Aktivistica jedne udruge angažirane oko skrbi o izbjeglicama prošli se tjedan javila u centar za socijalnu skrb kako bi postala volonterka skrbnica djeci stranim državljanima koja su u Hrvatskoj zatečena sama, bez pratnje - najčešće u akcijama u kojima policija hvata krijumčare koji ilegalno prebacuju izbjeglice preko granice.
Stručnjaci centra toplo su je primili, jer je skrbnika malo, a djece puno, i ponudili joj da postane skrbnica za petero dječaka. Aktivistica je odmah istog dana krenula upoznati djecu za koju je sada odgovorna. Ono što je ustanovila potpuno ju je šokiralo: jedno od povjerene joj djece ni blizu nije bilo maloljetno, a troje djece na koje je upućena više nije boravilo u ustanovi u koju su bili smješteni niti se znalo gdje su!
Bez obavijesti
Kad se s tim informacija vratila u nadležni centar za socijalni rad, odgovorili su joj da su to problemi koje oni ne mogu riješiti, jer nemaju nikakvih službenih obavijesti da neko od djece zapravo nije dijete niti da su neka od te djece pobjegla!
Od 15. rujna 2015. godine, otkad je prvi val izbjeglica prošao kroz Hrvatsku, pa do kraja 2016., u Hrvatskoj je ukupno zatečeno 217 djece stranih državljana bez pratnje. Radilo se mahom o dječacima u dobi od 13 do 18 godina, koji su sami krenuli na put, najčešće prema zapadnoeuropskim zemljama: niti jednom od njih cilj nije bila Hrvatska. Većina djece zatečena je nakon što su granice zatvorene i nakon što je ruta uklonjena - pronađeni su mahom u ilegalnom prelasku granice, najčešće u skupinama koje su prebacivali krijumčari ljudi.
Kolaps sustava
Ovoliki broj pronađene djece bez pratnje jednostavno je zatekao sustav nedovoljno pripremljenim. Danas u Hrvatskoj boravi samo 30 od te djece - najveći broj što ih je istodobno bio smješten na hrvatskom području, kažu u Ministarstvu demografije, obitelji, mladih i socijalne politike.
Gdje je ostalih 187 djece? U Ministarstvu demografije o tome nemaju podatke, a odgovore nadležnog MUP-a još čekamo.
Jedan manji dio njih vjerojatno je spojen s obiteljima u trećim zemljama, jedan dio je izručen, no, prema iskustvu stručnjaka, najveći broj njih je - pobjegao te, prepušteni krijumčarima ljudi, ilegalno prešao u neku drugu europsku državu.
- Mlađa djeca obično ne bježe, udalje se iz doma, ali se vrlo brzo sama vrate. Starija djeca se ne vraćaju. Pretpostavljamo da stupe u kontakt sa sličnim skupinama u Hrvatskoj i bježe planirano - kažu u Ministarstvu demografije.
Bijeg iz doma
Posljednji slučaj maloljetničkog bijega koji je zabilježen jest bijeg trojice mladića iz jednog zagrebačkog doma. Radilo se o dječacima koje je policija sredinom prosinca pronašla u teškom stanju nagurane u krijumčarskom kombiju s još 64 izbjeglica na autocesti pored Novske. Iako su dječaci odmah izrazili želju da u Hrvatskoj traže azil, struka tvrdi da su to učinili zbog stjecanja statusa: ako ne izraze želju za azilom, oni su ilegalci koje se odmah izručuje.
Djeca zatečena bez pratnje smještaju se u dječje domove ili domove za odgoj. Ne oduzimaju im se nikakve osobne stvari, poput mobitela, a sve ustanove u koje se smještaju moraju biti otvorenog tipa, iz kojih mogu odšetati kad žele.
Nesnalaženje
- Najčešće su im cilj bogatije države, poput Italije, Švedske, Francuske. Veliki dio njih ima nekoga od rodbine u tim državama i jasno nam govore da žele ići k njima. Međutim, procedure su spore i dugotrajne, jer ih te države nisu dužne primiti. Spajanje obitelji, koje je obavezno, odnosi se, kad su djeca u pitanju, samo na roditelje. A djeca zatečena bez pratnje najčešće u trećim državama imaju nekoga od šire rodbine - kažu u Ministarstvu.
Ministarstvo trenutno ima osigurane kapacitete za prihvat od 70 do 100 djece, a priprema se podloga i za njihov smještaj u udomiteljske obitelji. Broj djece koju se pronalazi u Hrvatskoj i nakon zatvaranja rute iznenadio je sve. Prema ocjeni nevladinih udruga, sustav je nespreman za njih te se nedovoljno dobro prilagodio situaciji. Protokoli postoje, no nesnalaženja su ogromna, a posljedice, upozoravaju, mogu biti kobne.
- Koliko nam je poznato, niti jedno zatečeno dijete ne pohađa srednju školu, što bi svakako moralo. Mnogi ne dobiju prevoditelja. Svi mogući sadržaji su im nedostupni jer ne razumiju jezik i nemaju prevoditelja. Posebni skrbnici brinu o više njih istodobno, kažu nam djeca da neke od njih nikad nisu ni posjetili. Dječaci pronađeni u kombiju kod Novske u Hrvatskoj su boravili mjesec dana, svi su izrazili želju za traženjem azila u Hrvatskoj, a ni za jednog od njih postupak nije pokrenut- upozoravaju u inicijativi Are you Syrious?.
Evidentno je, kažu, da zatečeni mladići (nije pronađena ni jedna djevojčica) žele u treće zemlje, no, pitaju, što se čini da ih se zadrži ovdje i da ih se spriječi da se ponovno izlažu životnoj opasnosti?
Dječake iz Egipta već godinu i četiri mjeseca ne uspijevaju vratiti kući
Najdulje u Hrvatskoj borave dva 14-godišnja bratića iz Egipta, koji su pronađeni u listopadu 2015. Ustanovljeno je da su na put krenuli bez obitelji, s grupom suseljana, a krajnji cilj im je bila Austrija. Tamo nemaju obitelji, ali su inzistirali da ih se spoji s “gospodinom” kojem su ih roditelji poslali, kako bi tamo radili. Budući da se nije radilo o spajanju obitelji, nije dolazilo u obzir da dječaci nastavljaju put u Austriju, u kojoj dječaci ni ne mogu legalno raditi. Kako ne dolaze s ratom ugroženog područja, trebali su biti vraćeni roditeljima. Kako doznajemo, već 14 mjeseci ne uspijeva se dogovoriti povratak dječaka u Egipat jer ih obitelji, navodno, ne žele primiti natrag.