Deficit proračuna opće države za 2014. neće iznositi 16,2 milijarde kuna, koliko je Vlada prognozirala drugim rebalansom državnog proračuna prošlog tjedna, nego 21,2 milijarde kuna, rekao nam je u ponedjeljak Željko Lovrinčević, analitičar Ekonomskog instituta.
Izborna godina
“Radi se o tome da Europska komisija neće kao redovne prihode priznati oko tri milijarde kuna, koliko je Vlada u lipnju prebacila iz drugog u prvi mirovinski stup od beneficirane štednje vojnika i policajaca. Osim toga, Vlada nije u rashodima proračuna registrirala oko 2,1 milijardu kuna dospjelih, a neplaćenih dugovanja zdravstvenog sustava. Nema uopće sumnje da će Komisija registrirati taj rashod u statističkom izračunu i da će nam to dodatno povećati deficit. Kada zbrojite te dvije stavke, dobijete pet milijardi kuna i za toliko će nam biti veći manjak u državnoj blagajni od onog koji je predvidjela Vlada u drugom rebalansu proračuna”, ustvrdio je Lovrinčević.
Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke Societe Generale, rekao nam je da njegova projekcija koja govori o 5,9 posto deficita opće države počiva na zaključku da Vlada u svoje projekcije nije uključila činjenicu da deflacija dodatno negativno utječe na prihode državnog proračuna, da će s padom BDP-a biti veći udio deficita u takvom umanjenom BDP-u, te da će vjerojatno dio minusa iz zdravstvenog sustava biti uračunat u deficit.
“To znači da će manjak opće države, u koju je uključena lokalna država i izvanproračunski fondovi, iznositi oko 5,9 posto BDP-a. Dakle, iduće godine Vlada će morati napraviti dodatni napor kako bi smanjila deficit i ispunila zahtjeve Komisije u okviru Procedure prekomjernog deficita, ali to je jako teško očekivati u izbornoj godini”, istaknuo je Šantić, koji nije htio ulaziti u polemiku glede Lovrinčevićeve tvrdnje da Komisija neće priznati kao redovan prihod prebacivanje oko tri milijarde kuna iz drugog u prvi mirovinski stup.
Smanjenje rashoda 2015.
Tu se, naime, radi o nešto više od 2,8 milijardi kuna na ime dosadašnjih uplata i oko 500 milijuna kuna koje se odnose na ovogodišnje uplate osiguranika s beneficiranim stažem. Problematično je upravo tih 2,8 milijardi kuna na ime “stare štednje”, dok ovih 500 milijuna kuna nove štednje u stvari predstavlja redovnu štednju koja će se nastaviti u ovoj i idućim godinama.
Vladi je još ostalo oko 2,6 milijardi kuna “stare štednje” radnika s beneficiranim radnim stažem koju će “povući” u proračun iduće godine, a odluka Europske komisije o tome hoće li taj prihod u ovoj i idućoj godini registrirati kao redovni ili izvanredni vjerojatno će ovisiti više o političkim odnosima nego o ekonomskim stavovima i procjenama unutar same Komisije.
Naime, Milanovićeva Vlada je obećala kako će nedostatak tih prihoda (oko tri milijarde kuna) nadoknaditi u 2016. i kasnijim godinama na ime poreza na nakretnine, poreza na štednju i poreza na kapitalnu dobiti, no poznato je da se HDZ protivi uvođenju poreza na nekretnine. To znači da bi i procjena o mogućem izbornom pobjedniku u 2015. mogla utjecati na stav Komisije o ovom proračunskom pitanju.
Kada je u pitanju prijedlog proračuna za 2015., u Vladi i Ministarstvu financija još uvijek ne žele izlaziti s konkretnim brojkama, osim što je ministar financija Boris Lalovac nedavno ustvrdio da će rashodi središnje države biti manji u odnosu na proračun za 2014. Neslužbeno se može doznati kako Lalovac namjerava budžetske rashode smanjiti za oko dvije milijarde kuna u 2015., no mnogi su skeptični prema mogućnosti da se rezanje rashoda dogodi u izbornoj godini. Kako su drugim rebalansom proračuna rashodi središnje države projicirani na 130 milijardi kuna, ako bi Lalovac uspio u svom naumu, rashodi bi se smanjili na 128 milijardi kuna. Naravno, te brojke stoje u slučaju da EK ne “natjera” Vladu da u deficit uvrsti dvije milijarde kuna minusa u sustavu zdravstva, što će se po svemu sudeći dogoditi. U tom bi slučaju rashodi za 2015. iznosili 132 milijarde kuna, a dodatnim uštedama od dvije milijarde kuna bi se spustili na 130 milijardi.
Još veći manjak
S prihodovne strane proračuna ne treba očekivati rast zbog činjenice da neće biti ni jačeg gospodarskog rasta, a deflacija, odnosno period izrazito male inflacije mogao bi se nastaviti i u 2015. godini. Ako se pretpostavi da bi brojne porezne promjene u 2015. mogle imati u krajnjem slučaju negativan efekt na prihode proračuna, to znači da bi središnja država mogla u idućoj godini ostvariti manjak od oko 15 do 16 milijardi kuna. Naravno, uz predviđeno rezanje rashoda u iznosu od dvije milijarde kuna, što je teško moguće, pa je realnije očekivati da će deficit središnje države biti veći od ovogodišnjeg.
Hrvatska ne može ispuniti ciljeve EU?
Europska komisija danas će objaviti jesenske gospodarske prognoze za sve države članice. Očekivanja u vezi s Hrvatskom uoči ove objave nisu pozitivna, ali u Komisiji ne žele još otkriti kakva su. Prognoze o tome kako će se kretati hrvatsko gospodarstvo su bitne i zbog analize učinkovitosti mjera koje je Hrvatska poduzela za smanjenje deficita u okviru Postupka prekomjernog deficita. U ovom trenutku u Komisiji ne žele reći da li i dalje očekuju da će Hrvatska zadovoljiti ciljeve u postupku prekomjernog deficita prema kojemu se defici mora sniziti na 4,6 posto ove godine, te na 3,5 posto 2015. da bi se 2016. našao ispod 3 posto BDP-a. No ako se prognoze još pogoršaju, onda se smanjuje i mogućnost ispunjavanja ciljeva zacrtanih u postupku prekomjernog deficit. Za Hrvatsku cijeli postupak postaje teži nakon stupanja na snagu novih metoda izračuna u EU prema kojima se više prebacivanje novca iz 2. u 1. mirovinski stup ne smatra povećanjem prihoda. ( A. Palokaj)