Nakon što je predsjednik SDP-a Zoran Milanović tijekom protekla dva i pol tjedna u više navrata najavljivao da će Narodna koalicija, ako na izborima osvoji vlast, “Inu vratiti Hrvatskoj”, prve konkretnije obrise tog plana u intervjuu Globusu iznio je čelni čovjek Hrvatske narodne stranke Ivan Vrdoljak.
Prema njegovim riječima, već postoji model na temelju kojeg bi se ta transakcija provela. - Hrvatska je vlasnik 44 posto Ine i u slučaju da se MOL odluči na prodaju, trebali bismo kupiti 49 posto. Ako kolateriramo 49 posto koje kupujemo dionicama koje imamo, vjerujem da bi bilo interesa ozbiljnih financijskih institucija. Ključno je pitanje bi li država bila najbolje rješenje za upravljanje Inom na način da bude dovoljno profitabilna kako bi mogla vraćati financijske obaveze nastale kupnjom - rekao je Vrdoljak, dodavši da pravo pitanje u cijeloj priči nije to može li država preuzeti MOL-ov udjel, nego bi li MOL uopće taj udjel bio spreman prodati.
Strateški interes
- Nije u pitanju novac, nego strateški interes. MOL je zacrtao da s Inom izlazi na Jadran i da sve svoje rafinerije poslovno povezuje s izlaskom na Jadran. Njima ne treba Ina kao vertikalno integrirana kompanija. Strateški im je cilj naftno-plinski biznis preko Jadrana. MOL sada mora procijeniti je li im strateški cilj gašenja Ine kao vertikalno integrirane kompanije i izlazak na Jadran realan ili ipak više nije moguć. Ako zaključe da je to nemoguće, onda će vjerujem prodavati svoj udio - smatra Vrdoljak. Slične stavove, osim Milanovića, ovih su dana iznosili i neki drugi ljudi iz najužeg vrha SDP-a, pa su se tako mogle čuti i neformalne najave oko otkupa Ininih dionica od mađarske kompanije putem modela “narodnog dioničarstva”. Zanimljivo, kad se ta ideja prvi put pojavila 2013. - nakon što je MOL javno objavio namjeru da proda Inine dionice - Zoran Milanović takvu je mogućnost proglasio “poslovnim avanturizmom”. No, sad je situacija očito drukčija, iako sama politička volja da se dionice kupe nipošto nije i garancija da će se takva transakcija dogoditi. Puno je neodgovorenih pitanja. Osim osnovnog - želi li MOL uopće izaći iz vlasništva hrvatske naftne kompanije - pitanje je na koji način Hrvatska može financirati taj posao a da se to ne odrazi negativno na stabilnost njezinih javnih financija.
Pojedini financijski stručnjaci smatraju da je to moguće učiniti putem privremenog kredita - slično modelu koji je opisao Vrdoljak - ali da bi u tom slučaju državno vlasništvo u Ini moglo biti tek privremeno, te da bi tvrtka nakon nekoliko godina stabilizacije i konsolidacije opet morala biti - barem djelomično - privatizirana. Isto tako, može se pretpostaviti da bi kreditori zahtijevali profesionalizaciju upravljanja kompanijom i strogu distancu od uloge politike. Ipak, čak i kad bi takvi uvjeti bili dogovoreni, još jedno veliko otvoreno pitanje je cijena.
Visoka tražena cijena
Još krajem 2014. MOL je održao nekoliko sastanaka na tu temu s poljskim PKN-om, koji je bio načelno zainteresiran za Inu, ali ih je odbila vrlo visoka tražena cijena. Prema nepotvrđenim informacijama, za MOL-ovih 49 posto Ine Poljaci su nudili 1,5 milijardi eura, a Mađari tražili čak 3 milijarde. Danas bi cijena vjerojatno bila nešto niža s obzirom na to da je niska cijena nafte smanjila i procijenjenu vrijednost Ininih rezervi - najvažnije imovine pri valuaciji naftnih kompanija. Koliko bi ta valuacija danas mogla iznositi, teško je procijeniti, posebno s obzirom na poprilično loše rezultate koje Ina ove godine ostvaruje. Iako kompanijina tržišna kapitalizacija trenutno iznosi trideset milijardi kuna - to je uvelike posljedica slabe likvidnosti i malog broja “free float” dionica te kompanije na burzi. Realnija je procjena da je vrijednost MOL-ova udjela danas blizu PKN-ove ponude - desetak milijardi kuna.
SLUČAJ ZSOLTA HERNADIJA MOL bi mogao tražiti obustavu progona
Vjerojatno i najvažnije pitanje jest koja bi bila sudbina sudskog procesa za davanje mita protiv čelnika MOL-a Zsolta Hernádija. Naime, teško je vjerovati da bi MOL pristao izaći iz vlasništva u Ini a da njega i dalje goni naše pravosuđe. Može se pretpostaviti da bi MOL u sklopu dogovora tražio da se optužnica protiv Hernádija stavi izvan snage ili da se slučaj prepusti mađarskom pravosuđu. A to je, pak, nadležnost Odvjetništva i hrvatskih sudova - obećanje koje Vlada ne može dati, pa čak ni oko njega pregovarati.