Vlada je danas na zatvorenoj sjednici prihvatila očitovanje na kritike Europske komisije zbog konverzije kredita u švicarskim francima, ali zbog tajnosti procedure nije otkrila sadržaj pisma koje će uputiti Bruxellesu.
Most je promijenio stav i pristao na pregovore o nagodbi s bankama, a u slučaju da nagodba bude loša, mostovci vjerojatno neće pristati na arbitražu u Washingtonu, nego na postupak pred EK ili Sudom pravde u Luxembourgu. Naravno, uz prijetnju uvođenja poreza na aktivu za banke.
Otvorena pitanja
To je sažetak zadnje epizode sapunice o švicarcima emitiranog danas s Markova trga, a taj nastavak sage otvara više pitanja nego što ih je zatvorio. Naime, iako su nam iz Europske komisije danas objasnili kako ne postoji formalna odluka o tajnosti prekršajnog postupka, ali je ona uobičajena praksa, Komisija je javno objavila što zamjera Hrvatskoj, dok mi ne znamo, osim iz općenite izjave Zdravka Marića, tehničkog ministra financija, detalje obrane naše države u tom postupku. Nadalje, nakon što je Miroslav Šimić, predsjednik Kluba zastupnika Mosta, izrijekom rekao kako za Most nagodba nije rješenje, Božo Petrov, predsjednik Mosta i potpredsjednik Vlade, nakon sjednice Vlade, odgovarajući na pitanje novinara, neizravno je potvrdio da su pregovori između banaka i Vlade počeli, a Most će pričekati da vidi hoće li Zdravko Marić, tehnički ministar financija, uspjeti postići kvalitetan dogovor s bankama.
Pokušaj dogovora
Tek ako ti pregovori ne uspiju, rekao je Petrov, Vlada treba razmotriti mogućnost da ne prihvati arbitražu pri Centru za mirenje Svjetske banke u Washingtonu, odnosno treba biti orijentirana samo na postupak pred EK ili pred Sudom pravde u Luxembourgu. Međutim, tu dolazimo do nekoliko problematičnih točaka. Ponajprije, Vlada bi, usporedo s pregovorima s bankama, morala medijima i javnosti dati sve relevantne pravne i financijske informacije o “slučaju franak”, kako bi građani mogli donijeti informativnu i kvalificiranu ocjenu moguće nagodbe Vlade i banaka. Pri tome bi se obvezno konačno morala napraviti imovinsko-prihodovna struktura dužnika u francima koji su potpisali konverziju kredita u eure, kako bi se moglo na osnovi toga i socijalnih kriterija odrediti kojim je građanima država trebala, a kojima nije trebala pomoći. To nikako ne znači da bi taj postupak negirao provedenu konverziju, to je gotova priča, nego bi samo krucijalno pomogao pravednijem određivanju dijela troška kojeg treba snositi država i banke. Što je veći broj onih koji su, na primjer, digli kredit samo za jednu nekretninu u iznosu ispod milijun kuna i imaju neto plaću ispod, na primjer, 13 tisuća kuna, trošak države bi bio manji, jer bi za njih banke morale, sukladno dogovoru, preuzeti veći trošak u odnosu na državu. A država bi morala preuzeti veći trošak za one koji ne zadovolje socijalne kriterije, jer je zakonom natjerala banke da pomognu i onima koji to nisu “zaslužili”. I to zato što je, podsjetimo, Vrhovni sud presudio da je devizna klauzula zakonita, a da se dužnici za netransparentno obračunate kamate moraju za pravicu izboriti na sudu.
Drugi problem može nastati ako pregovori oko nagodbe ne uspiju i Most bude inzistirao da Vlada odbije arbitražu u Washingtonu, a na kraju se ispostavi da je Hrvatska obvezna poštivati tu arbitražu temeljem bilateralnog ugovora s Austrijom o zaštiti investitora (i drugih sličnih ugovora).
Stav EU komisije
Međutim, Europska komisija nam je u srijedu odgovorila kako “ti bilateralni ugovori ne čine dio prava Europske unije, te da su za sporove koji se tiču EU zakona nadležni nacionalni sudovi i Europski sud pravde”. Time je Europska komisija, sa svoje strane, uklonila dvojbu oko toga da li banke mogu tužiti Hrvatsku pred arbitražnim sudom u Washingtonu, jer su se jasno odredili kako Bruxelles priznaje samo Europski sud pravde u Luksenburgu.
No, to je još jedan razlog da Ministarstvo vanjskih poslova i Ministarstvo financija podastru javnosti sve relevantne pravne informacije vezane za ovu temu, kako bi se izbjegli svi šumovi u kanalima koji nastaju u situaciji kada suprotne interesne strane plasiraju svaka svoje informacije u medije i javnost. Božo Petrov, potpredsjednik tehničke Vlade, rekao je pak kako “prema dosad viđenom u pregovorima nema razmimoilaženja između HDZ-a i Mosta” na ovu temu te je neizravno potvrdio da su u tijeku pregovori Vlade i banaka.
- Ako je svima do razvoja Hrvatske, do suđenja ne treba doći. To će na kraju pokazati umješnosti našeg i njihova razgovora, ali smatram da bi svakome trebali biti u interesu građani - ustvrdio je potpredsjednik Vlade. Govoreći o mogućem uvođenju poreza na aktivu banaka, odgovorio je da će se o tome razgovarati kad dođe vrijeme. - Mislim da će bankama biti važno postići dogovor, a ne ići pred sud - rekao je Petrov.