U ORGANIZACIJI JUTARNJEG LISTA

FOTO: KONFERENCIJA 'HRVATSKI TURIZAM 2027. GODINE' Ministar Cappelli: 'Turizam se u RH može događati tijekom 12 mjeseci'

    AUTOR:
    • Lucija Vranković,
    • Dean Žugčić,
    • Barbara Ban

  • OBJAVLJENO:
  • 27.09.2017. u 11:32

Zagreb, 270917.
Hotel Esplanade.
Hanza Media, Ministarstvo turizma i Hrvatska turisticka zajednica organizirali su konfernciju Hrvatski turizam 2027.
Na fotografiji: Gari Capelli.
Foto: Davor Pongracic / CROPIX
Davor Pongračić / HANZA MEDIA

Ministar turizma Gari Cappelli

 

U organizaciji Jutarnjeg lista održana je važna konferencija “Hrvatski turizam 2027. godine” u zagrebačkom hotelu Esplanade, na kojoj se raspravljalo o dvije izuzetne teme: zdravstvenom turizmu i kapitalnim investicijama kao predispozicijama turističkog razvoja.

U punoj dvorani hotela Esplanade okupili su se brojni uzvanici iz javnog i privatnog sektora: Gari Cappelli, ministar turizma, Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice, Denis Kovačić, pomoćnik ministra zdravstva i ravnatelj Zavoda za zdravstvene usluge u turizmu, Martina Dalić, ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta i potpredsjednica Vlade, Dragan Schwarz, ravnatelj poliklinike Radiochirurgia, Nikica Gabrić, predsjednik Uprave i vlasnik klinike Svjetlost te mnogi drugi.

 

Uzvanike je pozdravio Goran Ogurlić, glavni urednik Jutarnjeg lista, koji je istaknuo problem napučenosti turista, unatoč uspješnim sezonama. Današnja konferencija je pokušala dati i odgovor kako pametnim rješenjima doći do kapitalnih investicija, ali i podići zadovoljstvo hotelijera i svih koji rade u turističkom sektoru: - Naučili smo da neaktivnost ne donosi bolji život, zaključio je Ogurlić.

Ministar turizma Gari Cappelli, komentirao je 'pucanje po šavovima domaćeg turizma', rekavši kako je hrvatski turizam organiziran, radi se na rasterećenju u špici sezone i otklanjanju svih njegovih teškoća. Capelli je najavio Zakon o uslugama u turizmu, koji će se ovaj tjedan naći na sjednici Vlade.

 

Zagreb, 270917.
Hotel Esplanade.
Hanza Media, Ministarstvo turizma i Hrvatska turisticka zajednica organizirali su konfernciju Hrvatski turizam 2027.
Na fotografiji: Olivera Jurkovic Majic,Krstijan Stanisic,Barbara Mesic i Goran Ogurlic.
Foto: Davor Pongracic / CROPIX
Davor Pongračić / HANZA MEDIA

Olivera Jurković Majić, Kristijan Stanišić, Barbara Mesić i Goran Ogurlić

 

Na fotografiji: Olivera Jurković Majić, Kristijan Stanišić, Barbara Mesić i Goran Ogurlić

 

- Turizam se može događati u cijeloj RH i tijekom 12 mjeseci. Na dobrom smo putu, jer rezultati govore kako je došlo do 20% povećanja, kako na moru tako na kontinentu – kazao je Cappelli. Organizirani zdravstveni turizam ima velike šanse ako dođe do bolje operativnosti i ako se olakša poslovanje onima koji se njime žele baviti: - Sljedeće godine očekuju se investicije od 300 do 350 milijuna eura u segmentu zdravstvenog turizma, rekao je Capelli.

- Kada znamo da je 15 posto svih putovanja motivirano zdravstvenim razlozima, nastavio je ministar turizma, to znači da moramo što kvalitetnije riješiti pitanje ulaganja u njega. Šansa nam je velika i terminologiju zdravstvenog turizma možemo početi koristiti kada nam nakon dvije do tri godine ona donese milijardu eura i kada otvorimo nekoliko tisuća radnih mjesta – zaključio je Capelli.

Radi se i na projektu Hrvatske kao aviodestinacije, koji bi trebao biti aktualan tijekom 2018. godine, što će olakšati uvjete domaćeg zdravstvenog turizma, koji ovisi o dobroj povezanosti. Radit će se i na poboljšanju uvjeta ulaganja u Hrvatsku, ove godine bilo je 800 milijuna eura investicija u turizam, a sljedeće godine očekuje se preko 900 milijuna eura investicija, kazao je Capelli.

Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice, podsjetio je kako je danas Svjetski dan turizma i zaželio svima još bolju sljedeću turističku sezonu.

U segmentu zdravstvenog turizma potrebna je promocija, kazao je Staničić, a svijetli primjer toga je Opatija, prva lječilišna destinacija u Hrvatskoj. HTZ je u suradnji s HGK pokrenuo web portal kojem se tržištu kominiciraju sve aktivnosti u tom području, poput stručnih skupova kao što je ova konferencija. Radi se i na zajedničkom oglašavanju svih objekata koji se bave zdravstvenim turizmom, ali radi se i na izmjeni zakonskih osnova. Zdravstveni turizam sačinjen je tri komponente – wellness, lječilišni turizam i medicinski turizam. On je bitan jer se njime može produžiti turistička sezona, pojasnio je Staničić.

Za kraj, Staničić je napomenuo kako je potrebna sinergija javnog i privatnog sektora te je zahvalio na svim inicijativama kojima se trudi ulagati u turizam i držati ga na razini održivog razvoja. Denis Kovačić, pomoćnik ministra zdravstva i ravnatelj Zavoda za zdravstvene usluge u turizmu, govorio je o preprekama oko donošenja Zakona u turizmu, za kojeg se nada da će se iz trećeg poušaja donijeti sljedeće godine.

- Problem je što ustanova koja želi postati zdravstvena mora proći zakonodavnu proceduru. Prvi je donošenje akta o osnivanju, a ako u njemu napišete da ćete se ujedno baviti i turizmom, on će biti odbijen jer nije sukladan Zakonu o zdravstvenoj zaštiti. To ćemo nastojati promijeniti izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti – pojasnio je Kovačić.

Konstatirao je kako ni jedno lječilište niti specijalna bolnica nema uvjeta za prijavu na EU fondove za kapitalne investicije, a 2018. godina biti će točka kontrole kada će se morati poraditi na tome. Dio koji je u fokusu Ministarstva zdravstva je rad na zakonodavnoj proceduri, a druga regulativa na kojoj će se raditi je Zakon o zdravstvenom osiguranju.

-  Na kraju tu je pitanje i akreditacija privatnih ustanova, koje će se morati kategorizirati – kazao je Kovačić, dodajući kako nastoje prikupljati informacije s terena i drugim sudionicima kako bi se napravio značajan korak u polju zdravstvenog turizma.

 

Zagreb, 270917.
Hotel Esplanade.
Hanza Media, Ministarstvo turizma i Hrvatska turisticka zajednica organizirali su konfernciju Hrvatski turizam 2027.
Na fotografiji: Martina Bienenfeld i Marko Smetisko.
Foto: Davor Pongracic / CROPIX
Davor Pongračić / HANZA MEDIA

Martina Bienenfeld i Marko Smetiško

Na fotografiji: Martina Bienenfeld i Marko Smetiško

Može li Hrvatska kroz zdravstveni turizam produljiti turističku sezonu?

Na panelu „Hrvatska – meka europskog zdravstvenog turizma do 2027.“ raspravljalo se može li Hrvatska kroz zdravstveni turizam pronaći svoju nišu kako bi se produljila turistička sezona. Ministar turizma Gari Cappelli istaknuo je da smo u fazi gdje je Hrvatska prepoznatljiva na svim destinacijama u svijetu, a veliki broj gostiju je zainteresiran za posebne oblike turizma.

- Novim Zakonom će se omogućiti da se i turistički djelatnici mogu baviti pružanjem usluga u zdravstvenom turizmu, što dosad nije bilo moguće. Ovime mijenjamo što su investitori od nas očekivali 15 do 20 godina – rekao je Cappelli.

Kao ključne stvari za daljini razvoj i prepoznatljivost zdravstvenog turizma, ministar je istaknuo održivi razvoj, destinacijski menadžment te javno-privatno partnerstvo. Ministar se zalaže da se do 2020. napravi privatizacija ovakvog oblika turizma, a posebno ističe brownfield investicije koje bi stare nekorištene objekte pretvorile u svrhu takvog turizma.

- Prvi put ove godine se dalo dva milijuna kuna u promociju zdravstvenog turizma – naglasio je Capelli.

Nikica Gabrić, predsjednik Uprave i vlasnik klinike Svjetlost, rekao je da država kasni za promjenama u privatnom sektoru jer je birokratizirana i ne stvara uvjete da se turizam može bolje razvijati:

- Privatizirajmo lječilišta, a ostavimo 25 posto HZZO-u. Hrvatska nema privatno zdravstvo jer se najveće zdravstvo događa u državi. Problem što u hrvatskim glavama vlada mentalitet da je zdravlje besplatno, istaknuo je Gabrić, popraćen velikim aplauzom publike.

- Ukupno 10 privatnih ustanova ostvari 600 milijuna kuna godišnje, a potencijal je mnogo veći. Država nije spremna i nema odgovor za trend koji dolazi na ove prostore, strane zdravstvene šoping centre u kojima će hrvatski liječnik raditi kao jeftina najamna radna snaga tuđeg gospodara, a sada radi jeftino za državu - kazao je Gabrić.

Dragan Schwarz, ravnatelj poliklinike Radiochirurgia, rekao je da su mlada tvrtka koja je tek 10 mjeseci na tržištu, a rade puno sa stranim pacijentima. Naglasio je da Ministarstvo treba više poraditi na marketingu kako bi se privukli novi gosti: - Marketing je pokretač svakog razvoja, pa tako i medicinskog turizma. Pomoću marketinga može se osvijestiti ljude na preventivne preglede – napomenuo je Schwarz.

Tvrtka već surađuje sa svjetski poznatim osiguravateljskim kućama, ali njihovi kapaciteti nisu takvi da mogu odgovoriti cjelokupnom europskom tržištu. Kompanija ima čak 60 posto pacijenata izvan Hrvatske.

Na panelu je Jadranka Primorac, članica Uprave Specijalne bolnice Sv. Katarina, rekla da su akreditacije iznimno važne jer one definiraju standard kvalitete, a pohvalila se što je bolnica dobila uglednu akreditaciju „Global health accreditation“.

- Treba izgraditi destinacijski lanac vrijednosti. Država može pomoći u tom kreiranju lancu vrijednosti pomoću 'brendinga' – rekla je Primorac.

Bolnica uglavnom posluje na tržištu, a osam posto prihoda ostvare od ugovora sklopljenih s HZZO-om. Kompanija ima oko milijuna eura prihoda sam s ruskog tržišta, a 40 posto s inozemnih tržišta: - Otvorit ćemo ispostavu naše bolnice u Berlinu gdje će, osim njemačkih liječnika, raditi i hrvatski, što će im pomoći u stjecanju međunarodnog iskustva, najavila je Primorac.

Hrvoje Pezo iz Hrvatske komore dentalne medicine rekao je da su pioniri u dentalnom zdravstvenom turizmu, koji je u povojima krenuo 80-ih godina. Prema istraživanju komore, ukupno je 5500 doktora dentalne medicine, koji mogu servisirati 1,5 milijuna pacijenata.

- Optimistični smo glede promjene zakona, ali stalno naglašavamo da i građani trebaju dobiti dobru zdravstvenu skrb. Bez turističkih djelatnika ne možemo. Ako napravimo sinergiju zdravstva i turizma čeka nas svijetla budućnost - kazao je Pezo.

Marcel Medak, ravnatelj specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Daruvarske toplice, rekao je da gotovo sve specijalne bolnice pozitivno posluju: - Zdravstveni turizam je tek sada postao dio službene ponude hrvatskog turizma. Postoji veliki interes na svjetskom tržištu, koje godišnje ostvari 400 bilijuna prihoda. Potražnja za ovakvim oblikom turizma će biti sve veća u budućnosti – istaknuo je Medak.

Glavni problem u zdravstvu je nedostatak kvalitetnih liječnika, a kako bi ih se privuklo da ostanu u Hrvatskoj treba im omogućiti bolje plaće i rješavanje stambenih pitanja.

'Osnovni problem je neriješen status turističkog zemljišta'

Na panelu o kapitalnim investicijama i kako im osloboditi put govorili su predsjednici najvećih hotelskih kuća u državi – Tomislav Popović iz rovinjske Maistre, Željko Kukurin iz porečke Valamar Riviere, Sanjin Šolić iz lošinjske Jadranke, zatim ministrica gospodarstva Martina Dalić te Emanuel Tutek iz zagrebačke konzultantske tvrtke Horwath HTL Croatia.

– Kada govorimo o investicijama u turizmu, govorimo o procesu koji slijedi cjelokupnu turističku ponudu i uzlazni trend sezone i turističke ponude. Zajedno s rastom turizma i njegovim snažnim uzlaznim trendom i u turističkoj industriji se događa niz investicija. U tom procesu vidimo velik napredak visokvalitetnih usluga i kapaciteta. Jer samo s povećanjem kvalitete turističke ponude u smještaju i investicijama u prateće sadržaje možemo postići industriju s visokokvalitetnom uslugom, kazala je Dalić, koja vjeruje da će se Hrvatska pozicionirati u tom segmentu turizma.

Popović je dodao da se prema investicijama Maistre u zadnjih 5-6 godina ne bi reklo da postoje problemi s investiranjem. A u realnosti je priča drugačija.

- Uglavnom se snalazimo jer dobro poznajemo situaciju i dobro smo umreženi. Osnovni problem je neriješen status turističkog zemljišta, a Vlada je pokazala intenciju da će se to uskoro riješiti. To je zbilja velik problem. Nije problem kada se radi o investicijama u postojećim gabaritima, ali kada tražite novu dokumentaciju dolazite do problema koji su nepremostivi, kazao je Popović. Dodao je kako je njihov projekt novog hotela Park završio na strateškoj listi investicija, ali je usprkos tome trebalo tri godine da se prevladaju sve administrativne barijere.

- Netko se izvana s tim poteškoćama neće moći snaći, zaključio je Popović. Kukurin je kazao kako Valamar Riviera i dalje nastavlja ulagati, a već za pripremu iduće sezone ulaže se 600 milijuna kuna.

- Do 2010. zacrtan je plan da će se uložiti u turizam 3,6 milijardi eura do 2020. godine. Što možemo učiniti da ostvarimo taj potencijal? Većina investicija dolazi iz postojećih poduzeća koji imaju velik investicijski potencijal – većinom su to brownfield investicije. S druge strane, koliko je bilo greenfield investicija? Bilo ih je malo kao što je malo igrača izvan postojećih investitora u turizam, navodi Kukurin.

Šolić je dodao da lošinjska Jadranka mora nastaviti investirati jer ako stanu, sve je bilo uzalud.

- U zadnjih sedam godina uložili smo 180 milijuna eura. Imali smo puno prepreka, ali imali smo dobru suradnju s državom i gradom oko rješavanja turističkog zemljišta, koncesija i pomorskog dobra. A nismo ni na pola puta. Mi nismo veliki, ali smo specifični jer puno ulažemo u infrastrukturu, od šetnica, ceste, biciklističkih staza, gdje se ne može govoriti o povratu investicije. Problem nam je aerodrom čija će gradnja vrijediti 35 milijuna eura. Raspravljamo o mogućnosti da povećamo boravišnu pristojbu za 2-3 kune i uložimo u aerodrom. Drugi projekt koji radimo je izmjena prostornog plana županije za golf teren. To je naš najambiciozniji projekt. Do ljeta se nadamo da će to biti riješeno. I tu nam je potrebna pomoć države, apelirao je Šolić.

Konzultant Tutek naveo je kako Hrvatskoj nedostaje čak 50 tisuća hotelskih soba, o tome se govori.

- Po toj smo strukturi jedna od najgorih država svijeta. Rastemo oko 1100 do 1200 hotelskih soba godišnje, a to je 1,5 posto godišnji porast. Nama da ostvarimo 50 tisuća novih soba dakle treba 43 godina. Realno bi bilo da je taj rast  4-4,5 posto godišnje, kazao je Tutek.

Dalić je dodala da je po pitanju daljnjeg razvoja turizma u Hrvatskoj, koji doživljava bum u zadnjih nekoliko godina zbog čega je počele patiti infrastruktura, potrebna infrastruktura – daljnja gradnja cesta, aerodrom i Pelješki most.

- Problem je mikroinfrastruktura koja se mora rješavati s jedinicama lokalne samouprave, a to je ograničeno financijskim kapacitetima. Ne bih rekla da nema volje, nego su u pitanju financijska ograničenja, smatra Dalić. Što se tiče porezne politike, kazala je da industrijske sektorske politike nisu moguće.

- Ne bih rekla da je PDV najveća prepreka za razvoj turizma. Radna snaga se počela pokazivati kao najveći problem, a to ističu sve industrije, kazala je Dalić.

Popović joj je proturječio i kazao da je PDV problem jer je u odnosu na konkurenciju najveći.

- Od početka uvođenja PDV-a govorimo o toj temi. Uvelike bi nam pomogla stabilnost da dugoročno možemo planirati. Zadnja korekcija je bila praktički nakon nekoliko mjeseci, a naši strateški projekti se planiraju godinama unaprijed, pa tako i investicije. Zato je potrebno imati parametre koji su stabilni. Srećom, porez na nekretnine je odgođen. Zakon je bio definiran, a mi nismo mogli simulirati koliko će nas to stajati, kazao je Popović.

Glede kadrova, Kukurin je dodao da je Valamar Riviera ove godine uložila 900 milijuna kuna te stvorila 1000 radnih mjesta.

- Interesi nas i Vlade su isti. To je prilika da se odljev kadrova zastavi. Prednost rada u našem turizmu je da su naše plaće veće od prosjeka u državi. I dalje ćemo ići s podizanjem plaća, a pomoglo bi nam da nemamo dodatnih većih opterećenja, kazao je Kukurin.

Tutek je kazao i da sve bolje sezone u Hrvatskoj privlače i strane investitore.

- Sada smo jako zanimljiva destinacija za investicije. Pitanje je hoćemo li to iskoristiti. A svi oni traže sigurnost. Mi imamo troje klijenata, fondove koji žele ulagati u ozbiljnije projekte na našoj obali. Velik je potencijal i u kontinentalnom turizmu, a tamo se nije napravilo ništa, kazao je Tutek, dodajući kako su za razvoj tog turizma potrebne subvencije kao što je to, primjerice, napravila Mađarska za svoj turizam. Vjeruje da bi tome među ostalim pomogla tzv. Cro kartica.

ELIPSO

Izdvajamo