Priznavanje bivših jugoslovenskih republika od strane Njemačke i nekih europskih država moglo bi izazvati rat u BiH i ohrabriti podjele zemlje između Hrvatske i Srbije - navodi se u dokumentu CIA od 19. prosinca 1991. godine o procjenama budućih kretanja u Jugoslaviji i BiH, pišu Nezavisne novine .
CIA je objavila oko 300 dokumenata iz razdoblja 1991. - 1995., koji se najvećim dijelom odnose na ratove u Hrvatskoj i BiH.
Bill Clinton, bivši američki predsjednik, je najavio da će početkom listopada povodom objave ovih dokumenata organizirati i okrugli stol.
U dokumentima s kraja 1991. godine vidi se američka neodlučna pozicija da li priznati nezavisnost Slovenije i Hrvatske, jer su, s jedne strane, vjerovali da bi priznanje moglo izazvati rat, a nepriznanje uvjerenje kod europskih država da se drže po strani u rastućoj krizi.
U spomenutom dokumentu od 19. prosinca, kao najvjerojatniji scenarij za BiH su "rasprostranjeno nasilje i građanski sukob".
- Odluka Njemačke i drugih zemalja Europske zajednice o priznanju nezavisnosti jugoslovenskih republika će vjerojatno izazvati Srbe i Hrvate (u BiH) da srpska i hrvatska područja priključe Srbiji i Hrvatskoj - navodi se u procjeni.
Kao najpozitivniji scenarij, odnosno scenarij s najmanje nasilja, u CIA vide da vlast u BiH preuzmu umjerene snage koje će kroz pregovore podijeliti BiH i dijelove priključiti Srbiji i Hrvatskoj, a da bi se muslimani mogli ili priključili Hrvatskoj ili bi osnovali islamsku državu od onoga što ostane, pišu Nezavisne novine .
- Perspektiva za BiH izgleda dosta tmurno, čak i ako se Srbija i Hrvatska dogovore. Obavještajni podaci pokazuju da su i Slobodan Milošević i Franjo Tuđman spremni za priključenje dijelova BiH njihovim teritorijima. Štoviše, izvještaji pokazuju da su njih dvojica cijelo vrijeme u kontaktu usprkos sukobima. Ljetos je Tuđman njemačkim političarima rekao da je BiH apsurdno prevelika i da ju je on spreman podijeliti - navodi CIA.
Zanimljiva je njihova tvrdnja da se Alija Izetbegović, kojeg su 1991. zvali "umjerenim muslimanom", 1995. zalagao za islamsku državu u BiH i da nije bio voljan da prihvati kompliciranu multietničku BiH u kojoj bi sve strane morale međusobno dijeliti moć.
Procijenili su da Slobodan Milošević neće braniti Banjaluku ako bi ona pala u ruke hrvatsko-muslimanskih snaga, kako je napisano u dokumentu od 21. rujna 1995. godine.
Kako je navedeno, bili su iznenađeni nedostatkom reakcije Beograda na akciju hrvatske vojske "Oluja".