Djevojčica u dobi od četiri i pol mjeseca sedma je žrtva ovosezonske epidemije gripe u Splitu. Dijete koje nije davalo znakove života dovezeno je, kako doznajemo od prof. dr. Marjana Sarage, predstojnika Klinike za dječje bolesti KBC-a Split, u nedjelju oko 9.30 sati kolima Hitne pomoći na Hitni dječji prijam Klinike za dječje bolesti na Firulama, gdje je pokušana reanimacija koja, nažalost, nije dala rezultata.
No, drama obitelji počinje prije dolaska na Hitni dječji prijam. Naime, kada su roditelji kod kuće uvidjeli da dijete nije dobro pozvali su Hitnu pomoć koja je djevojčicu odvezla u KBC-u Split na Firulama. Liječnici i medicinsko osoblje Klinike za dječje bolesti odmah su započeli s reanimacijom u bolnici koja je trajala oko sat vremena.
Drame u bolnici
Nažalost, usprkos svim naporima roditelja, djelatnika Hitne pomoći, liječnika i medicinskih sestara s pedijatrije, samo je mogla biti ustanovljena smrt.
Odmah je napravljen brzi test na influencu (gripu) i na respiratorni sincicijski virus (RSV). Nalaz je bio pozitivan, odnosno u tijelu djeteta bio je prisutan virus gripe B, kao i virus RSV - rekao je prof. dr. Saraga.
Nažalost, ovo nije bila jedina drama koja se odvijala u nedjelju u splitskom KBC-u. Prije ovog tragičnog događaja, u nedjelju oko 5 sati na Hitni kirurški prijam KBC-a Split dovedena je također djevojčica, u dobi od četiri mjeseca, bez znakova života. Iako je napravljena žurna reanimacija, djetetu nažalost nije bilo pomoći i mogla se samo konstatirati smrt. Obdukcija bi trebala pokazati točan uzrok smrti i ako se utvrdi da je i ovo dijete preminulo zbog komplikacija vezanih uz gripu, bit će to osma žrtva gripe u Splitu.
Međutim, u ovoj dobi života malena djeca nerijetko znaju preminuti i od sindroma iznenadne dojenačke smrti (SIDS), kada preminu bez vidnog uzroka (tzv. smrt u kolijevci) i nikada se ne utvrdi od čega je dijete točno preminulo.
“Ova sezona gripe najgora je ako ne i gora od pandemijske gripe 2009. godine, pa se može očekivati veliki broj oboljelih te povećana smrtnost u odnosu na prošle sezone. U prosjeku godišnje u Hrvatskoj od gripe umire desetak osoba, a izuzetak je tzv. pandemijska sezona u kojoj je 2010. zabilježeno duplo više smrtnih slučajeva”, kaže virusolog dr. Vladimir Draženović, voditelj Nacionalnog centra za gripu u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
Dodaje da smrti dviju beba u Splitu, od kojih je kod jedne već dokazan virus tipa B, pokazuju da je gripa opasna bolest, osobito za djecu kod koje još nije do kraja razvijen imunološki sustav te za starije osobe čija je otpornost na bolesti deficitarna.
Dvostruka prijetnja
Ovosezonska gripa dodatno je teška zbog pojave novog virusa. Naime, početkom sezone vladao je A virus soja Hong Kong da bi se potom pojavio novi soj Bolzano, kaže dr. Draženović.
Dodaje kako populacija nije imunološki bila spremna na tu promjenu i zato se službeno bilježi više od 25.000 oboljelih, što znači da nepotvrđenih bolesnika ima dva do tri puta više. Povećana je smrtnost i to ne samo u Hrvatskog nego u cijeloj Europi. Zasad nema točnih podataka o smrtnim slučajevima u Europi, a u Hrvatskoj je 12 umrlih, premda službenih potvrda o tome još nema.
Loše vijesti o umrlima najčešće stižu iz Splita, ali dr. Draženović kaže da u tom gradu situacija nije ništa gora nego u ostatku Hrvatske, ali se zbog dobre suradnje bolnice i Zavoda za javno zdravstvo podaci svakodnevno ažuriraju dok u drugim dijelovima Hrvatske podaci kasne nekoliko dana. Drugim riječima, gripa jednako napada građana cijele zemlje pa je i smrtnost podjednaka, ali rok za prijavu je mjesec dana pa toliko mogu kasniti i točni podaci.
Strah od iduće sezone
Draženović ističe da su u ovoj sezoni gripe poklopila tri rizična faktora koji je čine dodatno opasnom. “Prije svega imamo dugi ledeni val što ugrožava kardiovaskularne kronične bolesnike jer im se krvne žile dodatno stisnu što ih životno ugrožava, potom epidemija gripe još dodatno ugrožava respiratorni sustav. Uz to, došlo je do promjene soja virusa, a tome treba dodati i lošu procijepljenost opće populacije.
Draženović naglašava da bi sljedeća sezona gripe mogla biti još gora od ovogodišnje i napominje da je jedina učinkovita, premda ne i stopostotna, zaštita cijepljenje, osobito za imunološki narušene osobe. Napominje da se i za ovu sezonu gripe cijepilo samo oko 6 posto građana, a trebalo bi se cijepiti njih barem 700.000.
“Djeca su vrlo osjetljiva na virus gripe i zato se primjerice u Velikoj Britaniji cijepe sva djeca školske dobi. I naša je preporuka da se cijepe barem djeca koja imaju neku kroničnu bolest poput dijabetesa ili bolest srca jer samo tako se mogu zaštititi od potencijalno pogibeljne bolesti”, objašnjava. Dodaje da o gripi treba početi razmišljati barem na početku jeseni i potom maksimalno povećati broj cijepljenih građana. “Na žalost, o gripi se govori tek kad krene bolest, a osobito kad se bilježe umrli, no tada je kasno“, zaključuje dr. Draženović.