Liste čekanja... rak-rana hrvatskog zdravstvenog sustava.
Na pojedine preglede čeka se više od godinu dana. Svi ministri redom trude se izumiti model kojim bi se liste čekanja smanjile, no to im teško polazi za rukom.
Pacijenti, logično, negoduju. No, je li sustav jedini koji je zakazao ili dio odgovornosti leži na svima nama? Od bolnica smo zatražili podatke koliko pacijenata ne dođe na zakazane preglede i jave li da neće doći kako termin ne bi propao.
Rezultati su poprilično zapanjujući. Čak 20 posto naručenih pacijenata ne dođe na preglede, a od te brojke samo je minimalan broj onih koji zaista pregled i otkažu. Te brojke se tijekom ljetnih mjeseci u nekim bolnicama i udvostruče.
Primjera radi, u najvećoj hrvatskoj bolnici KBC Zagreb nedolazak pacijenata se bilježi ozbiljnim brojkama. Gotovo 13 i pol tisuća pacijenata mjesečno ne dođe na zakazane preglede. Ta brojka tijekom ljeta raste za više od tisuću pacijenata. Od kompletnog broja onih koji su odustali, samo 9 posto pacijenata obavijesti bolnicu da neće doći i time ustupe svoje mjesto drugom pacijentu.
Načini otkazivanja
Iz KB-a Merkur pojašnjavaju da se pacijenti koji nisu došli na pregled u bolničkom sustavu označavaju kao otkazani. Upravo zbog toga ne mogu prikazati samo one koji nisu došli, već postotak otkazanih pacijenata.
Napominju da postoji nekoliko načina otkazivanja, i to e-mail, faks, telefon.
- Zvanjem centralnog naručivanja dnevno se otkaže od 5 do 10 pacijenata, ali moguće je otkazivanje i zvanjem na pojedine odjele ili, osobno, SMS-om te putem sustava eNaručivanja mogu otkazati i liječnici primarne zdravstvene zaštite - kažu u Merkuru. Tako primjerice na UZV štitnjače tijekom ljeta na pregled nije došlo čak 53 posto naručenih pacijenata, a na dopler nevjerojatnih 67 posto.
U Kliničkoj bolnici Sveti Duh slična je situacija. Određen broj naručenih pacijenata ne pojavi se na pregledu. Primjerice, na Zavodu za radiologiju na dnevnoj bazi naručeno je 25 vanjskih pacijenata. Dnevno ih u prosjeku ne dođe troje, što je 12 posto.
- Ljeti se ta brojka bitno poveća tako da se čak 40 posto pacijenata ne pojavi. Naravno, mi to nadoknadimo ležećim pacijentima, ali apeliramo na sve koji odustaju od pregleda, nebitno iz kojeg razloga, da nam se jave - poručuju sa Sv. Duha. Što se tiče njihovih internističkih ambulanti, situacija je znatno bolja. Također, dnevno je naručeno oko 25 pacijenata, ali tijekom mjeseca bude samo oko osam odustajanja, što je oko jedan posto i to je gotovo zanemarivo.
Bez nalaza
- Osim problema s nedolascima, imamo i pacijente koji ne preuzimaju svoje nalaze. To je nešto o čemu bi se također trebalo više voditi računa - zaključuju na Sv. Duhu.
U KBC-u Sestre milosrdnice kažu kako nisu primijetili da tijekom ljeta ima više otkazivanja pregleda.
ozbiljni problemi - Najviše se odustaje kod nekih pretraga na koje se dugo čeka. Razlog tome je zasigurno što pregled obave u nekoj ustanovi na kojoj prije dođu na red ili pak privatno, što je potpuno legitimno, ali trebali bi se javiti da otkažu - kažu u Vinogradskoj. Što se brojki tiče, preglede ne otkaže oko 15 posto pacijenata, i to uglavnom na dijagnostici. Ponekad se dogodi da na 20 naručenih ne dođe po pet ili šest pacijenata, što stvori ozbiljne probleme, ali i produljuje liste čekanja.
Ministar zdravstva Milan Kujundžić kaže kako je činjenica da oko 20 posto pacijenata ne dolazi na ugovorene preglede, a postotak onih koji otkažu je samo 20 posto.
- Apeliramo na sve pacijente da ako iz nekog razloga ne mogu doći na pregled, o tome obavijeste bolnicu jer ako to ne učine, lista čekanja se produljuje, termin propada, a netko kome treba pregled dulje čeka - kaže resorni ministar i dodaje kako je svjestan da uvijek u sustavu ima mjesta za poboljšanje i da dio odgovornosti leži i u sustavu.
- Zdravstveni sustav je kompleksan i svi smo dio njega, na ovaj ili onaj način. Zajedno ga gradimo i trebamo se ponašati odgovorno. Na tom tragu imamo i pilot-projekt sa SMS porukama gdje pacijentima šaljemo poruku da potvrde dolazak, jer ako ne mogu doći, taj termin dat ćemo nekome drugome. Naravno, trebamo još raditi kako bi se svijest pacijenata razvila - kaže Kujundžić i zaključuje da svi moramo biti odgovorni.
Akutne dijagnoze
- Liste čekanja su posljedica dugogodišnje nebrige sustava za kontinuirano praćenje rada i djelovanja - smatra Jasna Karačić, predsjednica Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata. Sada smo, kaže Karačić, u situaciji da kada bi nešto i htjeli možemo učiniti samo malo.
- Liste čekanja su trenutno toliko velike da pojedini pacijenti s akutnim dijagnozama dobiju termine pregleda i pretraga za godinu dana, čak i dvije. Što zapravo znači da pacijentu preostaje jedina mogućnost odlaska privatno ako želi preživjeti i doći do odgovarajuće terapije - kaže Karačić. Ipak, dodaje da je dio krivnje i na neodgovornim pacijentima koji se višestruko upisuju na nekoliko lokacija i kad dođu na red u jednoj, u drugima ne otkažu svoj termin i tako zauzimaju nekome mjesto.
- To je sigurno alarm za sve nas, koliko moramo biti svjesni situacije u kojoj se zdravstvo nalazi i da svatko krene odgovornije se ponašati prema zdravstvu - zaključuje Jasna Karačić.