Napad nožem, udarci šakom u glavu, vozilo demolirano ciglama, tehničar udaren ciglom u leđa, prijetnja ručnom bombom, prijetnja pištoljem...
Samo su neke od situacija s kojima se na intervencijama susreću djelatnici Hitne medicinske pomoći. Svako novo dežurstvo za tim koji čine liječnik, tehničar i vozač predstavlja izazov, što sigurnosni, što organizacijski.
Radnu obuću nisu dobili dvije godine, a službena vozila su za otpis i samim time predstavljaju opasnost na cesti.
Podrška kolega
Na probleme sigurnosti, ali i općeg kaosa na zagrebačkoj Hitnoj pomoći upozoravaju sindikati koji tvrde da im je ugrožena sigurnost, a samim time i sigurnost pacijenata.
- Susrećemo se s brojnim problemima unutar Zavoda. Mi kao služba, ne samo u Zagrebu, nego u cijeloj Hrvatskoj trebali bismo biti od bitnog značaja za građane. Štitimo i spašavamo živote, a nitko ne obraća pozornost na naše probleme - kaže Tomislav Šnidarić iz Sindikata Zavoda za hitnu medicinu grada Zagreba, a podržavaju ga i sindikati liječnika, strukovni sindikat te Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi.
Što se voznog parka tiče, pojašnjava Šnidarić, automobili su već odavno trebali biti izvan funkcije.
- Najveći problem su vozila sanitetskog prijevoza koja nikako ne zadovoljavaju. Često se pokvare tijekom vožnje - kaže Šnidarić, a njegove navode potvrđuje i ravnatelj Zavoda Dubravko Huljev.
Stanje vozila Hitne pomoći ipak smatra zadovoljavajućim.
- Sva vozila ne mogu biti nova jer novca nema. Činjenica je da su neka vozila sanitetskog prijevoza stara i po 11 godina, a prosjek starosti je oko sedam godina. Sanitetska vozila su uglavnom bivša vozila Hitne pomoći koja se prenamjenjuju. Jasno mi je da pacijentima koji se voze u sanitetskom prijevozu nije najugodnije, ali trenutno pripremamo nabavku novih vozila - kaže Dubravko Huljev.
Javna nabava
Sindikati prozivaju i zbog činjenice da zaštitnu obuću ne dobivaju redovito kako bi trebali, što Huljev također potvrđuje, ali odgovornost prebacuje na objedinjenu javnu nabavu.
- No, to nisu svi naši problemi. Problemi se nalaze i u organizaciji rada unutar ustanove što utječe na organizaciju posla - kaže Šnidarić.
Naime, sindikati napominju kako je već godinama prisutna nejednakost prilikom rasporeda rada, planova dežurstava i vanjskih prijevoza što dovodi do činjenice da neki zaposlenici zarađuju bitno više od ostalih. Također, tvrde kako im poslodavac ne plaća prekovremeni rad, ali i da se ne plaća rad po pozivu.
- Imali smo i slučaj zapošljavanja dvojice vozača bez natječaja - kaže Šnidarić.
Huljev, pak, tvrdi kako navodi sindikata o nejednakostima između zaposlenika nisu opravdani.
- Činjenica je da postoje određeni problemi, ali ne na osnovi koju navode sindikati. Dio vozila je dotrajao i obuću nisu dobili, ali ostalo nije točno - kaže Huljev.
Beneficirani staž
S obzirom na rizik posla i stres koji proživljavaju na dnevnoj bazi, zaposlenici Hitne pomoći smatraju kako je nužno da se promijene zakonske regulative.
- Nije prirodno da radimo do 67 godina. Jednostavno je fizički nemoguće da stariji muškarac ili žena spašavaju osobu i nose po stepenicama ako i sami jedva hodaju - kaže Šnidarić i dodaje kako su sindikati suglasni da bi se trebao uvesti beneficirani radni staž.
Također, zbog rizika posla, koji često završi i ozljedama koje im nanose alkoholizirani ili rastrojeni pacijenti, smatraju kako bi trebali dobiti status službene osobe.
- Trebali bi imati status kao vatrogasci ili policajci. Primjerice, često moramo odlaziti u domove osoba koje su nasilne, a kako da uđemo ako nemamo status službene osobe. Osim toga, svi napadi koje proživljavamo moramo rješavati privatnim tužbama - zaključuje Šnidarić iz Sindikata Zavoda za hitnu medicinu.