Predsjednik MOL-ove Uprave Zsolt Tamas Hernadi još je u lipnju 2015. godine Europskom sudu za ljudska prava podnio tužbu protiv Hrvatske, smatrajući da mu je povrijeđeno pravo na slobodu kretanja jer je Županijski sud u Zagrebu protiv njega raspisao europski uhidbeni nalog (EUN).
No, za tu tužbu nitko u Hrvatskoj nije znao sve do prije dva tjedna kad je hrvatska zastupnica pred Europskim sudom u Strasbourgu, Štefica Stažnik, na brojne adrese, od Sabora, Ministarstva pravosuđa, Vrhovnog suda, Županijskog suda u Zagrebu, Državnog odvjetništva, Ustavnog suda do Ureda predsjednice poslala obavijest da je pred sudom počeo postupak protiv Hrvatske.
Tek slijedi provjera
Od sudova i drugih tijela hrvatska je zastupnica u dopisu čije zaglavlje nosi datum 1. rujna 2017. tražila pomoć u prikupljanju dokumentacije i očitovanju na niz pitanja u postupku koji je inicirao Hernadi te dala rok 21. rujna da joj se odgovori.
- Nemam podatak da je Hernadi još 2015. podnio tužbu protiv Hrvatske, ali ga namjeravam provjeriti. Jutros sam na kolegiju kazao da se mora organizirati sastanak s našom zastupnicom kako bismo porazgovarali o ovom predmetu, no povod su i neki drugi predmeti koji se vode na Europskom sudu za ljudska prava - kazao je ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, navodeći da je i on nedavno saznao za Hernadijevu tužbu protiv Hrvatske, i to iz medija.
- Šokirala me činjenica da do danas nismo znali da je Hernadi protiv Hrvatske još prije dvije godine podigao tužbu - bila je prva reakcija predsjednika Županijskog suda u Zagrebu Ivana Turudića kad smo ga pitali kad je on informiran o potezu prvog čovjeka MOL-a koji već godinama uz pomoć mađarskih vlasti ne želi doći na suđenje u povodu USKOK-ove optužbe da je bivšeg premijera Ivu Sanadera podmitio sa 10 milijuna eura kako bi MOL dobio upravljačka prava u Ini. Turudić je, kao i ostali pravosudni i dužnosnici izvršne vlasti, bio uvjeren da je tužba podnesena nedavno i da je hrvatska zastupnica pred Europskim sudom za ljudska prava promptno na nju reagirala.
- Javnost je dovedena u zabludu i stvoren je pogrešan dojam da je Hernadijeva tužba protumjera na to što je Županijski sud u Zagrebu pred Europskim sudom u Luxembourgu postavio prethodno pitanje o primjeni EUN-a. Sada se pokazalo da to nije točno jer je tužba Europskom sudu za ljudska prava podnesena ranije - kazao je Turudić, uz napomenu da rješavanje prethodnog pitanja oko EUN-a ide i u korist okrivljenika.
Kratki rokovi
Na naše pitanje je li zastupnici Stažnik njegov sud dostavio tražene odgovore potrebne za postupak u Strasbourgu, Turudić je odgovorio potvrdno, ali je napomenuo da se to radilo u žurbi, i zato je Županijski sud stalno morao razmjenjivati spis s Vrhovnim sudom jer su oba suda imala kratak rok koji nije prelazio sedam radnih dana za pripremu očitovanja.
Zanimalo nas je kako i zašto se dogodilo da pune dvije godine nitko u Hrvatskoj nije imao pojma da je akter jedne od najvećih korupcijskih afera koja se izravno reflektira na nacionalnu naftnu kompaniju, ali i na političke odnose između Hrvatske i Mađarske (nedavno je mađarski premijer Viktor Orban otvoreno kazao da Mađarska blokira ulazak Hrvatske u OECD - Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj, zbog odnosa Zagreba prema MOL-u i Hernadiju), tužio državu pred Europskim sudom za ljudska prava. No, u Uredu zastupnika Hrvatske pri sudu u Strasbourgu nas nisu mogli spojiti sa zastupnicom Šteficom Stažnik, navodeći da je službeno odsutna, nego su nas uputili na postavljanje pismenog upita i to preko Vladina maila. To smo i učinili, no do zaključenja broja nije stigao nikakav odgovor.
Da se prije znalo za taj Hernadijev potez, te da je Ured zastupnika Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava ranije tražio podatke o cijelom predmetu Ina - MOL, kao i o potezima koje je dosad povlačilo Državno odvjetništvo tijekom istrage o Hernadijevu podmićivanju bivšeg premijera, te Županijski sud u Zagrebu nastojeći ga dovesti u sudnicu, zasigurno bi se bolje pripremila obrana Hrvatske. No, ta bi informacija zasigurno bila i važan detalj u mozaiku političkih odnosa Hrvatske i Mađarske.
Početak istrage
Podsjetimo, još u vrijeme istrage protiv Sanadera za primanje mita, mađarsko tužiteljstvo nije željelo surađivati s DORH-om, nego su proveli svoju istragu nakon koje su ustvrdili da Hernadi nije odgovoran ni za kakvo podmićivanje bivšeg hrvatskog premijera. Izravnu suradnju s našim pravosudnim vlastima odbijali su pozivajući se na interese nacionalne sigurnosti Mađarske. Kad je Hrvatska za Hernadijem raspisala tjeralicu preko Interpola, a onda europski uhidbeni nalog, Mađarska je odbila postupiti po njoj pozivajući se na istragu koja je provedena kod njih i nije našla ništa sporno. S istom argumentacijom su i neke druge europske zemlje, ponajprije Austrija i Njemačka, odbile postupiti po tjeralici, uhititi Hernadija i izručiti ga Hrvatskoj.