Vijest da bi Hrvatska mogla uvesti preventivno cijepljenje protiv bolesti kvrgave kože (BBK), bolesti goveda koja se pojavila u susjednim zemljama jugoistočne Europe, zabrinula je domaće proizvođače okupljene u Udrugu za tov i uzgoj junadi Baby Beef.
Razlog je jasan: kada bi se uvelo preventivno cijepljenje, njihov izvoz žive stoke bio bi stopiran na tri godine. Tako bi najvjerojatnije propao jedan od rijetkih izvoznih poslova u našem stočarstvu koji bilježi promet od gotovo milijardu kuna.
Plan za borbu
Hrvatska naime godišnje proizvodi oko 110.000 tovne junadi i od te junadi oko 50.000 izvezemo za Libanon, Libiju i Egipat, a oko 25.000 za Italiju i Austriju kroz meso. Bolest se prvi put pojavila 2015. godine u Europi i do sada je zahvatila Bugarsku, Makedoniju, Grčku, Srbiju, Crnu Goru.
Sve te zemlje pridržavale su se Strategije za suzbijanje BKK da ne bi zatvorile svoja vrata prometovanju roba i žive stoke. Bolest se širi insektima koji prenose virus, a kod pojave bolesti počinju mjere u kojima se sva stoka na zaražnoj farmi eutanazira, a krug od tri kilometra proglašava se zaraženim područjem i u njemu se životinje cijepe. Kako se bolest širila po jugozapadnoj Europi i sve se više približavala Hrvatskoj, Uprava za veterinarstvo objavila je plan za borbu protiv bolesti i osnovano je Vijeće za Strategiju kontrole BKK u Hrvatskoj. No prava pomutnja nastala je kad je Tomislav Kiš, pomoćnik ministra poljoprivrede za veterinarstvo i sigurnost hrane, izjavio da strategije drugih zemalja nisu dale rješenje pa se razmišlja o preventivnom cijepljenju stoke. Kada je objavljeno da je Uprava za veterinarstvo naručila 400.000 doza cjepiva i zatražila dozvolu EK za cijepljenje, pobunili su se proizvođači mesa i mlijeka.
- Pravdaju se da Strategija koju su provodile druge zemlje nije polučila rezultat i da je vakcinacija jedini i najbolji način. To nije istina! Rumunjska i Mađarska, koje su u istoj situaciji ako ne i goroj od nas, nisu pokrenule vakcinaciju. Nakon vakcinacije zatvara se promet mesa, svježeg mlijeka i žive stoke na tko zna koliko. Naime, do tri godine, jer antitijela na vakcinu ostaju do tri godine u životinjama. Da li vam je jasno što to znači? Hrvatsko tovno govedarstvo tako će biti uništeno.
Prijetnje zatvorom
Naši kupci sigurno nas neće čekati tri mjeseca, a kamoli tri godine. Pronaći će nove dobavljače i mi smo opet osuđeni na Hrvatsko tržište koje je i onako prezasićeno mesom i mlijekom iz uvoza - kaže dr. vet. Darko Celovec, član NO Udruge za tov i uzgoj junadi Baby Beef i član novoosnovanog Vijeća za Strategiju kontrole BKK u Hrvatskoj. Nedavno je i tehnički ministar Davor Romić rekao da je cjepivo nabavljeno sukladno zakonu i ono će krenuti u trenutku kad o tome odluči struka, zajedno sa svim relevantnim institucijama.
No krajem tjedna počelo se razgovarati i o trećoj opciji, koja je i najrealnija. Ugrožene zemlje u regiji zagovaraju cijepljenje, ali samo ako ga obave sve članice, jer tada bi sve zemlje imale isti veterinarski status. Dobra vijest je i da su zemlje u koje se izvozi živa stoka (Libanon, Libija, Egipat) pozitivne na BKK. Članovima Udruge “Baby Beef” smetaju i priče s terena koje im dojavljuju njihovi članovi.
- Jedan veterinarski inspektor počeo je “educirati” tovljače i mljekare da bi zbog odbijanja vakcinacije mogli završiti u zatvoru. Udruga Baby Beef nikada nije rekla da će odbiti vakcinaciju ako to Uprava odluči, samo se zalažemo za bolja rješenja koje predlažu i druge zemlje u regiji. Ali ne razumijemo zašto Uprava forsira vakcinaciju ako je ne forsiraju ni druge zemlje. Kao recimo Rumunjska koja ima 6,000.000 goveda i graniči s Bugarskom i Srbijom, koje su obje pozitivne na BKK - zaključuje Celovec. No iz Uprave za veterinarstvo stiže obavijest kako je iz dana u dan rizik od BKK sve veći pa bi cijepljenje trebalo početi najkasnije sredinom kolovoza. Početkom kolovoza u Hrvatsku trebaju iz JAR stići sve doze cjepiva vrijedne oko pet milijuna kuna za preventivno cijepljenje u tri regionalna skladišta u Osijeku, Zagrebu i Solinu.
-Nisu točne informacije da smo usamljeni u našem stavovima o preventivnom cijepljenju. Stav zemalja članica EU je da je potrebna hitna izmjena zakonske regulative o preventivi i širenju BKK. Srbija je prekasno krenula u preventivno cijepljenje kada je već pola farmi bilo zaraženo. Ne želimo se dovesti u tu situaciju, kaže Tomislav Kiš, pomoćnik ministra poljoprivrede za veterinarstvo i sigurnost hrane. Na naš upit hoćemo li mi biti prva zemlja koja preventivno cijepi goveda odgovorio je potvrdno.
Dogovor s Libanonom
Uz 400.000 doza cjepiva vrijednih oko pet milijuna kuna cijena cijele akcije, procijenjuje Kiš, trebala bi biti oko 17 milijuna kuna, dok bi direktne štete od bolesti mogle biti i do 50 milijuna kuna. Kiš demantira navode kako inspektori prijete zatvorom stočarima ako ne cijepe životinje, ali ističe kako će se odluka morati poštovati.
-Mislim da se u tim primjedbama cijelo govedarstvo stavlja u opasnost zbog interesa malog broja izvoznika. Mi paralelno radimo na tome da riješimo njihove probleme i već smo ispergovarali sa Libanonom, koji je najzastupljeniji u izvozu, da se može izvoziti i cijepljena, živa stoka. Što se tiče mljekara, izvozno mlijeko ionako mora biti pasterizirano, zaključuje Kiš.