BORBA S KRIZOM

EKSKLUZIVNO Ministar Slavko Linić za novi broj Globusa: 'Ne treba odbaciti MMF'

Čeka nas vrlo teška godina. Ako se u prva 4 mjeseca 2014. ne dogodi rast, u velikim smo problemima

Idućeg tjedna ministar financija Slavko Linić predstavit će prijedlog proračuna za 2014. i rebalans proračuna za ovu godinu.

Prvo Vladi, zatim Saboru, potom i Europskoj komisiji. Bruxelles je nova točka u tom hodogramu izglasavanja budžeta. Ujedno i adresa od koje se u Zagrebu najviše strepi. Ni u Vladi ne znaju točno što ih tamo čeka.

Ni kako će teći razgovori s europskim šefovima. Proračun je temeljni dokument svake vlasti. Praktična implementacija političkih namjera. Najvažniji test na kojem vlada prolazi ili pada. Donošenje budžetskih dokumenata za iduću godinu u Hrvatskoj se posebno izdramatiziralo.

Zato što su ekonomski pokazatelji dramatični. I zato što Hrvatska ulazi u europsku proceduru prekomjernog deficita. Što znači da će Vlada pod briselskim diktatom nužno provoditi “bolne rezove” kakve je dosad uglavnom eskivirala. Koje vrste, kojeg obima - u ovom je trenutku još nepoznato.

Ali je posve sigurno da će se morati pristati na velika odricanja. Izgleda da nacija i Banski dvori podjednako strepe od onoga što slijedi. Atmosferu neizvjesnosti podgrijava i prisutnost misije Svjetske banke i MMF-a ovih dana u Zagrebu. Premda se odvijaju daleko od očiju javnosti, ti razgovori sigurno nisu kurtoazne naravi. Navodno se kuhaju za budućnost Hrvatske sudbinski važne odluke.

Kako će proračun za 2014. konkretno izgledati, koja mu je filozofija i kako je dimenzioniran – o tome se dosad u javnost ništa nije znalo. Slavko Linić sada prvi put iznosi podatke o tome kako kani riješiti kvadraturu kruga. Je li Hrvatskoj ispisao put u bankrot ili napokon u ekonomski oporavak. Posla je mnogo, pa je termin za intervju nedjelja, kasno navečer, kada u Ministarstvu financija osim portira i ministra nikoga drugoga odavno više nema. Na početku razgovora pitam je li istina da je proračun za iduću godinu urađen “ognjem i mačem”, kako to u Vladinim kuloarima ovih dana tvrde.

- Ne bih se složio. Da smo išli ognjem i mačem ne bismo imali rast troškova. A mi smo predvidjeli iduće godine rast rashoda za 7 milijardi kuna: oko 4,7 milijardi slijedom našeg članstva u Europskoj Uniji te dodatne 2,5 milijarde za povećane troškove kamata. Milijardu, milijardu i pol namjeravamo kompenzirati uštedama na materijalnim troškovima, subvencijama i nekim projektima. Prihodovnu stranu planiramo povećati za milijardu, tako da bi ukupni budžetski prihodi 2014. iznosili 114 milijardi, a rashodi bili oko 130 milijardi. To znači da ćemo imati ogroman deficit od 16 milijardi kuna.

Kako mislite povećati prihodovnu stranu? Teško je očekivati da možete realizirati neke dodatne prihode, kako ste to napravili ove godine s fiskalizacijom?

- Veće prihode očekujemo po dvije osnove. Planirani gospodarski rast od 1,3 posto donosi veće proračunske prihode od oko 2 milijarde. Povećanje međustope PDV-a trebalo bi donijeti još oko milijardu kuna, kaže Linić za Globus .

Rashodovna strana? Potpredsjednik Grčić tvrdi da nema prostora za veće rezove, premda Vladi sa svih strana, iz međunarodnih financijskih organizacija, kao i od domaćih analitičara i privrednika, konstantno stižu poruke da se nakon konsolidacije prihodovne strane napokon mora okrenuti rezanju proračunskih troškova?

- Otpočetka režemo rashodovnu stranu. Prvu godinu za skoro 2 milijarde kuna, ove još za dodatnih milijardu. Prošlogodišnja inflacija od skoro 4 posto sama je po sebi nosila određeni pad standarda. Srezali smo i državnu i osobnu potrošnju. Smanjujemo subvencije u poljoprivredi. Privatizacijom škverova značajno smo reducirali izdatke za pomaganje brodogradnje. U ostalim gospodarskim granama nema većih subvencija. Najveći nam je deficit u dijelu mirovinskog sustava, gdje odnos uplata i isplata daje minus od oko 18 milijardi. Nemamo dovoljan broj zaposlenih, odnosno imamo – u odnosu na one koji uplaćuju doprinose – prevelik broj umirovljenika. Ali, nema prostora ni za dizanje doprinosa, jer bi to značajno pogoršalo konkurentnost hrvatskog gospodarstva, ni za rezanje mirovina. Naime, ako je prosječna mirovina u Hrvatskoj nešto manja od 2400 kuna, a 80 posto umirovljenika prima manje od toga, onda bi svako smanjivanje mirovina značilo povećavanje zone siromaštva, koja je ionako vrlo velika. Ovi se problemi bez gospodarskog rasta i većeg broja zaposlenih ne mogu riješiti.

Što to znači? Da nećete rezati mirovine?

-Mirovine stečene prema posebnim propisima iznad 5000 kuna smanjujemo za 10 posto. Usto, samo će se mirovine iz rada ubuduće usklađivati s indeksom rasta troškova. Ostale ne.

Smanjenje od 10 posto odnosi se i na braniteljske mirovine?

- Na sve, osim na mirovine stopostotnih hrvatskih ratnih vojnih invalida!

...

INTERVJU U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU GLOBUSA

Izdvajamo