Komad stijene u obliku valjka, taman toliko velik da stane na dlan, posebnim je dlijetom izvađen iz dubine od oko 3000 metara ispod površine panonske ravnice. Tko ne zna, vjerojatno bi teško pogodio da je riječ o pješčenjaku punom pora u kojima je srkivena nafta koja se nalazi između zrnaca pijeska. Pod određenim tlakom i temperaturom ta nafta u tekućem obliku izlazi iz zemljine utrobe. Iz stijene, a ne iz nekih podzemnih bazena.
Služba za istraživanje stijena i fluida na Žitnjaku
Razdoblje miocena
- Što je stijena poroznija, to može sadržavati više nafte, a da bi se utvrdilo ima li je uopće, dovoljno je za početak na nju kapnuti malo kloroforma i osvijetliti je UV svjetiljkom - objašnjava voditeljica grupacije za petrofiziku i termodinamiku u Ininu Laboratoriju za istraživanje stijena i fluida dr. Adaleta Perković. Njezina kolegica dr. Tamara Troskot-Čorbić, voditeljica grupacije za geokemiju i modeliranje, pokazuje nam prostoriju u kojoj se obavlja fina ekstrakcija kojom se utvrđuje koliko se nafte može ekstrahirati iz komada stijene. Potom se analizira i sama stijena, odnosno njezin mineralni i mikrofosilni sadržaj, za što je potreban poseban SEM mikroskop kojim se, povećane do 200.000 puta, mogu vidjeti sićušne foraminifere - mikroorganizmi čija veličina ne prelazi jednu trećinu milimetra i od čijih kućica od kalcijeva karbonata nastaje vapnenac. Tako se utvrđuje geološka starost sedimentne stijene. One iz kojih se u Hrvatskoj dobiva nafta, objašnjava direktorica Službe istraživanja stijena i fluida dr. sc. Jasmina Jelić-Balta, uglavnom potječu iz miocena, razdoblja od prije 15 milijuna godina. Cijela služba, dodaje, raspolaže s više od 500 visokosofisticiranih uređaja i instrumenata za analiziranje stijena i ispitivanje ležišnih fluida.
- U bazenima starijima od Panonskog organska tvar od koje nastaje nafta potječe odbiljaka koje su živjele u dalekoj prošlosti, prije 200 milijuna godina, kada su Zemljom hodali dinosauri - govori Jelić-Balta, pokazujući neke od najzanimljivijih dijelova laboratorija bez kojeg je nemoguće zamisliti proces istraživanja i otkrivanja nafte i plina.
Marko Gaćina, 30-godišnji inženjer naftnog rudarstva, kojega u Laboratoriju za termodinamiku nazivaju i profesorom Baltazarom, unaprijedio je analitičku metodu koja određuje koliko je iz jednog ležišta moguće iscrpiti nafte, plina i kondenzata. Cilj je, kaže, iscrpiti što više, a prosjek je 20 posto za naftu i 60 posto za plin
Stručni tim
U procesu istraživanja sudjeluju naftni geolozi koji analiziraju podatke, geofizičari koji programiraju, nadziru i interpretiraju seizmička i druga mjerenja, geokemičari koji se bave matičnim stijenama u kojima nastaje nafta, stratigrafi koji određuju starost stijena, paleontolozi koji proučavaju fosile te strukturolozi koji rekonstruiraju tektonska događanja i izrađuju strukturne karte na kojima se u konačnici lociraju bušotine. Svoj doprinos daju i naftni rudari, kemičari, građevinari, strojari, pravnici, ekonomisti... Na jednom istražnom projektu može biti angažirano i stotinjak stručnjaka različitih specijalnosti.
Direktorica Inina Sektora istraživanja Lilit Cota ističe da je istraživanje ugljikovodika kompleksan posao koji zahtijeva znanstveni pristup te kompetenciju, znanje i iskustvo stručnjaka. U njezinu je sektoru, kaže, zaposleno 116 ljudi, od kojih 80 posto ima visoko obrazovanje, a desetero titulu doktora znanosti. Čak 44 posto zaposlenih su žene, što je osjetno više nego u većini drugih naftnih kompanija. Od 2010. do danas zaposleno je 136 mladih stručnjaka. Među njima je i 30-godišnji inženjer naftnog rudarstva Marko Gaćina, kojega u Laboratoriju za termodinamiku nazivaju i profesorom Baltazarom jer je unaprijedio analitičku metodu koja odrađuje koliko je iz jednog ležišta moguće iscrpiti nafte, plina i kondenzata, za što je dobio i Ininu nagradu za inovacije. Cilj je, kaže, iscrpiti što više, a prosjek je 20 posto za naftu i 60 posto za plin.
U procesu istraživanja sudjeluju naftni geolozi, geofizičari, geokemičari, stratigrafi, paleontolozi, strukturolozi, naftni rudari, kemičari, građevinari, strojari, pravnici, ekonomisti... U Sektoru istraživanja zaposleno je 116 ljudi, od kojih 80 posto ima visoko obrazovanje, a dvanaestero titulu doktora znanosti
Inin Laboratorij za istraživanje stijena i fluida je, tvrdi Cota, centar izvrsnosti kada je u pitanju istraživanje ugljikovodika. Isto vrijedi i za Centar za obradu seizmičkih podataka. Postojanje ovakvog centra je, dodaje, rijetkost u drugim naftnim kompanijama, koje ove sofisticirane poslove prepuštaju servisnim kompanijama. Stručnjaci tamo obrađuju 2D i 3D seizmičke podatake, što uključuje i interpretacije satelitskih podataka. Direktor službe za geologiju i geofiziku Josip Bubnić ističe da se seizmika naziva i kraljicom istraživanja jer daje najprecizniji uvid u geometriju podzemlja. Seizmičke snimke nastaju pomoću sofisticiranih uređaja koji se mogu usporediti s ultrazvukom kojim se snima podzemlje, i to na velikim površinama od 100 do čak 1000 četvornih kilometara. Na taj se način, zaključuje Cota, dolazi do lokaliteta na kojima će se bušiti. Ako vjerojatnost da u podzemlju ima ugljikovodika iznosi 30 posto, to u pravilu može značiti da se isplati bušiti.
- Početna faza je promišljanje u kojem sudjeluju najiskusniji stručnjaci koji, na temelju dostupnih podataka iz podzemlja te poznavanja šire povijesne slike, donose zaključke o potencijalu prostora - kaže.
Nakon dobivanja dozvole kreće se u tehničku provedbu projekta. To uključuje geofizička 2D i 3D snimanja te određivanje lokacija istražnih bušotina koje će potvrditi ili demantirati pretpostavke o postojanju ugljikovodika. Također se izrađuju studije utjecaja na okoliš te ostala dokumentacija - govori Cota i dodaje da sve te pripremne faze traju puno dulje od faze implementacije, ali su zato u fazi implementacije kapitalna ulaganja najveća.
- Nakon otkrića komercijalnih količina ugljikovodika buši se potvrdna bušotina kako bi se potvrdile rezerve, utvrdile granice ležišta i prikupilo što više geoloških, kemijskih, petrofizikalnih i termodinamičkih informacija o stijenama i fluidima. Obično se buši 2000 do 3000 metara u dubinu, ponekad i 6000 metara.
Dubina za bušenje
Od otkrića do početka eksploatacije nalazišta prođe četiri do šest, pa i više godina. Izrada jedne bušotine na kopnenim prostorima sjeverne Hrvatske košta od pet do deset milijuna dolara, dok u kompleksnijim okružjima poput Dinarina cijena može dosegnuti i 100 milijuna dolara.
Na hrvatskom je kopnu Ina tijekom proteklih desetljeća izbušila oko 950 bušotina, a u Jadranu 135. U posljednjih deset godina u projekte istraživanja i proizvodnje nafte i plina uložila je 14 milijardi kuna, što je, ističe Cota, vrijednost dostatna da se sagradi pet novih zagrebačkih zračnih luka. Od toga je pola investirano U Hrvatskoj.
Ina raspolaže s više od 500 visokosofisticiranih uređaja i instrumenata za analiziranje stijena i ispitivanje ležišnih fluida
Njihalice
Prošlo je ljeto, dodaje Cota, Ina od Vlade dobila koncesiju za istražno područje Drava-02 te je tako nakon pet godina ponovno dobila priliku istraživati u Hrvatskoj. Vrijeme koliko će određena bušotina proizvoditi ovisi o količini akumuliranih ugljikovodika - rezervama i karakteristikama ležišta. Manja ležišta rezultiraju proizvodnjom bušotina od deset godina, dok ona moćnija mogu proizvoditi i do 40 godina. Naftne su bušotine obično jedna od druge udaljene 400, a plinske 800 metara. Ako pod zemljom ima dovoljno energije, nafta iz pora u stijeni izlazi spontano, a ako tlak nije dovoljno visok, nema uzgona i stoga treba postaviti posebne sisaljke, poznate i kao njihalice, koje se često mogu vidjeti na moslavačkim i slavonskim poljima. U Panoniji se u prosjeku iz jedne bušotine dnevno iscrpi oko 100 barela nafte. Barel sadrži 159 litara.
Kada izađe na površinu, nafta ulazi u sabirno-transportni sustav i ide na preradu u rafinerije.
Tim Službe za istraživanje stijena i fluida na Žitnjaku: Marko Gaćina, Jasmina Jelić-Balta, Adaleta Perković, Krešimir Krizmanić, Tamara Trosokot Čorbić i direktorica Lilit Cota
6 faza do nafte
Promišljanje: obuhvaća sagledavanje područja interesa (makro skala) prema lokalnom sagledavanju (mikro skala), a ponekad proces može ići i obratno u nekoliko ponavljanja. Promatra se šira geološka slika i događaji koji su utjecali na razvoj istražnog prostora u prostornoj, ali i vremenskoj dimenziji. Pri tome treba imati u vidu da nekoliko milijuna godina u geološkom kontekstu može značiti vrlo kratak period. U razmatranje se uključuju spoznaje o kretanju tektonskih ploča, zagrijavanju prostora u odnosu na granicu Zemljine kore i plašta, dinamika i kolizija ploča, ekstenzije, kompresije, vulkanizmi i ostali važni geološki događaji koji su utjecali na genezu prostora.
Procjena: Sektor istraživanja pristupa detaljnijem razrađivanju koncepta, preliminarnoj financijskoj evaluaciji projekta, a pokaže li se isplativost, kreće se u apliciranje za istražnu koncesiju. Nakon dobivanja istražnih prava slijedi implementacija projekta.
Odabir: Definira se tehnička provedba istražnog projekta, koja uključuje geološku i geofizičku prospekciju i interpretaciju, definiranje potencijalnih prospekata za bušenje, kao i lokacija bušotina... Dio kapitalnih ulaganja na istražnom projektu odnosi se već na ovu fazu, najčešće u smislu provođenja geofizičkih premjera, poglavito 2D i 3D seizmike. Paralelno se razrađuju poslovni i financijski aspekti projekta - ekonomski modeli i studije isplativosti, a završava se procesom odobravanja budžeta.
Definicija: Pokreće se nabavni proces materijala za bušenje, priprema projektna, geološka i bušaća dokumentacija, izrađuju se studije utjecaja na okoliš, priba vljaju dozvole.
Implementacija: Ili faza kapitalnih ulaganja, najviše u aktivnosti bušenja. Evaluiraju se dobiveni podaci i po potrebi testira bušotina u slučaju pozitivnih indikacija na ugljikovodike. U slučaju pozitivnog otkrića počinje bušenje.
Priprema razradno-proizvodne faze projekta: prijelazna faza u kojoj se sintetiziraju rezultati istraživanja, procjenjuju resursi, projekt se predaje u razradnu fazu iz koje konačno prelazi u proizvodnju.
------------------------------------------
Prilog je napravljen u produkciji Native Ad Studija Hanza Medije i INA-e, u skladu s najvišim profesionalnim standardima Jutarnjeg lista.
