Ukidanje koncesija, privatizacija cjelokupne primarne zdravstvene zaštite, ljekarništva, laboratorija, njege u kući, fizioterapije, mogućnost rada liječnika do 70. godine, zapošljavanje još jednog liječnika iste djelatnosti u ordinaciji, centralizacija u davanju odobrenja za otvaranje ordinacije, što više ne bi bilo u rukama lokalne vlasti već ministra, obveza upisa u Nacionalni registar svih pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju zdravstvenu djelatnost u Hrvatskoj...
Najbitnije su to promjene zasad radne verzije novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti koji je jučer predstavljen radnoj skupini za izradu tog zakonskog teksta u Ministarstvu zdravstva. Slijedit će usuglašavanje zakona u radnoj skupini, a onda i e-savjetovanje, pa je zasad teško pretpostaviti koje će od ovih trenutno velikih promjena ostati u konačnoj verziji.
Ključna promjena
Sigurno najveća promjena bila bi potpuna privatizacija primarne zdravstvene zaštite, koja je dosad funkcionirala tako da je do 70 posto ordinacija obiteljske medicine, ginekologije i pedijatrije bilo privatizirano (koncesije), a najmanje 30 posto ostajalo je na raspolaganju domovima zdravlja. Posebno je to bilo važno za nerazvijena područja i otoke za koje se teško pronalaze liječnici pa su o tomu brigu morali voditi domovi zdravlja. Ubuduće, prema ovom zakonskom prijedlogu, više ne bi bilo koncesija već “ordinacije” privatnika, čiji bi vlasnici umjesto županijama “zahtjev za odobravanje privatne prakse podnosili Ministarstvu zdravstva”.
Inače, po Ustavu, lokalna samouprava mora brinuti o primarnoj zdravstvenoj zaštiti, odnosno o dostupnosti,. U tim privatnim ordinacijama mogao bi raditi još po jedan liječnik iste djelatnosti. Osim toga, u prijedlogu se kaže da uz sigurna sredstva za glavarine koja bi ostala netaknuta u iznosu od 40.000 do 50.000 kuna mjesečno, liječnik privatnik mogao bi i “izvan ugovorenog punog radnog vremena sklopljenog s HZZO-om imati i privatne pacijente”.
Dvije smjene
No, ako u istoj ordinaciji u vlasništvu doma zdravlja rade dva liječnika, odnosno dvije smjene, privatni pacijenti ne bi dolazili u obzir. Naime, mogli bi raditi dulje od ugovorenog s HZZO-om samo u vlastitom poslovnom prostoru. No, u zakonskom prijedlogu nema rješenja za taj očiti problem koji će se, prihvati li se, sigurno pojaviti. Prijedlog ipak propisuje da bi i privatnici bili obvezni “pružati hitnu medicinsku pomoć”.
Za domove zdravlja, koji inače trebaju koordinirati u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, ostavljaju se druge djelatnosti poput specijalističkih ordinacije koje bi mogle ugovarati s liječnicima specijalistima. Pitanje je hoće li ubuduće pacijenti koji pripadaju određenom domu zdravlja moći odlaziti direktno specijalistu koji će im onda moći napisati i recept, odnosno uputnicu i tako “preskočiti” PZZ. No, to bi značilo da ni PZZ nema pravo na glavarine već na naplatu usluge od HZZO-a nakon što je ona obavljena. No, na to će odgovore morati dati javna rasprava.
Dulje na poslu
Što se pak tiče produljenja radnog vijeka privatnika u PZZ-u do 70. godine, u vrijeme kad nedostaje liječnika, poglavito ginekologa i pedijatara u PZZ-u, u ovom se trenutku to čini kao dobro rješenje. No, znalci kažu da je vrlo teško raditi kadrovske projekcije i program specijalizacija u tom slučaju jer vjerojatno veći dio liječnika neće željeti raditi do 70. godine. Predviđa se i “prodaja” ordinacije PZZ-a nasljedniku, odnosno liječniku koji mora raditi najmanje godinu dana u toj ordinaciji, ali i imati dokaz da preuzima pacijente svog prethodnika.
No, što će se dogoditi ako pacijenti ne žele liječnika koji preuzima ordinaciju, ovaj zakonski prijedlog ne predviđa. Inače, tu “kupoprodaju” ordinacije odobrava ministar zdravstva. Prema ovom prvom “draftu” Zakona o zdravstvenoj zaštiti, liječnici PZZ-a mogu biti zadovoljni jer je ministar gotovo u potpunosti prihvatio njihove prijedloge koje su dali prošlog ljeta u e-savjetovanju o “Iskazu o procjeni učinka propisa za Zakon o zdravstvenoj zaštiti”.
10 novosti radnog prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti
- ukidanje koncesija
- privatizacija primarne zdravstvene zaštite, ljekarništva, laboratorija, njege u kući...
- odobrenje za rad privatnih ordinacija daje ministar zdravstva
- privatnici u PZZ-u bili bi obvezni pružati hitnu medicinsku pomoć
- liječnici u PZZ-u mogli bi imati privatne pacijente
- liječnici u PZZ-u mogli bi zaposliti još jednog liječnika
- mogućnost rada liječnika do 70. godine
- nakon umirovljenja liječnici privatnici u PZZ-u mogli bi prodati ordinaciju svom nasljedniku
- u domovima zdravlja bila bi koncentrirana specijalističko- konzilijarna zdravstvena zaštita
- Nacionalni registar svih pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju zdravstvenu djelatnost