SADRŽAJ OMOGUĆUJE INA

ENERGIJA BUDUĆNOSTI Otkrivamo prvu analizu potrošnje energije u 27 godina i tri ključna energenta za sljedećih 30 godina

    AUTOR:
    • Jasmina Trstenjak

  • OBJAVLJENO:
  • 27.03.2017. u 08:03

Nikša Stipaničev / Davor Žunić / Goran Mehkek / Hanza Media

Vjetroelektrane, termoelektrana Plomi., rafinerija u Sisku

Analiza potrošnje energije u 27 godina, napravljena u suradnji s Energetskim institutom Hrvoje Požar, pokazuje da su nafta, plin i hidroenergija dominantni, a obnovljivi izvori energije bilježe značajan rast

Nafta, plin i hidroenergija su izvori energije koji se u Hrvatskoj najviše troše i pokazuju najveći potencijal. Dodajmo tome još biomasu. Obnovljivi izvori su očekivana zelena budućnost koji će u skladu s ciljevima EU činiti sve veći udio u potrošnji. Ukupna potrošnja energije u Hrvatskoj danas je manja 10 posto nego što je bila krajem 1980-ih, a gradovi su najveći potrošači i u ukupnoj potrošnji sudjeluju s više od 66 posto.

Pokazuju to trendovi iz prve analize ukupne potrošnje energije u posljednjih 27 godina u Hrvatskoj koju smo napravili u suradnji s Energetskim institutom Hrvoje Požar, strukture potrošnje te nekih od bitnijih faktora koji na nju utječu. Poput, primjerice, razine aktivnosti u određenom sektoru, broja stanovnika, cijene energije, klimatskih prilika u pojedinim godinama, energetske učinkovitosti, stupnja urbaniziranosti ili, možda najvažnije, strukturnih promjena u gospodarstvu.

Kretanje potrošnje

Prije 29 godina, 1988., ukupna potrošnja energije iznosila je 457 petadžula (PJ), u vrijeme rata 1992. zabilježena je najniža potrošnja od 332 PJ, da bi 2015., prema podacima Energetskog instituta Hrvoje Požar, iznosila 398,77 PJ. U međuvremenu je bilo više uspona i padova, no to cijelo vrijeme nafta i plin su vladali u strukturi ukupne potrošnje, a obnovljivi izvori energije su se gurali te zauzimali iz godine u godinu sve veći udio. U razdoblju od 1988. do danas, obilježeno i ratom i recesijom te dugotrajnim posljedicama i dugim oporavcima, i stanovništvo se u Hrvatskoj konstantno smanjivalo. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj je 1990. bilo 4,8 milijuna stanovnika, da bi taj broj 2015. pao na 4,2 milijuna.

Kako se sve to odrazilo na ukupnu potrošnju? Dijagram ukupne potrošnje otkriva nekoliko trendova i znakovitih razdoblja u kojima se ona odvija unutar 29 godina. Prvo je nagli pad do 1992. kada počinje razdoblje polaganog i stabilnog rasta. Zatim slijedi razdoblje od 2005. do 2010. koje je obilježeno stagnacijom. I posljednje razdoblje od 2010. do 2015. kada se dogodio pad na oko 400 PJ.

 

Trendovi u društvu

Igor Dekanić, profesor sa zagrebačkog Rudarsko-geološkog naftnog fakulteta, pritom uočava da je stagnacija pa smanjenje potrošnje nakon 2007. posljedica i nekoliko trendova. Prvo smo imali recesiju, priča Dekanić, koja je trajala od 2009. do 2015., da bismo u 2016. dočekali lagani oporavak BDP-a s rastom od nešto više od tri posto. Poslije 2010. dogodio se trend rasta cijena svih energenata, naftnih derivata, prirodnog plina i električne energije kao posljedica porasta cijena nafte na međunarodnim tržištima. Sve do druge polovice 2014. kada dolazi do pada cijena. Uz to, smanjivala se potrošnja prirodnog plina kao posljedica recesije te slijedom toga deindustrijalizacije te smanjenja kupovne moći domaćinstva.

U promatranom razdoblju, gledajući strukturalno potrošnju, može se uočiti i smjer kretanja glavnih energenata pod utjecajem spomenutih trendova. Vidljiva je višegodišnja stagnacija ukupne godišnje potrošnje sirove nafte na oko pet milijuna tona do 2007., a nakon toga opadanje na tri milijuna tona u 2015. Prirodni plin, kao energent s drugim najvećim udjelom u ukupnoj potrošnji energije, pokazuje rast od oko 2,4 milijarde kubnih metara u 2005. do oko 3,3 milijarde kubnih metara u 2007., a nakon toga naglije opada u 2015., čemu je isto uzrok djelovanje recesije.

No, zato obnovljivi izvori energije rastu u cijelom 27-godišnjem razdoblju i to po prosječnoj godišnjoj stopi rasta od 1,5 posto pa su tako narasli s oko 90 PJ u 1988. na oko 140 PJ u 2015. Dejan Ljuština, partner u partnerstvu PwC-a srednje i istočne Europe, kaže da je udio obnovljivača u potrošnji logična posljedica vala investicija, poticaja i politike u prethodnim godinama, a trend rasta obnovljivih izvora nastavit će se i u budućnosti. Na globalnoj razini se predviđa rast obnovljivih izvora energije u ukupnom energetskom miksu od 13 posto do 2021. No, pitanje je kojom brzinom će se isto odvijati u Hrvatskoj.

Što nam onda donosi sljedećih 30 godina? Koju vrstu energenata ćemo najviše konzumirati? Temeljem dosadašnjih trendova moguće je predvidjeti buduće iako kretanje potrošnje pojedinih energenata u Hrvatskoj u budućnosti ovisi i o novoj energetskoj strategiji. No, nafta i plin u Hrvatskoj svakako imaju najveći potencijal u potrošnji. Tako pokazuju projekcije brojnih analitičara.

Nafta i plin

- Nafta i plin čine gotovo 60 posto ukupne energetske potrošnje i iako bi taj omjer mogao pasti u narednim godinama, prema našim predviđanjima nafta i plin činit će i dalje najveći udio potrošnje. Rast će uloga plina u odnosu na naftu, sukladno ciljevima EU o smanjenju emisija - procjenjuje Ljuština. Dodaje da se ne smije zanemariti ni uloga električne energije, posebno hidroelektrana, solara i vjetra, kao i potencijal distribuirane proizvodnje energije.

U Ini, koja osigurava pola ukupnih godišnjih potreba hrvatskog tržišta za energijom, svjesni su izazova koji im predstoje. I, kažu, spremni su.

- Svjesni smo da okretanje ka niskougljičnom društvu pred naftnu industriju postavlja brojne izazove, ali na to gledamo kao priliku i financijski smo spremni odgovoriti na izazove – poručuje Želimir Šikonja, operativni direktor djelatnosti Istraživanja i proizvodnje nafte i plina u Ini.

Rezerve su jedan od izazova.

- Ako bismo našli nova nalazišta, uz sadašnje godišnje pridobivanje od 1,8 milijardi kubnih metara rezerve bi trajale oko osam godina. I rezerve sirove nafte ‘vrte’ se na oko 25 milijuna kubnih metara (2015-ih), a godišnje pridobivanje je 600-700 tisuća tona te bi uz sadašnje pridobivanje, rezerve trebale trajati oko 40 godina - upozorava energetski stručnjak Marijan Kalea.

Nova strategija

No, Šikonja ističe da je u istraživanje i proizvodnju nafte i plina kompanija u posljednjih 10 godina uložila više od 14 milijardi kuna, od čega je polovina uložena u Hrvatskoj, te da je u 2016. u odnosu na 2013. ostvaren rast proizvodnje domaće nafte za čak 39 posto. Planovi su da u idućem razdoblju ulože više od 10 milijuna eura u projekt istraživanja ugljikovodika na novom istražnom prostoru Drava-2, a nadaju se da će uskoro biti otvorena i mogućnost za istražne radove i na ostalim područjima u Hrvatskoj. Šikonja, također, smatra da će nafta u idućem srednjoročnom razdoblju ostati važan energent, kao i da se plin nameće kao prijelazni energent na putu u niskougljično društvo.

- U Ininoj ukupnoj proizvodnji ugljikovodika plin sudjeluje s više od 60 posto pa se može reći da je Ina više plinska nego naftna kompanija – konstatira Šikonja.

Energetski stručnjaci su po pitanju budućnosti pojedinih energenata zapravo složni iako napominju da odgovore o tome kako će se potrošnja pojedinih energenata kretati u Hrvatskoj u budućnosti, o čemu će ovisiti i kako će se mijenjati energetski miks, treba i mora dati nova energetska strategija. Ipak, može se reći da je u iduća dva-tri desetljeća realno ostvariva energetska orijentacija oslanjanje na dosadašnje izvore energije uz polagano energetsko restrukturiranje. Dakle, nafta i prirodni plin svakako će još neko vrijeme biti dominantni primarni izvori energije, no neće ostati u potpunosti imuni na energetsku tranziciju koja im polako mijenja ulogu.

-------------------------------------

U cilju osiguranja energetske stabilnosti Ina je u deset godina investirala 14 milijardi kuna. Proizvodnja domaće nafte narasla je za 39 posto u tri godine. Svake godine proda se više od milijardu litara benzina, a svakoga dana 200 tisuća ljudi dolazi na Inu. SAZNAJ ZAŠTO

-------------------------------------

 

Prilog je napravljen u produkciji Native Ad Studija Hanza Medije i Ine, u skladu s najvišim profesionalnim standardima Jutarnjeg.

ELIPSO

Izdvajamo