ZAGREB - Saborska oporba u srijedu se žestoko obrušila na odluku o ukidanju studija filozofije na Hrvatskim studijima, sumnjajući na "odmazdu" ministra obrazovanja Pave Barišića, no iz vladajućeg HDZ-a im odgovoraju kako "nije riječ o odmazdi, već o boljem povezivanju studija filozofije na temelju provedene reakreditacije Hrvatskih studija".
"Sumnjamo na odmazdu u odluci Senata o kvotama za upis na Hrvatske studije... mladi smatraju da je trenutna uprava napravila štetu i traže smjene. Kako da Hrvatska bude zemlja znanja, kad izvrsnost nije kriterij i kad se pod egidom autonomije sveučilišta krije korupcija, nepotizam i plagijatorstvo", poručio je Bojan Glavašević nakon stanke koju je zatražio u ime SDP-a.
Glavašević (SDP): Autonomija sveučilišta nije autonomija plagiranja, nego autonomija misli
Uniformirani naoružani policajci na Hrvatskim studijima, koje su studenti blokirali prosvjedujući zbog, kako kažu, nezakonitih odluka Uprave sveučilišta na štetu kvalitete studija filozofije na Hrvatskim studijima, po Glavaševićevim riječima "izazivaju mučninu".
Autonomija sveučilišta nije autononmija plagiranja, nego autonomija misli, naglasio je i dodao kako su u SDP-u solidarni sa studentima i profesorima, poručuju im da su uz njih te ih pozivaju da im se obrate kako bi im pomogli ako to mogu. "Hrvatske građane pozivamo da im daju podršku, jer su to naši mladi i znanstvenici i tu se pokazuje domoljublje. Postupanjem uz pratnju naoružanih policajaca, rektor i ministar ih mogu samo ispratiti do prvog idućeg autobusa za Njemačku i Irsku ili do novootvorene Zračne luke Franjo Tuđman", rekao je SDP-ov zastupnik.
Richembergh (HNS): Nedopustiv je pritisak na profesore koji su se suprotstavili plagijatu
S njim se slaže i HNS-ov Goran Beus Richembergh, koji kaže kako je paradoks da se, dok je ministar znanosti filozof, pritiskom ide na ukidanje studija filozofije. "Ukidanje upisne kvote dovodi u pitanje budućnost te sastavnice Sveučilišta u Zagrebu, a ukidanje upisnih kvota prvi je korak prema ukidanju Hrvatskih studija", upozorio je.
Neshvatljivo mu je, ističe, da se dozvoljava institucionalno nasilje iz odmazde.
"Nedopustivo je da se na taj način vrši pritisak i ukida institucija samo zato što su neki profesori potpisali peticiju i otvoreno se suprotstavili plagijatu. Drugog racionalnog razloga nema, jer nije predočen ni jedan argumentirani podnesak ili dokument kojim bi se opravdao ovakav institucionalni pritisak", rekao je Richembergh. Slati policiju na vlastite studente je, kaže, prije svega sramota.
Bedeković (HDZ): Nema odmazde, riječ je o boljem povezivanju studija filozofije
"Nije riječ ni o kakvoj odmazdi na Hrvatskim studijima, već o boljem povezivanju i profiliranju studija filozofije na temelju provedene reakreditacije Hrvatskih studija uzvratila im je HDZ-ova Vesna Bedeković.
Autonomija sveučilišta, napomenula je, između ostalog obuhvaća utvrđivanje obrazovnih, znanstvenih umjetničkih i stručnih programa, pri čemu Senat utvrđuje studijske kapacitete, upisnu politiku i određuje upisne kvote.
"Slijedom toga, Senat je 17. siječnja donio odluku o promjeni statusa sveučilišnog centra Hrvatski studiji u sveučilišni Odjel Hrvatski studiji kao podružnice Sveučilišta u Zagrebu, pri čemu postojeći odjeli sveučilišnog centra Hrvatski studiji nastavljaju rad kao odsjeci sveučilišnog odjela, a zaposlenici, vanjski suradnici i studenti zadržavaju sva prava stečena na temelju sklopljenih ugovora", pojasnila je Bedeković.
Podsjetila je i na odluku Senata od 14. ožujka, da na Studiju filozofije Hrvatskih studija u sljedećoj akademskoj godini neće biti upisa u prvu akademsku godinu studija, te se neće pripremati novi studijski programi Filozofije na Hrvatskim studijima. "To bi bilo utrostručavanje takvog studija na Sveučilištu u Zagrebu", rekla je. To, ističe, ne znači da se ukida Odsjek za filozofiju ili Filozofija na Hrvatskim studijima. "Za nju će se pronaći odgovarajuća forma", uvjeravala je.
Bedeković (HDZ): Studenti nasilno ometaju nastavu
Dana 20. ožujka je, dodala je, došlo do nasilnog ometanja nastave. "Odluku o ometanju donio je skup studenata i građana, među kojima znatnim dijelom građana izvan insitutcija Hrvatskih studija, koji su se nazvali Studentskim saborom. Uprava hrvatskih studija je osudila takav institucionalni oblik aktivizma, jer ne vodi prema rješavanju problema", ocijenila je HDZ-ova zastupnica.
Petrov Marasu prijetio izbacivanjem iz sabornice
Kada je započela rasprava o izmjenama Kaznenog zakona, SDP-ov Gordan Maras rekao je kako građane zanima hoće li se pravda ubrzati, prenosi Dnevnik.hr.
- HDZ je uzeo 30 milijuna kuna, a nije vratio ništa u proračun. Kandidat za gradonačelnika Virovitice je priznao da je uzimao novce za HDZ. Naše građane zanima hoće li novi zakon omogućiti da se pravda ubrza te hoće li i dalje biti moguće da se Hernadi šeće po cijeloj Europi, kazao je Maras.
Predsjednik Sabora Božo Petrov potom je Marasu izdao opomenu i oduzeo mu riječ, nakon što mu je rekao kako može pričati samo o onome što je tema.
- Ja odbijam pričati samo o onom što vi želite, kazao je Maras, a Petrov mu je uzvratio prijetnjom:
- Ne pretvarajte ovo u cirkus i nemojte me tjerati da vas izbacim iz sabornice, kazao je Petrov.
Minuta šutnje u Saboru za preminule kolege
Saborski zastupnici u srijedu su minutom šutnje odali počast trojici preminulih kolega - Ivanu Pauletti, Ivanu Grubišiću i Juri Šonji.
"Pozivam Vas da minutom šutnje odamo počast preminulim kolegama zastupnicima", pozvao je predsjednik Sabora Božo Petrov na početku zasjedanja.
U Saboru su također otvorene i knjige žalosti za preminule zastupnike.
Prošlog četvrtka umro je Jure Šonje (1931.-2017.), poznati hrvatski leksikograf i zastupnik u prvom demokratskom Hrvatskom saboru (1990-1992.).
Jedan od osnivača i prvi predsjednik IDS-a Ivan Pauletta umro je u subotu u pulskoj Općoj bolnici, u 81. godini života. Godine 1993. izabran je u Županijski dom Hrvatskog sabora.
Umirovljeni svećenik don Ivan Grubišić umro je u nedjelju u Splitu, u 81. godini. Na parlamentarnim izborima 2011. izabran je za zastupnika u Hrvatskom saboru, kao neovisni kandidat na vlastitoj listi Savez za građansku i etičnu Hrvatsku.
Bulj podsjetio Sabor koliko je važna voda
U povodu Svjetskog dana voda, 22 ožujka saborski zastupnik Mosta Miro Bulj podsjetio je u srijedu u Hrvatskom saboru na njezinu važnost te poručio kako ne smijemo našoj djeci oduzimati pravo na pitku vodu.
"Govoriti o vodama danas nije dovoljno. Nemamo pravo našoj djeci oduzeti pravo na pitku vodu", poručio je Bulj nakon stanke koju je po toj temi zatražio na početku zasjedanja.
U svijetu, kaže, 1,7 milijardi ljudi nema mogućnosti imati pitku vodu. "Mi u Hrvatskoj imamo tu mogućnost, no u posljednje vrijeme lošim upravljanjem i slabom zaštitom vode i njezinih izvora upitna je njezina kvaliteta", rekao je Bulj.
Hrvatska je, podsjetio je, peta zemlja najbogatija vodom u Europi. "Dok mi toga nismo svjesni krupni kapital je to prepoznao i bacio ruke na najveće bogatstvo. Zakonodavstvo definira vode kao osobito dobro i nasljeđe koje treba štiti i racionalno koristiti, no to u stvarnosti nije tako", rekao je Bulj.
Kanalizacije pa i otpadne vode idu u rijeke bez pročiščivaća kao što je primjerice u Sinju u Cetinu, rekao je te ustvrdio da je Vlada SDP-a 2015. donjela zakon kojim dozvoljava da se bez zaštite mogu ugrožavati pitke vode.