Prisilna naplata komunalnog doprinosa HAC-u teška 6,6 milijuna kuna mogla bi opasno poljuljati financije Grada Gospića. No još teže posljedice mogla bi imati po dvije ličke općine koje su slijedile primjer svog glavnog grada jer će ostati bez iznosa koji su u visini njihovih godišnjih proračuna ili ih čak i premašuju, Perušić bez 4,4 milijuna te Lovinac bez gotovo 15 milijuna kuna, a na te iznose bit će obračunate i kamate.
Prvostupanjske presude ove jedinice lokalne uprave već su izgubile od tužitelja HAC-a, Gospić i drugostupanjsku, pa je svoju pravdu nastavio tražiti čak i na Ustavnom sudu, koji je također odbio njihove argumente, pa je sasvim izgledno da je crni scenarij za njih itekako realan.
Vrtoglavi iznosi
Radi se o općinama kroz koje je HAC gradio autocestu A-1, a uz ove tri još ih je pet potraživalo vrtoglave iznose smatrajući da su od investitora zakinute za poreze koje je trebao platiti. Iznosi su također bili vrlo visoki, Jasenice su tražile 35 milijuna, Benkovac 17 milijuna, Posedarje 31 milijun, Brinje 43 milijuna te Ljubešica nešto više od milijun. No, te je općine u nakani da se domognu milijuna spriječio DORH. Jedinice lokalne uprave, redom iz HDZ-ovih Ličko-senjske i Zadarske županije, na svoja su se prava pozivale upirući u Pravilnik o komunalnoj naknadi donesen 2006. godine (a u ovrhu krenule nakon smjene vlasti 2009.), no hrvatsko pravosuđe prihvaća argumente druge strane, koja kaže da ne mogu retroaktivno naplaćivati komunalije s obzirom na to da je građevinska dozvola za autocestu izdana 2002. godine.
Prema Zakonu o komunalnom godspodarstvu, HAC je kao investitor bio dužan lokalnoj upravi platiti komunalni doprinos za građevne čestice na kojima gradi, to je nesporno, međutim lokalna uprava ga je mogla obračunati samo nakon što na uvid dobije projektnu dokumentaciju - tako se brane općine koje su krenule u prisilnu naplatu.
Neobičan rasplet
Načelnik Perušića Ivica Turić smatra da je ovakav rasplet nenormalan, napominjući da svim investitorima općina naplaćuje sporni doprinos, a sada će samo HAC biti izuzet, kao najveći od njih. Slično razmišlja i načelnik Lovinca Hrvoje Račić, koji ne vidi veliku razliku između A-1 i Autoceste Rijeka-Zagreb, gdje je lokalnoj upravi isti namet plaćen. Dodatni problem je to što su općine novac koji su ovršile odavno potrošile. Sredstva su namjenska te se mogu trošiti samo za komunalne poslove, uređivanje javnih površina, nerazvrstanih cesta, groblja te javne rasvjete.
U moru zakona i šumi pravilnika ipak se pronašla rupa kroz koju su milijuni curili jedinicama lokalne uprave, nevezano uz predmetne slučajeve. Iz HAC-a su nam potvrdili da je tek zakonskim izmjenama 2004. godine propisano da se uplata komunalnog doprinosa treba izvršiti u postupcima izdavanja građevinske dozvole.
U razdoblju koje je uslijedilo, a sve do novog Zakona o cestama iz 2011. godine prema kojem se za građenje autocesta ne plaća komunalni doprinos, HAC je isplatio milijune gradovima i općinama uz Dalmatinu. Konkretno, 16 jedinica lokalne uprave od Brinja na sjeveru do Dubrovnika na jugu na taj je način prihodovalo oko 70 milijuna kuna, što je javnosti manje poznato.
Radilo se o davanjima za rekonstrukcije i dogradnje objekata visokogradnje (proširenje cestarinskog prolaza Brinje, tri prateća uslužna objekta, stajanke za prihvat vozila s opasnim teretom kod tunela, te za drugu fazu građenja tunela Sv. Rok).