Kandidat HDZ-a za gradonačelnika Varaždina Damir Habijan do prije nekoliko dana bio je gotovo nepoznat široj hrvatskoj javnosti. No, to se promijenilo nakon što ga je predsjednik HRAST-a Ladislav Ilčić optužio da ne živi u skladu s kršćanskim vrijednostima. S Damirom Habijanom razgovarali smo o tome kako je doživio Ilčićeve izjave te o njegovim stavovima vezanim uz aktualna svjetonazorska pitanja kao što su pravo na pobačaj i životno partnerstvo osoba istog spola.
Jesu li Vas iznenadile Ilčićeve izjave s obzirom na to da je do prije nekoliko dana bio dio izvršne vlasti kao posebni savjetnik ministra Stiera?
O suradnji HDZ-a i HRAST-a na državnoj razini doista ne mogu govoriti. Mogu komentirati samo suradnju HDZ-a i HRAST-a na razini grada Varaždina i reći da ta suradnja ni u jednom trenutku nije bila opcija. Odlučili smo da na lokalne izbore idemo samostalno i suradnju s HRAST-om nismo ni razmatrali zato što smatramo da stavovi HRAST-a te stajališta i izjave njegova predsjednika nisu u skladu s našim stavovima. Ako je Ilčić, rekavši da ne živim po kršćanskim vrijednostima, mislio da ne dijelim njegovo mišljenje i njegove stavove o pitanju izbjeglica, azilanata, muslimana i žena, definitivno je u pravu jer nam se mišljenja i stavovi definitivno razilaze.
U posljednje vrijeme aktualiziralo se pitanje prava na pobačaj. Kakav je vaš stav o tom pitanju?
Smatram da žene moraju imati pravo izbora i definitivno sam protiv zabrane abortusa. Sadašnji sustav, po kojem je abortus moguć u prvih deset tjedana trudnoće, a nakon toga samo u posebnim, strogo definiranim slučajevima meni je prihvatljiv. Prema odluci Ustavnog suda, potrebno je donijeti novi zakon i taj novi zakon trebao bi oformiti ono što kaže struka.
Uvijek aktualno je i pitanje prava LGBT zajednice. Što mislite o Zakonu o životnom partnerstvu osoba istog spola?
Mislim da je to dobar zakon, jedan od progresivnijih u Europi. Taj zakon i odredbe koje donosi ne ugrožavaju nikoga i zato ne bi bilo dobro da ponovno ulazimo u raspravu o njemu. Radi se o stečenim pravima, a moj je stav da njih ne bi trebalo ograničavati ni smanjivati. Nije dobro kad manjina nameće svoju volju većini, ali nije dobro ni kada većina nameće svoju volju manjini i u tom kontekstu ovo je zakonsko rješenje dobro i ispravno.
Moglo bi se reći da su vaši stavovi bliskiji liberalnim i lijevim strankama nego HDZ-u?
Ja ne mislim tako. Član sam HDZ-a od 2007. godine. Kad sam se odlučio uključiti u politički život, odabrao sam HDZ zato što sam odgajan na tradicionalni način i osjećao sam da je to stranka u kojoj želim biti. No, to ne znači da moram biti konzervativac, barem ne u onom negativnom smislu. Ne znači da si konzervativac ako ideš u crkvu, ako voliš svoj grad i domovinu. Dolaskom Andreja Plenkovića na mjesto predsjednika stranke definitivno je došlo do promjena i danas sam član jednog novog HDZ-a. HDZ je danas moderna europska stranka desnog centra koju možemo usporediti sa, na primjer, njemačkim demokršćanima. Naravno, HDZ je stranka koja ima širok spektar birača, od centra pa do krajnje desnice, i jasno da u stranci postoje ljudi koji su nešto liberalniji i prihvaćaju različitosti i oni koji su tradicionalniji i konzervativniji. No, dobro je da postoje različita mišljenja jer ne možemo svi uvijek razmišljati jednako. Potrebno je naći pravu ravnotežu između tih mišljenja, a ona u ovom trenutku u stranci postoji i zato smo i uspjeli okupiti tako širok spektar birača na izborima.