Cijena plina za kućanstva neće rasti 15 do 20 posto kako se spekulira, neslužbeno doznajemo iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike, u kojem tvrde da udar neće biti tako jak. No, još ne otkrivaju koju će cijenu plaćati građani. “Povećanja će biti, ali nemojte se iznenaditi ni ako cijena ostane ista, kao što je sada”, može se čuti, što je prilično neodređeno, ali i indikativno.
Drugim riječima, da se ništa ne mijenja, to bi značilo, primjerice, da bi cijena mogla iznositi oko tri kune po prostornom metru, ali, naravno, iznos se ne može preslikati na svaki grad, nego samo za Zagreb. Jer, ako, primjerice, uzmemo Zagreb kao najveći hrvatski grad i TM2 model, odnosno obračunsko mjesto s godišnjom potrošnjom od pet tisuća do 25 tisuća kilovatsati, na kojem se nalazi najveći broj kućanstava, trenutačna cijena plina iznosi 28 lipa po kilovatsatu, odnosno 2,7 kuna po prostornom metru.
Noćni sastanak
Ovih dana i tjedana režijski troškovi zaokupljaju javni prostor jer svi očekuju od Vlade da napokon kaže kakvu cijenu plina, ali i električne energije mogu očekivati građani i što će opskrbljivačima donijeti liberalizacija tržišta plina za kućanstva koja nas očekuje od 1. travnja. Zbog toga je i Sabor nedavno izmijenio Zakon o tržištu plina, koji ide u smjeru djelomične liberalizacije tržišta tog energenta ukidanjem obveze proizvođaču plina da cjelokupnu proizvedenu količinu prirodnog plina plasira opskrbljivačima na teritoriju Hrvatske.
Vlada se obvezala i da će osigurati stabilnu opskrbu kućanstava plinom te odrediti najvišu cijenu za kupce iz te kategorije. Upravo je potonje bilo jedna od tema konzultacija koje je u kasnijim večernjim satima utorka održao premijer Andrej Plenković s predstavnicima Ministarstva zaštite okoliša i energetike. Nakon toga moglo se čuti samo da će se sve znati na ovotjednoj sjednici Vlade. Ona, naime, mora odrediti maksimalnu reguliranu cijenu, a onda će, ovisno o toj cijeni, lokalni opskrbljivači odlučiti hoće li kupovati plin od HEP-a ili će ga kupovati na tržištu.
Otvorit će se, pojašnjavaju upućeni, mogućnost da opskrbljivači u obvezi javne usluge ne kupe plin od HEP-a, budući da će njihova cijena biti fiksirana i javno objavljena, nego od drugih ponuđača koji će opskrbljivačima za potrebe javne usluge opskrbe taj plin moći ponuditi za par lipa jeftinije. Pritom upozoravaju da će HEP Opskrba imati gubitke ako cijena koju odredi Vlada bude niža od tržišne.
Ipak, u smjeru liberalizacije mora se ići, što je nekoliko puta istaknuo i državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike Ante Čikotić, zbog MOL-ove tužbe upućene Europskoj komisiji koja nas pritišće. To je, kažu nam naši sugovornici, prilično licemjerno s obzirom na to da mađarski premijer Viktor Orban vodi politiku smanjivanja režijskih troškova, pa je tako cijena plina u Mađarskoj regulirana i iznosi 11,62 eura megavatsatu.
Inače, prema podacima Eurostata, sto kilovatsati plina za kućanstva u Hrvatskoj košta 4,3 eura, što je oko dva eura manje od prosjeka u EU. Najskuplji plin imaju Švedska, u kojoj se 100 kilovatsati plaća 11,3 eura, zatim Lihtenštajn sa 8,5 eura, pa Danska i Nizozemska s oko 7 eura. No, kako napominju stručnjaci, Švedska i Norveška imaju velike hidropotencijale, Norvežani imaju i plin u priobalju i drugi su najveći proizvođač plina u Europi, odmah iza Rusije, a i vode smislenu energetsku politiku da koriste vlastite resurse, pa je uspoređivati njih i Hrvatsku te izvlačiti zaključke o tome treba li se cijena plina u Hrvatskoj približiti tim cijenama bez dubinske analize vrlo upitno. Osim toga, govorimo o državama s drugačijim porezima i trošarinama na plin.
Stavka po stavka
Kada je riječ o tim, bitnim stavkama, Čikotić je ovih dana istaknuo kako ima prostora da se građanima i industriji osiguraju i dalje uvjeti koji su bolji od tržišnih i nakon formalne liberalizacije tržišta za kućanstva 1. travnja. Budući da je cijena plina visoka jer su ulazne stavke visoke, u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike se trude ući u strukturu cijene i proći sve stavke koje čine cijenu plina, poput troška nabave, distribucije, opsrkbe plinom, ne bi li pronašli prostor za smanjenje kako bi udar na građane bio što manji. “Još se radi na tome. No, sve će se stavke dirati, osim PDV-a. Da ništa ne radimo, cijena bi porasla za 24 posto, koliko je okvirno porasla na tržištu”, poručuju.
Dakle, možemo samo nagađati jer je određivanje cijene možda više politika nego sama energetika. Slično je i s cijenama električne energije koje su za građane pale oko 9,6 posto zbog smanjenja stope PDV-a sa 25 na 13 posto. No, naknada, koja sada iznosi 3,5 lipa, morat će se povećati. To se povećanje naknade, kažu nam neslužbeno izvori iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike, neće popeti na 12 lipa, kako se pisalo, nego će biti minimalno. Ponovno ističu da će cijena električne energije zbog toga biti manja u odnosu na onu u 2016. godini, i to za pet do osam posto.