UOČI ODLASKA U AMERIKU

EKSKLUZIVNI INTERVJU SA SLAVKOM LINIĆEM 'Banke će svoje neprodane stanove dati državi da ih iznajmljuje'

Goran Mehkek / CROPIX

Malo jače zaduženje trebat će nam u 2014. godini, ali u Vladi ne vidimo potrebu za sklapanje aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom

Neposredno prije odlaska u Ameriku ministar financija Slavko Linić odlučno demantira da bi išao po nove kredite. Ali, priznaje, priprema teren za iduću godinu, kada će državi trebati, kako kaže, malo jače zaduženje.

Spremate dolazak MMF-a?

- Ne. Ne vidimo potrebu za aranžmanom s MMF-om. Ali, u tome je važno i mišljenje financijera. Sve ovisi o tome hoćemo li i kako biti u stanju refinancirati obveze. Ova je Vlada bila dovoljno odgovorna i ostvarila je značajne uštede. Neki u Hrvatskoj galame da smo trebali rezati više, ali ne držim da su to ozbiljne kritike.

Ali te kritike ne dolaze samo iz Hrvatske?

- Izvana nisam čuo kritike. Samo rejting agencije koje ocjenjuju da imamo veliki deficit. Ali nakon 5 godina gospodarskog pada to se nije moglo izbjeći. Osnovno je pitanje zašto nema gospodarskog rasta i kada ga je realno očekivati.

Spominjali ste povećanje PDV-a. Ostalo je nejasno mislite li na povećanje stope u turizmu ili kanite povećati opću stopu PDV-a, koja je i sada rekordna u Europi?

- U ovom trenutku ne govorimo o povećanju generalne stope PDV-a od 25 posto.

Visoki predstavnik vlasti nedavno mi je rekao da se Hrvatskoj realno može dogoditi da Europskoj uniji mora uplatiti više nego što će iz EU fondova moći povući, što nije bio slučaj ni s jednom drugom zemljom?

- Da, moguće je da se to dogodi u prvoj godini. Europa ima vrlo restriktivne principe korištenja svojih fondova. Netočno je da su sve zemlje u startu povukle više sredstava nego što su uplaćivale u proračun EU. U prvim je godinama uobičajeno sporije povlačenje, s tim da se s vremenom ritam intenzivira.

Zaustavili ludilo HDZ-a

Premijer je nedavno rekao da ima lošu vijest za pesimiste, jer će dogodine biti bolje. Kakve su vaše vijesti?

- Uvjeren sam da možemo očekivati gospodarski rast. Polazim od toga da bi javne investicije nakon dvije godine napokon zaista mogle krenuti. Dobar je dio projekata pripremljen. Tu mislim prije svega na elektrane i željeznice. Očekujem da će i pokretanje pregovora s MOL-om rezultirati većim investicijama u Ini. Što znači da bi se i privatni sektor konačno mogao pokrenuti. Pogotovo jer smo u njegovo restrukturiranje u dvije godine uložili ogromna sredstva.

U redovima privrednika tvrdi se suprotno. Govori se o alarmantnoj situaciji, o bankrotu države.

-Pretpostavljam da su opterećeni neuspješnima. Onima koji se u pet godina krize nisu uspjeli ni restrukturirati. Za njih nema izlaza. Od 4500 predstečajnih nagodbi dvije trećine je zaključeno kao neuspješno i moraju u likvidaciju. Ali svi ostali polako se oporavljaju.

Financijsku situaciju države ne smatrate tako dramatičnom?

- Evo činjenica. U prošloj smo godini uspjeli zaustaviti ludilo HDZ-ove vlasti koja je nemilice trošila, a probleme uopće nije rješavala. Hrvatsku su ostavili sa 15 milijardi minusa i mnogo financijskih mina koje smo s vremenom otkrivali. Uspjeli smo smanjiti minus, prošle godine na 10,5 milijardi. Ovu ćemo godinu vjerojatno završiti s oko 13 milijardi deficita, tri milijarde više nego smo planirali, zato što smo sanirali dubioze u brodogradnji, na željeznicama i zdravstvu. Ako to netko naziva raspadom sustava, onda to smatram običnim kritizerstvom koje pogoduje stvaranju anarhije.

Provodite li reforme ili ste samo evidentirali HDZ-ove kosture iz ormara? Evo, primjerice, ogromna ste sredstva uložili u zdravstvo, ali od reformi još ništa.

- Kako ne? Financijski problematičnim zdravstvenim ustanovama danas upravljaju sanacijska vijeća u kojima participiraju i predstavnici Ministarstva financija. Kompletno su pripremljene mjere reduciranja broja bolnica i odjela. Naravno, dubinske se reforme ne mogu provesti u mjesec dana. Ali, postoji još nešto. Na žalost, u tim reformama Vlada je sama. Protiv nas su sindikati, udruga poslodavaca, znanost…

Kako to objašnjavate?

- Svi volimo tražiti reforme, ali ne u vlastitoj kući. Evo, primjer sa stambenim štedionicama. Štednja je dobra stvar, ali zašto da država iz proračuna pomaže ljudima koji imaju nekretnine, a štede ili kažu da štede za svoju djecu? Jer, studija koju je Hrvatska udruga banaka naručila od Instituta za javne financije pokazuje da 90 % stambenih štediša ima vlastitu nekretninu, a 17 posto i dvije ili još više. Dosad smo za takve poticaje osigurali više od dvije milijarde kuna. Ispada da je smanjivanje plaća radnicima normalno, neki zagovaraju i smanjenje mirovina, ali onom tko je bogat još bi dodavali. Bez obzira na krizu.

Šamaranje poduzetnika

Zagovarali ste neplaćanje poreza na prvu nekretninu, a banke se žale da imaju oko 40 tisuća neprodanih stanova. Kako će država oživjeti zamrlo tržište nekretnina?

- Država bi išla u posao s izjamljivanjem stanova. Zajedno s nekim bankarskim sustavima. Banke bi stanove koje uzimaju na ime svojih potraživanja predavale Vladi na upravljanje, s tim da bi im država onda jamčila otplatu obaveza. Servisirala bi banke s dijelom najamnine barem u visini kamate. Očekujem da će taj model profunkcionirati već početkom iduće godine.

Ušli ste u oštar sukob s privatnim poduzetnicima. Šamarate sektor koji je u pet godina teško stradao?

- Ne može se govoriti o šamaranju. Poduzetnicima maksimalno idemo na ruku. Malo je država koje su im toliko dale. Nije se bilo lako u proteklih godinu i pol odreći osam milijardi proračunskih prihoda u korist privrede. Ali oni stalno viču: još, još, još… Naša se Vlada više bavi poduzetnicima nego građanima. Građanima smo digli PDV, javnom sektoru smanjili plaće…

Ali, u privatnom su sektoru plaće padale još više, broj se zaposlenih smanjivao, cijeli je sektor na koljenima. Privrednici tvrde da su porezi previsoki i država preskupa.

- Nije istina da su porezi u Hrvatskoj veći nego u drugim zemljama. Mi imamo samo veće doprinose na plaće. Jesmo li ponudili rješenje? Da! Predlagali smo smanjenje zdravstvenog doprinosa i kompenzaciju uvođenjem poreza na nekretnine. Poduzetnici su prvi bili protiv. Zašto? Zato što ih više zanima njihova imovina i osobno bogatstvo nego posao i briga o radnicima.

Nema kukanja

Kako objašnjavate svoju popularnost? Niste nježni, govorite grube stvari, vičete, a ipak ste iza Josipovića najomiljeniji političar?

- Vjerujem da građani žele red i disciplinu u državi. Žele da se onemoguće prevaranti. Vjerojatno cijene i to da kod mene nema kukanja ni beznađa. Uvijek jasno govorim o problemima. Nudim rješenja. Nedvosmisleno pokušavam reći što je pošteno, a što nije.

'Kad sam s Mrsićem, kao da sam se vratio u 90-e'

Podržavajući Miranda Mrsića uključili ste se u kampanju za izbor šefa SDP-ove organizacije u Zagrebu. Kako to?

- Mirando Mrsić mi je prijatelj. Usto privukao me svojom metodologijom rada. Pokazuje da će - postane li predsjednik zagrebačkog SDP-a - inzistirati da svaki ministar i drugi dužnosnici svih razina stalno komuniciraju sa stranačkim članstvom. Želimo li pobijediti na idućim parlamentarnim izborima, onda moramo ići među ljude. Sudjelujući sada na predizbornim skupovima kao da sam se vratio u devedesete.

Ne mislite da će izbori u Zagrebu posvađati stranku?

-To je demokracija. Bitno je pokazati kakvi smo kad završimo izbore. Bitno je da pobjednik i pobijeđeni tada međusobno pruže ruku i nastave zajedno. To je rizičan trenutak, koji će pokazati je li SDP ozbiljna i odgovorna stranka. Uvjeren sam da ćemo taj kritični moment prebroditi bez problema.

Najnovije