Najnovija politička kriza u Zagrebu izazvana prepucavanjem Gradske skupštine i gradonačelnika Milana Bandića oko projekata gradnje fontana, trgova i pothodnika kod Nacionalne i sveučilišne knjižnice, te obnove Cvjetnog trga još je jednom pokazala koliko su zapravo poremećeni odnosi između gradskih vlasti. Ovakvom svađalačkom i destruktivnom retorikom samo dodatno dokazuju koliko im nisu bitni građani ovoga grada koji su ih izabrali, nego im je bitno u svakoj prilici pokazati tko je jači, bolji, moćniji, pametniji, lukaviji...
Apsurdna situacija
Zagrepčani su taoci takve politike već dulje vrijeme, odnosno od trenutka kad su se vladajući SDP i Bandić razišli, a najnoviji slučaj u vezi s projekatima vrijednim 30 milijuna kuna samo potvrđuje svu apsurdnost političke situacije u kojoj se Zagreb nalazi. S jedne strane odmetnuti gradonačelnik, pripremajući se za iduće lokalne izbore, u svom populističkom stilu gradi fontane i nepotrebno popločava Cvjetni, a s druge strane Skupština, kao i nekoliko puta do sada, “kasno na Kosovo stiže” i zaustavlja već započete projekte, uz opravdanje da to čine jer su u krizi nepotrebni. Slična situacija dogodila se i u ožujku 2010., kada se SDP u Skupštini ispričao zbog Horvatinčićeva šoping-centra Cvjetni i tražio revidiranje projekta koji je već bio započeo, iako su ti isti zastupnici 2007., kada su podržavali Bandića, bili suzdržani kod izmjene GUP-a. Jednako zamršena bila je i priča oko dječjih vrtića, gdje je pobjedu ipak odnijela Skupština i zadržala staru cijenu vrtića, a prepucavali su se gradski oci i oko skupštine Holdinga, te gradskog proračuna, opet na štetu građana.
Na posljednjoj sjednici Gradske skupštine, koju je obilježila svađa Bandića i predsjednika Skupštine Davora Bernardića, usvojen je Prijedlog obustave radova na Cvjetnom trgu i na gradnji fontana uz NSK iako su prve lopate zakopane sredinom lipnja. Bandić, razočaran odlukom, napisao je na Facebooku da je riječ o lošoj politici Skupštine.
Kočenje razvoja
- To nije politika, to su izrazi čiste mržnje i osobne zavisti. Skinuli su sve važne točke s dnevnog reda, i dalje koče razvoj grada. Koče gradnje cesta, kanalizacije i svega drugog nužnog građanima. Ubuduće ćemo pitanja kad će biti cesta, kanalizacija, vrtić, škola i sl. postavljati zastupnicima u Skupštini jer ovakvim sramotnim neradom koče razvoj grada. Ponavljam, to nije politika - ogorčen je bio Bandić.
Što je zapravo sporno u ovim projektima? Projekt obnove Cvjetnog trga vrijedan je 10,8 milijuna kuna, a njime se planira uređenje samog trga. Umjesto betonskih heksagona postavit će se granitne ploče.
Primitivno rješenje
Osim toga, na Cvjetnom će se mijenjati sve instalacije te napojni vodovi pomoću kojih se zalijeva posađeno drveće. Ugradit će se i dekorativna rasvjeta za spomenik, pravoslavnu crkvu i zgrade sa spomeničkom vrijednosti. Ovaj zahvat zamišljen je prema idejnom projektu arhitekata Kranjca i Šerbetića starom 20 godina. Umjesto granita zbog štednje su se 1995. postavili kameni heksagoni. Ironično, danas se u vrijeme najveće krize kreće u investiciju za koju mnogi vjeruju da je zapravo popločavanje ulaza u Horvatinčićev centar. Odnosno, među građanima se mogu čuti priče da se popravljaju ploče koje su uništili kamioni pri gradnji Centra Cvjetni ili da je popločavanje paravan za popravak kanalizacijskog sustava koji nije izdržao priključak Horvatinčićeva centra. Osim toga, i struka je protiv projekta jer smatraju da je apsurdno u današnje vrijeme stavljati granit, primitivno rješenje za 21. stoljeće.
O projektu su mišljenje mogli dati i građani. Bandić je na Cvjetni postavio slamnatog konja pokraj kojega je bio sandučić za primjedbe. Međutim, mišljenje građana nije moglo utjecati na već donesenu odluku budući da je konj postavljen nakon što je raspisan natječaj na kojemu je pobijedila Tehnika. I opet se pokazalo da gradonačelnik ne mari za mišljenje Zagrepčana. Oni su mu ipak pokazali što misle tako što su čak dva puta zapalili konja, a među primjedbama su se mogle naći i poruke poput: “Kaj si se napljugal, Bandiću?”
Nastavak Potkove
Nešto je drukčija situacija s projektom gradnje fontana, trgova i pothodnika na 30 tisuća četvornih metara travnate površine u Ulici Hrvatske bratske zajednice, jer taj zahvat struka i većina javnosti ipak podržava. Gradnja novih javnih površina od NSK do Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog zapravo je nastavak istočnog krila Lenucijeve Zelene potkove. Riječ je o ideji Velike osovine koja potječe iz modernističke generalne osnove iz 1936./1938. Projekt arhitektice Helene Paver Njirić, koja je za projekt Memorijalnog muzeja SP Jasenovac dobila vodeće strukovne nagrade, obuhvaća gradnju pet fontana, pet trgova i četiri pothodnika. Fontane će biti dimenzija 15 puta 15 metara, mlaz bi trebao ići u zrak punih šest metara, a zimi će se, kad se sve zaledi, fontane pretvarati u javna klizališta. Mlaznice fontana bit će osvijetljene, a senzori u pothodnicima sami će podešavati rasvjetu prema broju prolaznika. Također, u pothodnicima će se ispisivati i poruke s portala “Trnje post-it” koji je zamišljen kao oglasna ploča za stanovnike Trnja. Iako je grad za projekt u početku planirao izdvojiti 35 milijuna kuna, naposljetku će prva faza koštati oko 18,5 milijuna kuna (bez PDV-a), a ponovno je, kao i kod Cvjetnog, za izvođača radova izabrana tvrtka Tehnika.
Program gradnje
- Mislim da je bespredmetno razmišljati o bilo kakvim projektima ako su odnosi u gradu takvi kakvi jesu. Ipak, treba reći da struka pozitivno gleda na projekt kolegice Paver Njirić, a negativno na obnovu Cvjetnog. I sam sam tražio da se ponovi natječaj za Cvjetni jer mislim da taj trg zaslužuje puno više. Postavlja se i pitanje je li dobro te projekte raditi u krizi, ali ne možemo ništa ne graditi. Tih 30-ak milijuna kuna čini mi se malo u odnosu na budžet težak 7 milijardi kuna - kaže predsjednik Društva arhitekata Zagreba Damir Ljutić.
Oba projekta nalazila su se u Programu gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture u 2011. i za njih su glasovali i sadašnji zastupnici Skupštine. Međutim, kako se ništa od toga nije realiziralo, Bandić je tražio od Skupštine da prebaci projekte za 2012. No zastupnici su 26. travnja donijeli novi program u koji nisu uvrstili te projekte. Bandić je tvrdio da su već potpisani ugovori s Tehnikom i da se projekti ne mogu zaustaviti, te da on neće poslušati Skupštinu. Nakon toga, Bernardić je zatražio mišljenje Ministarstva uprave i Ministarstva financija. Ministarstvo uprave 6. lipnja uputilo je gradonačelniku upozorenje da je njegova obveza izvršavati odluke koje je donijela Skupština, kao jedino ovlašteno tijelo na temelju Zakona o komunalnom gospodarstvu. No, unatoč tomu, 11. lipnja krenuli su radovi na Cvjetnom, a 15. lipnja i kod NSK. Zbog toga je Upravna inspekcija Ministarstva uprave predmet uputila na postupanje Ministarstvu graditeljstva, a čeka se i mišljenje Ministarstva financija jesu li radovi počeli bez pokrića budući da trošenje novca može odobriti jedino Skupština.
- Zaključci Skupštine potvrđeni su mišljenjem Ministarstva uprave, kao upozorenje da bi svaki pokušaj radova koji se ne nalaze u Programu bio nezakonit. Bandić je, znajući da je riječ o nezakonitom ponašanju, ipak krenuo u radove, smatrajući da radi sve po zakonu i da čeka mišljenje drugih ministarstava. Međutim, za tumačenje zakonitosti nadležno je jedino Ministarstvo uprave, a ostala tijela ispituju postoje li neki drugi nezakoniti postupci koji bi mogli zaustaviti radove. A Ministarstvo graditeljstva sigurno neće naći ništa sumnjivo u papirima koje je Bandić sam sebi izdao. Oni, kao ni Ministarstvo financija, ne mogu zaustaviti radove. Stoga je Skupština iscrpila sve pravne mogućnosti i sada možemo samo čekati što će se dogoditi - kaže potpredsjednik Skupštine Josip Kregar.
Tri scenarija
Tri su scenarija u raspetljavanju ovog slučaja. Prvi je da se prekinu radovi jer nema financijskog pokrića ili da neko od ministarstava otkrije nedostatak. U tom slučaju, imamo raskopan grad i gradonačelnika koji vjerojatno ne želi riješiti situaciju i kapitulirati. Ako bi se prekinuli radovi, Tehnici bi trebalo isplatiti i odštetu za izgubljenu dobit. U drugoj varijanti, radovi se nastavljaju i dovršavaju. U tom bi scenariju Skupština morala priznati poraz, što bi SDP-ovoj većini štetilo pred izbore. I treći je scenarij da se Skupština i Bandić dogovore o zaustavljanju radova te da se nastave po zakonu, kad ne bude krize. Taj treći scenarij priželjkuju u Skupštini, a ako Bandić na to ne pristane, moguća je i kaznena prijava zbog nezakonitih postupaka. Bila bi to 200 i neka prijava protiv gradonačelnika, koja bi vjerojatno stajala u ladici kao i ostale.