U hrvatskom Saboru u tijeku je sjednica na temu Mostovog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o arhivskom gradivu i arhivima kojim će se omogućiti pristup dokumentima Državnog arhiva nastalim do 22. prosinca 1990.
Zastupnicima se u Saboru obratio Mostov Nikola Grmoja:
- Vrijeme je pokazalo kako je arhivski zakon postao glavnom preprekom za istraživanja recentne hrvatske povijesti. Po sili zakona želimo da se otvori gradivo do 22. prosinca 1990. pa i ono koje je označeno nekom oznakom tajnosti - rekao je Grmoja i apelirao da se prilikom rasprave ne obezvrijeđuju žrtve komunističkih režima.
Željko Glasnović komentirao je kako su glavni uzroci zla i podjela nikad raskrinkani komunistički mediji, javlja N1.
- Tko spriječava tu katarzu? Mainstream mediji i nasljednici tih režima - kazao je Glasnović.
Mirando Mrsić (SDP) kazao je kako se u prošlost vraća kada se ne zna što bi s budućnošću.
- Jasno je da je ovaj zakon tu samo zbog lokalnih izbora. On za građane RH ne znači ništa - kazao je Mrsić i dodao kako je za građane važno ono što se događa nakon 1990.
-----------------------------------
Na sjednici Odbora koja je održana jutros Mostov Nikola Grmoja je kazao kako je potreban zakon koji će riještiti pitanje arhivistike u Hrvatskoj, te kako je njihov prijedlog kvalitetno je napisan i kako se može usporediti s češkim zakonom koji je najliberalniji.
- Želimo u potpunosti otvoriti arhive - kazao je Grmoja no istaknuo kako u njihovom prijedlogu nema povrede osobnih podataka, piše N1.
I HDZ-ov Reiner kazao je kako Arhive treba otvoriti i kako Vlada priprema sveobuhvatni zakon o arhivskoj djelatnosti, koji obuhvaća i Mostov prijedlog koji treba biti pred Saborom prije ljetne stanke.
- Sad imamo parcijalno rješenje, a u kratkom roku imat ćemo cjelokupno rješenje. Imamo situaciju da su u komunizmu ljudi prisluškivani, praćeni... i sad se stavljaju u istu razinu i podaci o tim žrtvama i podaci onih koji stu to radili. To nije intencija nikoga, ni Mosta. Nije javni interes kakav je bio nečiji spolni život nekoga prije 40 godina, neke žrtve koja je bila prisluškivana. Tu treba doraditi stvari da se postigne cilj koji svi dijelimo - što se događalo za vrijeme totalitarnih režima - rekao je Željko Reiner.
- Kad ne znaš što ćes s budućnosti, onda se vraćaš u prošlost da zabaviš narod. Za budućnost je puno važnije što se događalo od '90-ih naovamo. Treba u tom razdoblju razbiti neke mitove - rekao je potom SDP-ov Mirando Mrsić i nadodao da SDP ipak podržava ovaj prijedlog.
Zlatko Hasanbegović nahvalio je Mostov prijedlog, no začudio se što su svi za otvaranje arhiva. On, također, smatra da su, po pitanju arhiva, zakazali svi od 90-te.
- Donošenje integralnog zakona nije ni u kakvoj suprotnosti s parcijalnim , a nedostatak financija ne može biti alibi za nedonošenje Zakona o arhivima - kazao je dodavši da po pitanju predaje arhiva 'SOA danas nastupa kao pravni nasljednik UDBA-e'.
SDP-ov Bojan Glavašević kazao je kako ovako temeljito treba razgovarati o sadašnjosti u kojoj član Vlade kaže da jedan svećenik vrijedi više od 20 svećenika.
Vlada je u četvrtak ocijenila da Mostov prijedlog zakonskih izmjena treba doraditi do drugog čitanja zbog niza manjkavosti i nedorečenosti , te najavila pripremu cjelovitog zakona o toj materiji koji bi u Sabor trebao biti upućen prije ljetne stanke, piše N1.
Zastupnicima se u Saboru obratio Mostov Nikola Grmoja:
Vrijeme je pokazalo kako je arhivski zakon postao glavnom preprekom za istraživanja recentne hrvatske povijesti".
''Po sili zakona želimo da se otvori gradivo do 22. prosinca 1990. pa i ono koje je označeno nekom oznakom tajnosti", rekao je Grmoja i apelirao da se prilikom rasprave ne obezvrijeđuju žrtve komunističkih režima.
"Glavni uzroci zla i podjela su nikad raskrinkani komunistički mediji. Tko spriječava tu katarzu? Mainstream mediji i nasljednici tih režima", kazao je Glasnović.
Mirando Mrsić (SDP) kazao je kako se u prošlost vraća kada se ne zna što bi s budućnošću.
"Jasno je da je ovaj zakon tu samo zbog lokalnih izbora. On za građane RH ne znači ništa", kazao je Mrsić i dodao kako je za građane važno ono što se događa nakon 1990.