Tijekom kolovoza, u špici turističke sezone, potrošnja u segmentu hrane i pića u Rovinju više je od sedam puta veća u odnosu na prosječnu potrošnju izvan sezone, pokazala je simulacija Sektora za ekonomske analize Hrvatske gospodarske komore.
Oni su se pozabavili procjenom povećanja broja potrošača i potencijalne potrošnje hrane i pića u turističkoj sezoni. Cilj je bio pomoći trgovcima, ugostiteljima te prehrambenoj industriji da se što bolje pripreme za sezonu. Doduše, rad je objavljen tek ovih dana.
NAJJAČA DESTINACIJA
Prema njihovim simulacijama u Rovinju, koji je najjača destinacija po dolasku stranih turista, broj stanovnika se utrostruči. S tim da ove godine, Maistra će za desetak dana otvoriti još objekt - hotel Amarin, novi obiteljski hotel s, kako se reklamiraju, autentičnim zabavnim programom fokusiranim na aktivnostima za djecu.
Hrvati, prema podacima nekih od vodećih trgovačkih lanaca, dnevno potroše 37 kuna na hranu i piće. No, podaci Instituta za turizam govore da je prosječna dnevna potrošnja turista tijekom ljeta oko 12 eura, odnosno preračunato 91 kunu na hranu i piće izvan objekta. Kad su analitičari HGK to uzeli u kalkulaciju dobili su podatak da je potrošnja stranog turista u odnosu na domaćeg kupca 2,4 puta veća.
Ipak, koliko će netko trošiti dosta ovisi i iz koje zemlje dolazi. Institut za turizam izračunao je da dnevna potrošnja 66,36 eura, od čega 12,18 eura se troši na hranu i piće, 36,22 eura na smještaj, a na izlete ili odlaske u kino 18 eura. Natprosječnu dnevnu potrošnju po osobi bilježe Austrijanci (72 eura), Francuzi (95 eura) te Rusi (99 eura) i Britanci (122 eura). Dok ispodprosječnu dnevnu potrošnju po osobi imaju Talijani (66 eura), Nizozemci (65 eura), Mađari (63 eura) te Nijemci i Poljaci (po 62 eura). Za Čehe nisu objavljeni podaci.
- Upravo ovako široki raspon procijenjene potrošnje u kombinaciji s podacima o noćenjima stranih turista po zemlji podrijetla i po pojedinoj turističkoj destinaciji omogućuje prilično preciznu procjenu na kojoj se točno turističkoj destinaciji može očekivati pojačana potražnja - naglašavaju analitičari HGK.
CRIKVENICA I PULA
Kao orijentir koristili su podatke o ostvarenjima u prošloj turističkoj sezoni. Tako je najveći broj noćenja domaćih turista u kolovozu lani zabilježen u Crikvenici, Vodicama, Šibeniku, Malom Lošinju, Biogradu na Moru, Zadru, Zagrebu, Novalji, Rabu i Viru. S druge strane najviše noćenja stranih turista imali su Rovinj, Medulin, Poreč, Dubrovnik, Umag, Tar-Vabriga i Pula.
Prema podacima nekih od vodećih trgovačkih lanaca u Hrvatskoj, zamjetno je, kako ističu analitičari Komore, da je na vrhuncu turističke sezone, u kolovozu, prosječan mjesečni promet u segmentu hrane i pića u tri najvažnije turističke županije (Istarskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Primorsko-goranskoj) veći za 70 do 130 posto u odnosu na prosječan godišnji mjesečni promet u tim županijama.