I uz sve dobre statističke podatke o godišnjem rastu proizvodnje od 2,7 posto, hrvatski proizvođači jaja ovogodišnji su Svjetski dan jaja 14. listopada dočekali zabrinuti i nezadovoljni. Zabrinuti zbog sve većeg uvoza konzumnih jaja koji je u 2015. godini porastao čak 113 posto u odnosu na 2013.
Nezadovoljni jer Vlada još nije donijela operativni program ulaganja u razvoj peradarstva, a resorno ministarstvo nije proizvođačima pomoglo da bezbolno premoste prilagodbu na novi način proizvodnje.
Naime, nakon ulaska u EU proizvođači konzumnih jaja morali su prestati s proizvodnjom na farmama koje nisu udovoljavale odredbama Uredbe o dobrobiti kokoši nesilica.
Kako doznajemo u Croatiastočaru, jednogodišnju prilagodbu s kaveznog na obogaćeni kavezni uzgoj nisu uspjele financijski pratiti brojne farme koje su propale tako da je broj koka nesilica pao za oko 300.000. Taj pad se dogodio 2014. i tada je broj pilića pao sa 1,692.354 iz 2013 na 1,422.585, koliko je evidentirano 2014. Tada je i proizvodnja jaja pala sa 465 milijuna na 391 milijun komada, a uvoz skočio sa 11 na 49 milijuna, da bi 2015. bio već 99 milijuna komada jaja.
- U zadnje dvije godine zbog pada proizvodnje jaja kod registriranih proizvođača bilježi se uvoz konzumnih jaja, i to najvećim dijelom iz EU članica koje su već obavile prilagodbu, imaju veliku proizvodnju jaja i konkurentniju cijenu. Tu je sada na potezu resorno ministarstvo, kao i kod većih kontrola uvoza - kaže Branko Bobetić, direktor Croatiastočara, u čijem radu uz proizvođače mlijeka i mesa sudjeluju i proizvođači jaja.
U Hrvatskoj su u Upisniku kokoši nesilica upisana 143 proizvođača, koji su lani proizveli 558 milijuna jaja, a na tržištu je ukupno potrošeno 647 milijuna jaja, od čega 99 milijuna iz uvoza. Tako je rekordna samodostatnost Hrvatske u proizvodnji jaja sa 98 prije pet godina pala na lanjskih 86. Svježa domaća jaja proizvedena u Hrvatskoj imaju znak “Jaja hrvatskih farmi” i posebno su obilježena brojevima Hrvatske poljoprivredne agencije uz pomoć kojih možete kompjutorski očitati gdje su jaja proizvedena i iz kakvog su uzgoja.
Svi veliki proizvođači koje smo jučer kontaktirali nisu željeli javno govoriti o svojoj proizvodnji i problemima s prilagodbom na novi način uzgoja zbog nedavnog tragičnog slučaja trovanja salmonelom. Iako su često isticali nedovoljnu pomoć i nezaintresiranost države za investicije u peradarstvu i proizvodnji jaja, do ulaska Hrvatske u EU uspijevali su zadovoljiti čak 98 posto domaćih potreba za konzumnim jajima.
Kao i kod mlijeka ili mesa, domaći su se proizvođači našli potpuno nezaštićeni i nepripremljeni na tržišnu utakmicu s velikim proizvođačima jaja koje najviše uvozimo iz Poljske, Njemačke, Slovenije i Slovačke. Hrvatska proizvodnja jaja čini tek 0,27 posto u ukupnoj europskoj proizvodnji jaja, a zemlje iz kojih uvozimo godinama su sustavnim poticanjem proizvodnje i korištenjem EU fondova modernizirale proizvodnju, imaju niže poreze na repromaterijal, pa tako i niže cijene.
A sustav kontrole na zajedničkom EU tržištu prepušten je povjerenju u sustav sljedivosti proizvodnje hrane.