Hrvatskoj, nije u blokadi.
2. Albino Jurman, rođen 1938. godine, poduzetnik je iz Bala u Istri. Njegov dug državi iznosi 37,7 milijuna kuna. Oženjen je i otac je dvoje djece. Diplomirani je ekonomist i vlasnik je ili direktor dosad bio u sedam tvrtki, a iz mnogih od njih je izašao 2008. godine. U medijima je spominjan u ljeto 2009. godine, kada ga je Općinsko državno odvjetništvo u Puli optužilo za utaju 20 milijuna kuna na prodaji zemlje u Vodnjanu.
Odvjetništvo ga je teretilo da nije u zakonskom roku podnio prijavu poreza na dohodak za 2006. godinu, u kojoj je prodajom nekretnina zaradio proviziju od 29,447.221,42 kune. Riječ je o zemljištu batvača koja je graničila sa spornim zemljištem Barbariga- Dragonera.
3. Alen Bubalo je Zagrepčanin rođen 1969. godine, a kao treći na listi najvećih dužnika državi duguje 34,6 milijuna kuna. U karijeri se prema podacima Poslovne Hrvatske bavio građevinom (tvrtka Audacter ugašena je ove godine), iznajmljivanjem automobila (tvrtka AB ADMIRAL osnovana je još 1996. godine, i još uvijek nije u blokadi), a ostalih osam tvrtki mu je ili ugašeno ili u blokadi (tvrtke Universal, Srida Marketing, PRogram Produkcija, Orginalna promocija bavile su se promocijom i marketingom i sve su u blokadi)
4. Drago Norčić, rođen 1952. godine iz Samobora državi duguje 25,5 milijuna kuna. Poznati je mesar i sa sinom Tomislavom suvlasnik lanca mesnica 'Karlo' (ima ih 17 u više gradova). Mesna industrija "Karlo", kako se i sami reklamiraju, počela je sa radom 1996. godine. Norčići posjeduju vlastitu klaonicu i prerađuju meso, te pružaju ugostiteljske usluge. Bave se vlastitim tovom junadi i svinja i veleprodajom i maloprodajom svježeg mesa i suhomesnatog mesa. Njihov obrt Karlo ugašen je 2003. godine, ali Karlo doo i još jedna istoimena tvrtka prema podacima Poslovne Hrvatske normalno funkcioniraju i danas.
5. Ana Klemenić iz Kamanja, rođena 1960. godine, najzaduženija je građanka na popisu i peta po redu sa ukupno 15,6 milijuna kuna. Njen dug se veže uz propast tvrtke Konfekcija Klemenić, koja je iz obrta u tvrtku prešla 2005. a propala 2008. godine.
Konfekcija koja je stala sa radom jer je tvrtka dobila 10 milijuna kuna razreza na porez zapošljavala je gotovo 80 radnika, a bavila se šivanjem i prodajom tekstilnih proizvoda. Porez je prema pisanju lokalnih medija, obiteljskoj tvrtki Klemenićevih nabijen jer je Porezna Uprava utvrdila nepravilnosti pri prelasku iz obrta u tvrtku, a ugašeni su iako su imali tržište i poslovali u plusu.
6. Nikica Čolak, rodom iz Benkovca, rođen 1958. godine česti je na listi najzaduženijih građana barem kad je o porezima riječ. Zanimljivo Poslovna HRvatska nema podataka da bi bio vlasnik obrta ili tvrtke, a njegov dug iznosi 13,9 milijuna kuna. Međutim kao takav nije najveći dužnik Zadarske županije- to je Košarkaški klub Zadar sa 33 milijuna kuna, a Čolak čak nije najzaduženiji ni u Benkovcu- Regionalne veletržnice Benkovac državi duguju čak 16 milijuna kuna.
7. Marko Skejo rođen 1956. godine u Drnišu, ali sa prebivalištem u Splitu, državi duguje porez u iznosu od 11,8 milijuna kuna. Sudionik je Domovinskog rata i dobitnik devet ratnih odličja. Njegova supruga u kratkom telefonskom razgovoru potvrdila je da zna za dug, i da je po njenom mišljenju za sve kriva država. - A tko bi drugi bio kriv, ona nas je ovdje i dovela- rekla je, a njen se suprug nije javio na mobitel. Tvrtka Alas za dom gdje je član Uprave, a koja se bavi građevinom i trgovinom s 39 zaposlenih i dalje normalno posluje, a lani je unatoč prihodima od 29 milijuna kuna bila u gubitku od dva milijuna kuna. Tvrtka Mikrosiverit gdje je od 2001. prokurist u blokadi je. Skejo je i predsjednik nadzornog odbora u tvrtci PZ Uzdanica koja se bavi uzgojem žitarica i koja posluje normalno. Njegova tvrtka Za dom propala je 2000. godine i otada je u blokadi.
8. Sanja Čudina, rođena 1968. godine u Solinu državi duguje 11,66 milijuna kuna. Vlasnica je tvrtke Soni iz Solina koja se bavi gradnjom i popravkom brodova i koja je u ugašena 2009. godine. Tvrtka je imala 31 zaposlenog, a prihodi su joj zadnje godine iznosili 3,8 milijuna kuna što je duplo manje od godine prije. Te je godine tvrtka završila sa minusom od 313 tisuća kuna, i nije ju izvuklo ni masovno otpuštanje, jer godinu dana ranije tvrtka je imala dvaput više zaposlenih.
9. Branko Dolinar rođen je 1967. godine u Zagrebu i državi u trenutku objave podataka duguje poreza u iznosu od 11,7 milijuna kuna. Njegova benzinska stanica Dolinar u Ribniku ugašena je 2003. godine. Povezan je sa još sedam poslovnih subjekata. Njegova tvrtka Dolinar doo u blokadi je od 2006. godine. Tvrtka Merx doo u Lipniku u kojoj je direktor postao 2007. je u blokadi od 2010. i unatoč prihodima od 3 milijuna kuna zadnju su godinu završili sa minusom od milijun kuna. U tvrtci Propan doo iz Lipnika je direktor od 2010. godine i tvrtka nije u blokadi ali je u minusu od 30 tisuća kuna. Jos dvije tvrtke kojima je osnivač li vlasnik su u blokadi ili ugašene.
10. Ivan Mijatović rođen 1973. godine duguje 9,9 milijuna kuna poreza. Svojednobno je bio pomoćnik ministra financija Bože Prke i bliski suradnik Borislava Škegre.Bio je član Uprave Plive i šef Nadzornog odbora Hrvatskog Telekoma, vodio povjerenstvo za privatizaciju HT-a, nakon čega je otišao u Deutsche Telekom. U Ministarstvu financija, spominje se po medijima, bio je načelnik za upravljanje javnim dugom i gotovinom, i zadužen za drugu javnu ponudu Plivinih dionica. Prozivalo ga se zbog viπe slučajeva sukoba interesa. Bio je u Nadzornim odborima ARZ-a, Končara, PBZ-a.
Mediji su pisali kako je 2005. godine dok je radio u Plivi kupio u Charlotti u SAD-u vilu od 500 kvadrata, s 9 soba i velikim bazenom. Spominjali su se i apratmani i dvorac u SAD-u. Na internetu je zbog toga prozvan hrvatskim Rockfellerom. Najvažnije funkcije u superuspješnim kompanijama obavljao je prije tridesete godine života.
LISTA OBRTNIKA
1. Mirko Rapić - Žaborić 41,520.310 kuna
Mirko Rapić, prvi na listi dužnika fizičkih osoba sa 42 milijuna kuna poreznog duga, vlasnik je tvrtki RLE i Solin Brodogradnja te jedan je od pet najvećih kooperanata hrvatskih brodogradilišta.
Odmah uz bok braći Žužul i njihovoj Skladgradnji te riječkom poduzetniku Mati Markanoviću, vlasniku Teri Croteka. I danas Rapićeva tvrtka RLE radi po hrvatskim škverovima, najviše u dalmatinskim, no zbog krize i drastičnog pada zaposlenosti navoza mnogo manje nego u “zlatnim godinama” kada su vodeći kooperanti zarađivali godišnje i do 100 milijuna kuna. Dokaz da je Rapiću posao znatno pao je i lanjska zarada u Brodotrogiru od samo 4 milijuna kuna, dok je u vrijeme velike zaposlenosti škvera zarađivao i više od 15 milijuna. No, Rapićeva je tvrtka bila dosta angažirana i za talijanska brodogradilišta, a u boljim godinama zapošljavao je i do stotinu varilaca, brodomontera i drugih radnika za poslove obrade čelika. Najveći poslovni iskorak koji ga je navodno i doveo do ovako velikih dugova je kupnja brodogradilišta Vranjic u Solinu, i to od “Viktora Lenca” u vrijeme kada je to remontno brodogradilište završilo u stečaju.
Porezni dug skupo je koštao i Matu Markanovića, koji je zbog optužbe za utaju gotovo 100 milijuna kuna proveo i više mjeseci u riječkom zatvoru. Njegova firma Teri Crotek također je na upravo objavljenom popisu dužnika, no sa znatno manjim iznosom od 12 milijuna kuna. Slično su prošla i braća Žužul, no njih su slobode stajali sumnjivi poslovi s Hrvatskim autocestama, a ne s brodogradnjom. N. Horvat
2. Vinko Odak - 11.816.756,37 kuna
Vlasnik tvrtke 'Odak brodogradnja'. Riječ je o još jednom brodograđevnom koperantu koji je godinama s tvrtkom 'Elektorda Bristvica' radio po hrvatskim navozima. Najveći dio njegova duga odnosi se na PDV u iznosu od 5,2 milijuna kuna.
3. Jozo Primorac - 11.585.099,13 kuna
Osnivač “Zaklade Primorac” u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Švicarskoj. Zaklada je osnovana 1991. godine a namjesra je bila briga za skrb o djeci čija su egzistencijalna prava ugrožena, kao i o djeci s posebnim potrebama. Obiteljima je na 10 godina davao stanove za 1 kunu. Prije nekoliko godina je objavio kako će poslove zaklade u Hrvatskoj i Švicarskoj svesti na minimum te da mu je plan izgraditi starački dom u Zagrebu. Prema njegovim riječima „Zaklada Primorac“ kupuje zemlju i ima dovoljno zemlje, što je za hrvatske prilike neshvatljivo.
4. Branko Berišić - 11.343.095,86 kuna
Vlasnik tvrtke “Formula d.o.o.” iz Zagreba koja se bavi popravkom motornih vozila i motocikala. Tvrtka je osnovana 1994. godine i danas ima dvoje zaposlenih. U 2010. godini je, prema podacima “Poslovne Hrvatske” počeo pad dobit i prihoda tvrtke.
5. Aleksandar Majetić - 7.144.486,92 kuna
Vlasnik tvrtke Catering Majetić. Tvrtka je osnovana 1998. godine i bavi se organizacijom raznih svečanih događaja. Stekla je reputaciju jedne od najboljih tvrtki za ovu vrstu usluge. No, prema podacima Poslovne Hrvatske tvrtka je u blokadi što govori da je vjerovatno došlo do velikog pada prometa. Majetić najveće dugovanje bilježi na stavci duga za Porez na dodanu vrijednost u iznosu od 3,6 milijuna kuna.
6. Krešimir Sak - 6.995.620,28 kuna
lasnik tvrtke “Sak” sa sjedištem u Tenji. Tvrtka se bavi pripremom i usluživanjem hrane. Tvrtka je u blokadi od veljače 2011. godine. Najviše duguje porez i prirez na dohodak u iznosu od 3,6 milijuna kuna.
7. Antun Antal - 6.960.6898,39 kuna
Vlasnik tvrtke “Madri d.o.o.” iz Donjeg Miholjca koja se bavi proizvodnjom namještaja. Tvrtka je je osnovana 1954. godine danas se nalazi u stečaju. Nekretnina tvornice zajedno sa strojevima oglašena je za zakup. Najveći dio duga od 4,6 milijuna kuna odnosi se na doprinos za obvezna osiguranja.
8. Ivan Dalić - 6,597.933,44 kn
Vlasnik tvrtke “Auto Mario” iz Vinkovaca. Najveći dio duga odnosi na Porez na dodanu vrijednost u iznosu 3,4 milijuna kuna
9. Asja Piplović - 6.257.445,09 kn
Odvjetnica iz Umaga. Njena odvjetnička tvrtka je u blokadi. Odvjetnica Piplović osumnjičena je 2007. godine u aferi “Maestro”. U prvom postupku na zagrebačkome Županijskom sudu u svibnju 2009. odvjetnica Piplović i njezin partner Jandriček osuđeni su na godinu i tri mjeseca.u ožujku 2010. godine je Općinsko državno odvjetništvo u Bujama protiv nje podnijelo istražni zahtjev zbog sumnje da je utajom poreza i drugih davanja oštetila državni proračun za 3,4 milijuna kuna.
10 Sedat Sinan - 5.804.041,69 kn
Građevinski poduzetnik iz Zagreba vlasnik tvrtke “Magest”. U ukupnom dugu najveći dio se odnosi na doprinose za obavezno osiguranje u vrijednosti 2,4 milijuna kuna.
LISTA TVRTKI
1. Tempo, Zagreb - 292,285 milijuna kuna
Građevinska tvrtka Tempo s dugom od 292,2 milijuna kuna našla se na prvom mjestu liste poreznih neplatiša. Nekad uspješna građevinska kompanija u većinskom je vlasništvu države; Državni ured za upravljanje državnom imovinom i državni mirovinski fond drže više od 94 posto dionica, radnici imaju 4,4 posto, a neznatan omjer imaju i ratni vojni invalidi. Ukupna vrijednost dionica je 60,8 milijuna kuna. Tvrtka je u povremenim blokadama već četiri godine. Prošle godine prijavili su gubitak od 38,1 milijun kuna. Krajem prošle godine imali su 288 zaposlenih, a ukupni troškovi za plaće bili su oko 18 milijuna kuna. Velik problem u poslovanju ove građevinske tvrtke je taj što se zbog velikih dugovanja prema državi, ne mogu samostalno natjecati za dobivanje poslova. Tako, primjerice, Tempo kao podizvođač, skupa s tvrtkama Mešić-com i Pionirom sudjeluje u izgradnji tzv. Bandićevih fontana u Ulici Hrvatske bratske zajednice.
Tvrtka se našla u velikim financijskim problemima i zbog činjenice da im potraživanja prema kupcima premašuju 300 milijuna kuna, pa su se već dogovorili s Vladom o prebijanju duga kroz preuzimanje potraživanja ili uzimanje povoljnih kredita preko HBOR-a. U tvrtki se od 2004. provodi program restrukturiranja, kaže predsjednik Uprave Zvonimir Pogačić, a problem se pokušava riješiti i preko bivšeg Vladinog modela c za spas poduzetnicima. - Dug će se riješiti sukcesivno jer imamo bitno veću imovinu i potraživanja. Primjerice, u Libiji smo izgradili 2800 stanova, a dužni su nam 16 milijuna USD - pojašnjava Pogačić.
2. HRT - 222,6 milijuna kuna
'Hrvatska radiotelevizija', koja je na drugome mjestu s dugom od 222,6 milijuna kuna, tvrdi da je problem duga najvećim dijelom nastao zbog različitog tumačenja Porezne uprave i HRT-a između 2002. i 20008. godine oko toga ima li HRT pravo na odbitak pretporeza. “HRT je nesporni dio duga reprogramirao s Poreznom upravom 3. kolovoza prošle godine, i to u iznosu od 76 milijuna kuna. Za preostali dio HRT je podnio tužbu Upravnom sudu i zatražio odgodu izvršenja do okončanja upravnog spora. HRT je u kontaktu s nadležnim tijelima te smo sigurni u ishod koji bi zadovoljio obje strane u sporu. Financijsko poslovanje HRT-a je stabilno, sve svoje obveze ispunjavamo unutar rokova”, kažu na HRT-u.
3. 'Pan-papir' - 142,8 milijuna kuna
'Pan-papir' u stečaju je sa 142,8 milijuna kuna poreznog duga završila na neslavnom trećem mjestu, također se tuži s državom tražeći od nje mnogo veći iznos od onoga koji joj duguje. "Što se tiče duga, država nam duguje tri do četiri puta više s kamatama. Sporimo se s njima u vezi plantaže Borinci vrijedne 121 milijun kuna koju smo uredno predali 2003. godine, ali nikada nsimo vidjeli novce. Nepošteno je od države da objavljuje Pan na listi dok se na sudu očekuje rasplet. Svi vještaci do sada su stali na našu stranu", kaže Marinko Mikulić, bivši predsjednik Uprave Pan - papirne industrije koji sudskim putem traži povratak na čelno mjesto i koji smatra da Pan nikada nije smio završiti u stečaju. A. P
4. 'Industrogradnja' - 106 milijuna kuna
'Industrogradnja' se našla na četvrtom mjestu s dugom od 106,8 milijuna kuna iako je ranije dogovoreno da će svoj porezni dug platiti ustupanjem nekretnine državi. Riječ je o neboderu u širem centru Zagreba, a 'Industrogradnja' se obvezala da će ga i urediti kako bi bio useljiv za tri ministarstva, budući da je interijer u lošem stanju. Ovakva vrsta kompenzacije mogla bi postati pravilo, budući da je i sam prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić izjavio nakon postignutog dogovora s Industrogradnjom da bi država trebala osnovati nekretninski fond u koji bi ulazile nekretnine dobijene na ovakav način ne samo zbog korištenja, nego i za prodaju.
5. 'Varteks' - 103,7 milijuna kuna
Varaždinsko tekstilno poduzeće 'Varteks' koje se već dulje vrijeme bori za opstanak u industriji koju je kriza snažno pogodila, našlo se na petom mjestu najvećih poreznih dužnika dugujući na ime poreza 103,7 milijuna kuna. U 'Varteksu' kažu da je to poduzeće zbog smanjene potrošnje i rasta nezaposlenosti bilo primorano izvršiti restrukturiranje koje je dodatno opteretilo likvidnost. “Porezni dug koji je nastao u posljednjih nekoliko kriznih godina nastojimo riješiti s državom već više od dvije godine, i o tome smo u nekoliko navrata informirali javnost. Na žalost, zbog izostanka antircesijskih mjera, dug prema državi do danas nismo uspjeli do kraja riješiti, ali očekujemo rješenje do kraja rujna”, poručili su iz 'Varteksa'. I ovo je poduzeće svoje obveze prema državi planiralo riješiti po modelu C, odnosno da država uđe u vlasništvo u zamjenu za dug.
6. 'Euro-market' - 97,4 milijuna kuna
Kako je to slučaj i s većinom poduzeća čija je imena država odlučila objaviti kao najveće porezne dužnike, i 'Euro -market' poduzeće za trgovinu i turizam otišlo je u stečaj. Euromarketov dug popeo se na 97,4 milijuna kuna, a gotovo cjelokupnu dug sastoji se od neplaćenog PDV-a. Njegov osnivač je Zdravko Barbaroša, svojevremeno upisan u Zlatnu knjigu poduzetnika. On je prije pola godine izgubio zadarski hotel 'President' s četiri zvjezdice nakon ovrhe zbog duga od milijun ondašnjih njemačkih maraka koji se s kamatama popeo na 20 milijuna kuna.
7. 'Tvornica električnih žarulja' - 72,9 milijuna kuna
Država će se teško naplatiti od 'Tvornice električnih žarulja' koja duguje 72,9 milijuna kuna poreza, od čega najveći dio otpada na doprinose. I ta je tvrtka početkom godine otišla u stečaj i teško je očekivati da će pribijanje na porezni stup srama pomoći u naplati potraživanja. Dvije trećina duga sastoji se od dugovanja na osnovi neplaćenih doprinosa, a ostatak na neplaćeni PDV i porez na dohodak i prirez.
8. 'Mika-Mia' - 72,1 milijun kuna
Poduzeće za unutarnju i vanjsku trgovinu 'Mika-Mia' koje se našlo na osmom mjestu najvećih poreznih dužnika, zahvaljujući dugu od 72,1 milijun kuna, brisan je iz sudskog registra tako da se država neće naplatiti. Najveći dio duga, i to 53 milijuna kuna, odnosi se na prirez i porez na dohodak, dok su doprinosi čak i preplaćeni. Dug od 17,3 milijuna kuna odnosi se na neplaćeni PDV.
9. 'Konstruktor' - 72 milijuna kuna
Sudski proces zbog sumnjive privatizacije 'Konstruktor - inženjeringa' nedavno je završio presudom od šest mjeseci zatvora za njegovog predsjednika Uprave Željka Žderića. Ta tvrtka koja se početkom 2000. ponovno podigla kao jedna od najmoćnijih građevinskih poduzeća u zemlji zahvaljujući gradnji autocesta, krajem 2000-ih je u kratko vrijeme postala najveći problem građevinskog sektora sa stalnim blokadama računa i kašnjenjem plaća radnicima. Stoga nije čudno da je dug prema državi dogurao do 72 milijuna kuna, od čega je najveći dio na doprinose i PDV. S obzirom na stanje te tvrtke i na netom završeni sudski proces, teško je očekivati da će se država uspjeti naplatiti.
10. 'Srida marketing' - 67 milijuna kuna
Država je zakasnila i sa 'Sridom marketingom' čiji će dug od 67 milijuna kuna ostati nenaplaćen budući da je i ta tvrtka brisana iz sudskog registra. Poduzeće je brisano na početku ove godine, a jedini podatak koji se može naći jest da joj je direktor Alen Bubalo.