ANATOMIJA JEDNE KATASTROFE

EKSKLUZIVNI IZVJEŠTAJ: KAKO JE NASTAO SKANDALOZNI PRIJEDLOG OBITELJSKOG ZAKONA Zakon je povučen, ali dorađivat će ga ista radna skupina!?

HANZA MEDIA

Nada Murganić, Dubravka Hrabar, Bernardica Juretić i Mila Jelavić

 

Prijedlog novoga Obiteljskog zakona, jednog od temeljnih zakona svake države, prije dva dana je ekspresno, u manje od 24 sata od objavljivanja, povučen iz javne rasprave, prije svega zbog krajnje uvredljive definicije obitelji prema kojoj, između ostalog, bračni parovi bez djece više ne čine obitelj. Nakon burne reakcije premijera Andreja Plenkovića resorno Ministarstvo demografije, obitelji, mladih i socijalne politike povuklo ga je iz javne rasprave “na doradu”, međutim, poručilo je da će radna skupina koja će ga dorađivati - ostati ista.

Kakve se dorade mogu očekivati od iste skupine stručnjaka koji su ovaj, povučeni prijedlog zakona, kako neslužbeno doznajemo, smatrali toliko dobrim da su inzistirali da se obrazloženja zakonskih članaka proglase njihovim autorskim djelom, a ne vlasništvom Ministarstva? I što stoji iza takve neočekivane odluke resorne ministrice Nade Murganić da zadrži iste ljude?

U Ministarstvu nisu željeli komentirati tu odluku. Međutim, kako neslužbeno saznajemo, arbitrarno je odlučeno da će definicija obitelji - ne samo postojeća, već definicija kao takva - bez rasprave biti povučena iz prijedloga. Također je odlučeno da će sami djelatnici Ministarstva napraviti u narednom periodu vlastite izmjene u područjima za koja smatraju da su donesene iz svjetonazorskih, a ne objektivnih razloga te da će, temeljem činjenica i dostupnih podataka, izmijeniti dobar dio spornih odredbi bez uplitanja radne skupine.

 

Riješiti se balasta

Takav, izmijenjeni prijedlog Obiteljskog zakona, ponudit će radnoj skupini na prihvaćanje.

- A u tom će se slučaju radna skupina sama raspustiti jer taština ključnih ljudi neće podnijeti suštinske izmjene koje su, sad je valjda već svima jasno, nužne - kaže nam jedan član radne skupine. Neslužbeno, jer svi su se članovi obvezali na neiznošenje detalja tijeka nastanka kontroverznog Obiteljskog zakona.

Očito se ministrica Murganić, čija je politička odgovornost za upućivanje u proceduru ovakvog zakona neupitna, ovako na elegantan način nastoji riješiti radne skupine koju kao balast nosi od početka mandata.

Odluku o kretanju u izradu novog Obiteljskog zakona donijela je lani bivša ministrica socijalne skrbi Bernardica Juretić. U prvu, užu radnu skupinu koja će obaviti taj posao imenovala je sedam profesora obiteljskog prava sa svih katedri za obiteljsko pravo u Hrvatskoj osim osječke, čija je predstojnica dr. Branka Rešetar bila autorica sadašnjega Obiteljskog zakona. Uz njih, u skupinu je imenovala i tri djelatnika Ministarstva te bivšu pravobraniteljicu za djecu Milu Jelavić. Imenovala je i koordinatoricu radne skupine, odvjetnicu Ljubicu Matijević Vrsaljko, jednu od najglasnijih kritičarki postojećeg zakona te supotpisnicu ustavne tužbe protiv tog zakona.

 

Jaki konzervativci

Na prvom mjestu radne skupine bila dr. Dubravka Hrabar, dugogodišnja predstojnica zagrebačke Katedre za obiteljsko pravo i od 2015. dekanica Pravnog fakulteta (mandat joj istječe 1. listopada), a na drugom njezina zamjenica i desna ruka dr. Aleksandra Korać Graovac. Dvije zagrebačke profesorice u potpunosti si odgovaraju, prije svega svjetonazorski. Obje su otvoreno vrlo bliske Katoličkoj crkvi i desno orijentiranim udrugama civilnog sektora: dr. Hrabar bila je neslužbena pravna savjetnica udruge U ime obitelji, a dr. Korać Graovac članica Komisije Iustitia et pax Hrvatske buskupske konferencije, bliska njegovu bivšem predsjedniku, sisačkom biskupu Vladi Košiću.

- I većina ostalih profesora obiteljskog prava su osobe naglašeno konzervativnog svjetonazora. Takva situacija traje već godinama, jer se već pri izboru asistenata u obzir uzima i ta komponenta. Oni koji pak nisu na toj liniji jednostavno plove niz struju - kaže jedna sugovornica.

 

Nesretna definicija

U radnoj skupini su tako, primjerice, bili i dr. Nenad Hlača s riječkoga Pravnog fakulteta, koji je doktorirao na pitanju transrodnih osoba, i dr. Dijana Jakovac Lozić, šefica splitske katedre, koja je u ovogodišnjem Godišnjaku Hrvatske akademije pravnih znanosti objavila krajnje kontroverzni rad o rodnoj ideologiji i braku kao jezgri obitelji koju rastaču “istospolni brakovi, homoroditeljstvo i slične tvorevine naših dana”. U zaključku je podržala prijedlog krajnje desne Europske građanske inicijative za zaštitu braka i obitelji “Mama, tata i djeca” koja predlaže da se na europskoj razini uvede definicija po kojoj “obitelj počiva na braku žene i muškarca i/ili potomstvu”.

- Vjerojatno je upravo taj rad poslužio kao predložak za uvođenje te nesretne definicije u Obiteljski zakon. No, mi smo i tu otišli korak dalje, pa ni bračni parovi nisu obitelj - ironizira naš sugovornik.

Ta prva radna skupina bila je homogena i složno je prionula izradi zakona, kažu naši sugovornici.

Već na prvom sastanku radne skupine zaključeno je - bez ikakvih iznošenja podataka, činjenica i analiza - da je postojeći zakon katastrofalan i da izaziva nepopravljive štetne posljedice na građanstvo te se mora hitno izraditi novi, i to na temelju na bazi Obiteljskog zakona iz 2003. - onog koji je napisala dr. Hrabar.

- Koje su to posljedice, nismo uspjeli saznati, osim što je to bio prvi Obiteljski zakon na čijem sastavljanju nije sudjelovala dr. Hrabar, ali marljivo se krenulo u izradu novog - kaže.

 

Bernardica pala

Međutim, Vlada čiji je Juretić bila član vrlo brzo je pala, a na njezino je mjesto došla Nada Murganić. Ona pak otpočetka nije bila načisto oko Obiteljskog zakona, a osobito kad je riječ o sastavu radne skupine u kojoj nije bilo praktičara i koja je funkcionirala kao izdvojeni dio Ministarstva bez jasne kontrole. Stoga se zahvalila na suradnji Matijević Vrsaljko, na čelo radne skupine postavila je osobu iz Ministarstva te bitno proširila užu radnu skupinu: tu je imenovala i sutkinju Vrhovnog suda, i dvije profesorice sa Studijskog centra za socijalni rad, i šeficu Hrvatske udruge socijalnih radnika, i predstavnicu Centra za posebno skrbništvo, centra za socijalni rad....

- Međutim, to nije imalo baš nikakvog efekta. Dr. Hrabar i dr. Korać Graovac nastavile su plesati svoj tango, a mi smo bili ukras, čisto da se može reći da je radna skupina bila široka i obuhvaćala niz stručnjaka - kaže drugi član radne skupine.

Novi članovi bili su zaduženi za pojedina područja i na njih su se fokusirali. Neki su, kaže, uspjeli u svojim područjima postići bitne pozitivne pomake u odnosu na početne pozicije. Mnogi nisu.

Sastanci radne skupine su se, kažu, redovito održavali, sastančilo se satima, raspravljalo, iznosili su se argumenti i različiti stavovi, ali u bitnom se na kraju “usuglasio” stav vodeći ljudi zagrebačke katedre.

- Vrlo brzo je postalo jasno da argumenti i činjenice ne igraju nikakvu ulogu, nego je jedini cilj napraviti zakon suprotan sadašnjem. Mnogi od nas su bili nezadovoljni sadašnjim zakonom, prije svega jer je kupusasto napisan, razbacan, težak za praćenje. No, to je na kraju poslužilo kao temelj za kompletni svjetonazorski zaokret, za mijenjanje svega što je u sadašnjem zakonu dobro i stavljanje u centar interesa brak, a ne djecu, što bi trebao biti cilj svakog obiteljskog zakona - kaže.

Navodi primjere u kojoj je mjeri stručnost pojedinih rješenja padala u drugi plan, u nastojanju da se svjetonazorski zakon vrlo jasno oboji.

- U radnoj skupini bila je dr. Jakovac Lozić, autorica nekoliko sveučilišnih udžbenika s područja posvojenja djece, a u povučenom prijedlogu zakona propiše se da je ‘posvojenje poseban oblik obiteljskopravnog zbrinjavanja i zaštite djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi koji posvojiteljima omogućuje roditeljstvo’? To je ispod razine studenta prve godine socijalnog rada, pa cilj je posvojenja djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi pronaći obitelj, a ne roditeljima djecu - kaže naša sugovornica.

Nastavlja dalje: kako je moguće da su predstavnici Hrvatske udruge socijalnih radnika i predstavnici centara za socijalnu skrb, a u konačnici i predstavnici Ministarstva, mogli pristati na ponovno uvođenje mirenja bračnih partnera i izbacivanje obaveze izrade plana o roditeljskoj skrbi za roditelje maloljetne djece koji se rastaju?

- Ministarstvo je prošle godine samo zatražilo od svih centara za socijalnu skrb analizu postojećeg Obiteljskog zakona i jasnu ocjenu pojedinih instituta. Gotovo 80 posto svih praktičara je ocijenilo da je plan o roditeljskoj skrbi najbolji dio zakona. I kako onda socijalni radnici pristanu da se izbaci? Pa nisu, zapravo; bojažljivo su rekli da struka tako ne misli, ali ipak je ‘usuglašeno’ da se plan izbaci. Pred kraj izrade zakona tekst prijedloga je u sustavu bio ‘zaključan’, odnosno više nismo mogli ni pisati komentare i primjedbe - prepričava.

Slično je bilo i s prijedlogom da se izbaci obavezno savjetovanje za parove koji se rastaju, s ciljem postizanja dogovora o djeci te da se propiše obavezno mirenje (posredovanje) s ciljem pomirenja bračnih parova i očuvanja braka.

- Nema besmislenijeg posla za socijalnog radnika nego održati posredovanje. Mi bismo trebali saznati uzroke poremećenosti bračnih odnosa tog para i ukloniti ih. Kako? To se svodi na krajnje neugodno ispitivanje para pred rastavom, a nerijetko i njihovo novo prepucavanje, svađanje i optuživanje, pa smo nakon posredovanja ponekad dalje od pomirenja nego prije njega - objašnjava jedan praktičar.

Ipak, posredovanje je ušlo u zakon. Jer treba spašavati brak po svaku cijenu.

Što se tiče same definicije obitelji, priznaju naši sugovornici, dobar dio članova radne skupine nije je ni primijetio niti je na nju ulagao prigovor.

- U suštini samo su profesori obiteljskog prava mogli znati da nikada ranije takva definicija nije postojala i da je mi sad uvodimo. Ona stoji u prvom članku zakona, onom koji većina preskoči. Osobno, nisam očekivao da se tamo može kriti zamka, nisam ga ni čitao. Opsežni je to zakon, proučio sam područje u kojem sam stručan i preletio još neka za koja sam mislio da bi mogla biti problematična - objašnjava. No, kaže, zapravo mu je drago da je ta definicija promaknula i drugima.

 

Nisu reagirali

- Ona je digla na noge široku javnost. Niz mnogo opasnijih odredbi koje nas vuku desetljećima unatrag šira javnost ne bi uočila niti bi ovako burno reagirala. Nadam se da će sad i oni biti izmijenjeni - kaže jedan naš sugovornik.

Bez obzira na to što, očito, svaki glas u radnoj skupini nije bio jednako težak i što je, kako kaže naša sugovornica, “zakon bio osmišljen i prije nego što se radna skupina prvi put sastala”, članovi radne skupine ne mogu pobjeći od odgovornosti. Radili su mjesecima i vidjeli što se zbiva, no nisu reagirali. Od ukupno 33 člana šire i uže radne skupine, samo je jedna članica - odvjetnica Sanja Bezbradica Jelavić, koja često zastupa žrtve nasilja i osobe LGBT orijentacije, a u radnoj je skupini bila predstavnica Autonomne ženske kuće - istupila iz radne skupine. Isti je put bio otvoren i drugima, koji su ranije mogli i javno istupati i upozoravati nadležne.

Još veća odgovornost leži na predstavnicima Ministarstva u radnoj skupini - na kraju krajeva, formalno je na čelu skupine bila Tatjana Katkić Stanić, načelnica Sektora za socijalnu politiku i politike za djecu, mlade i obitelj, koja je morala suvereno vladati tematikom - koji nisu prepoznali u kojem se smjeru stvari razvijaju, a najveća, svakako, na resornoj ministrici Nadi Murganić. Ona nije stručnjak obiteljskog prava i ne mora ga razumjeti u tančine, ali stavila je potpis na jedan od najvažnijih zakona u državi, koji se tiče baš svakog građanina, i morala je poduzeti dodatne korake i konzultacije prije nego što ga je uputila u javnu raspravu.

Slijedi joj popravni ispit.

ELIPSO

Izdvajamo