.jpg)
Nekoliko ministara u Plenkovićevoj Vladi, od kojih dvoje potpredsjednika Vlade, moglo bi se, obnašajući ministarske dužnosti, naći u sukobu interesa.
Mediji su, primjerice, ovoga tjedna izvijestili da je pred Banske dvore stigao kombi pun računala koje je tvrtka King ICT prodala Vladi. Bivši direktor, a do početka ove godine član NO-a King ICT-a bio je Damir Krstičević, sadašnji ministar obrane i jedan od potpredsjednika Vlade. Glasnogovornica Vlade Sunčana Glavak za portal Index potvrdila je da je doista riječ o kompjutorima i pisačima kupljenima od tvrtke King ICT. Ustvrdila je, međutim, da ih je kupila prethodna Vlada, čiji Krstičević nije bio član.
Dobavljač opreme
Ni u sudskom registru ni u Krstičevićevoj imovinskoj kartici nismo pronašli podatke koji bi upućivali na zaključak da je on vlasnik ili suvlasnik tvrtke King ICT, no činjenica je da je godinama, kao njezin bivši direktor, a potom član Nadzornog odbora interesno s njom povezan. King ICT jedan je od većih dobavljača informatičke oprema za potrebe Vlade, ministarstava i tijela javne vlasti, pa se postavlja pitanje na koji će način novi ministar u Plenkovićevoj Vladi upravljati mogućim sukobom interesa u kojem se može zateći zbog poslovanja King ICT-a s državom. Valja naglasiti da je jedan od kupaca opreme od King ICT-a i Ministarstvo obrane, na čijem je čelu Krstičević.
Ministar financija Zdravko Marić u prošlu je Vladu početkom ove godine došao iz Uprave Agrokora, čiji je vlasnik Ivica Todorić. Koncern Agrokor, kao što je poznato, vuče višemilijunske iznose iz proračuna na ime poljoprivrednih poticaja, a Ministarstvo financija predlagač je niza zakona i drugih akata i odluka za koje Agrokor zbog poslovnih interesa može biti zainteresiran. Zato se postavlja pitanje na koji će se način Marić držati podalje od odluka koje se neposredno mogu ticati Agrokora.
postupak nadzora Niko Dalić, suprug nove ministrice gospodarstva i potpredsjednice Vlade Martine Dalić, jedan je od trojice hrvatskih članova Uprave Ine, tvrtke u kojoj hrvatska država ima 44 posto vlasništva. Niko Dalić član je Uprave Ine već sedmu godinu, a imenovan je u veljači 2011., u vrijeme kad je Martina Dalić bila na dužnosti ministrice financija i potpredsjednice u Vladi Jadranke Kosor.
Iako Ministarstvo kulture raspolaže neusporedivo manjim budžetom od gore navedenih ministarstava, ovdje treba spomenuti da se u sukobu interesa može zateći i nova ministrica kulture Nina Obuljen, i to zato što je bila u Upravnom vijeću HAVC-a, nad kojim je Ministarstvo kulture pokrenulo postupak nadzora. Uz to, suprug ministrice Obuljen zaposlen je u Ministarstvu kulture na inspekcijskim poslovima zaštite kulturne baštine.
Navedeni ministri vjerojatno nisu i jedini u Plenkovićevoj Vladi koji bi se obnašajući najviše dužnosti u Vladi mogli zateći u sukobu interesa. Na koji način mogu upravljati sukobom interesa, odnosno što moraju poduzeti kako bi ga izbjegli i očuvali povjerenje građana u Vladu, pitali smo predsjednicu Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, Daliju Orešković.
Različiti razlozi
“Slučajevi koje navodite međusobno se razlikuju i ne mogu unaprijed govoriti ni o jednom od njih jer bi to značilo prejudiciranje odluka Povjerenstva, ako do sukoba interesa doista i dođe”, napomenula je Orešković na početku. “Načelno je”, naglašava ona, “važno istaknuti da se sukob interesa može dogoditi bilo kojem državnom dužnosniku iz bilo kojih razloga. To je situacija kad se neka okolnost iz njegova privatnog, a to znači i ranijeg poslovnog života ispreplete s obnašanjem javne dužnosti. Sukob interesa sam po sebi nije sporan, ni sramotan, niti nemoralan ili nezakonit. Važno je da dužnosnik na vrijeme prepozna da bi se pri donošenju neke odluke mogao naći u sukobu interesa i na vrijeme poduzme korake kako bi odijelio privatni interes od javnog posla kojeg obavlja, i to na način da će dati prednost javnoj dužnosti nad privatnim interesom”, tvrdi D. Orešković.
Podizanje standarda
Kad bi bilo koji od navedenih dužnosnika, ističe predsjednica Povjerenstva, došao u situaciju da mora odlučivati o nečemu što je povezano s njegovim privatnim interesom, on bi se morao izuzeti iz donošenja te odluke. Ako se, pojasnila je, bilo tko od njih zatekne u takvoj situaciji, prvo mora jasno deklarirati da je u sukobu interesa, o tome obavijestiti tijelo koje donosi odluku i premijera i izuzeti se od odlučivanja. Ministar ili drugi dužnosnik u takvim slučajevima odluku mora delegirati ili svom zamjeniku, ili nadležnom tijelu unutar Ministarstva. Ako unatoč poduzetim koracima i dalje postoji percepcija građana da dužnosnik u nekoj situaciji nije razriješio sukob interesa, on mora raskinuti odnos koji ga dovodi u sukob interesa, pri čemu uvijek mora dati prednost javnom interesu, naglašava Dalija Orešković.
Ona ističe da je svaki dužnosnik koji ima dvojbu o tome može li ga neki postupak dovesti u sukob interesa dužan zatražiti mišljenje Povjerenstva, a dužnosnici, tvrdi, to sve češće i čine. “Iako nas doživljavaju kao tijelo koje dužnosnike kažanjava, naša je funkcija prije svega preventivna i smisao nam je podizanje standarda u obnašanju javne dužnosti”, tvrdi D. Orešković.