Protivno raširenom dojmu da plaćamo visoke račune za struju, najnovije istraživanje Eurostata, statističkog ureda Europske komisije, pokazuje da unutar Europske unije samo kućanstva Bugarske, Estonije i Mađarske jeftinije plaćaju električnu energiju od nas, piše Slobodna Dalmacija.
Prema izračunu Eurostata, prosječna cijena kilovatsata u Europskoj uniji je 0,2 eura ili 20 centa, dok je u Hrvatskoj 13 centa, u Mađarskoj 11, a u Bugarskoj ispod deset centa. Najskuplja struja je u Danskoj (30 centa), zatim slijede Njemačka i Italija.
Druga strana medalje cijena električne energije u našoj zemlji jest usporedba s BiH i Srbijom, koja je također vidljiva iz podataka Eurostata. Od obje susjedne države imamo skuplju struju za kućanstva, i to za 50 do 70 posto. Na pitanje zašto je tako Darko Horvat, bivši ministar poduzetništva i obrta s velikim iskustvom u energetici, ukazuje na jeftiniju proizvodnju, manje poreze i nižu cijenu rada u BiH i Srbiji u odnosu na nas.
- Cijenu električne energije u susjednim državama koje su jeftijinije od nas snižava i nedostatak ulaganja u obnovljive izvore energije. U BiH i Srbiji nemaju, pojednostavljeno rečeno, "zelenih" ni "plavih" ograničenja. Mora se imati na umu i da se u energetiku BiH i Srbije i više ulaže stranog kapitala zadnjih godina nego kod nas. Imate, recimo, kineska ulaganja koja idu u termoelektrane gdje je cijena proizvodnje najniža - ukazuje naš sugovornik, dodajući kako u Hrvatskoj ima mjesta za pojeftinjenje struje, i to za 20 do 25 posto. Ako HEP, nastavlja Horvat, već više godina unatrag ima dobit od po dvije milijarde a ne gradi nove elektrane, onda se postavlja pitanje zašto se plaća postojeća cijena struje.
- Cijenu električne energije koja je na tržištu ne smije se poistovjetiti s cijenom sigurne opskrbe električne energije o kojoj statistika Eurostata ne govori. Zato treba odvagnuti što znači postojeća cijena struje, ili niža, u odnosnu na činjenicu da imamo godišnji manjak od 23 do 26 posto potrebe električne energije što nadoknađujemo uvozom. Ako želimo 700, 800 ili tisuću megavatta više godišnje proizvodnje električne energije, onda te investicije treba platiti i kroz cijenu za krajnjeg potrošača - napominje Horvat.
Izvješće Eurostata objavljeno je u trenutku dok u Hrvatskoj tinja sukob opskrbljivača električnom energijom predvođenih njemačkim RWE-om i proizvođača iz obnovljivih izvora energije među kojima su najutjecajniji vlasnici vjetroelektrana. Pljušte među njima optužbe o tome tko ostvaruje ekstraprofite, prodaje skupo i "guli" hrvatske građane. I jednima i drugima od koristi bi mogao biti podatak Eurostata da struju u Europskoj uniji jeftinije od nas, kada se oduzmu troškovi poreza, neporeznih davanja i mrežarina, proizvode, među ostalima, Mađarska, Bugarska, Rumunjska i Danska. A o zemljama iz okruženja, koje nisu u EU-u, da se i ne govori, piše Slobodna Dalmacija.