Kada promišljaju strategiju za prijevremene parlamentarne izbore u najvećoj oporbenoj stranci - SDP-u - suočavaju se s dva ozbiljna problema.
Jedan su dosezi njihova koalicijskog potencijala, a drugi je imidž novog predsjednika Davora Bernardića. Nije bilo SDP-ovca s kojim smo ovih dana razgovarali a da si nije postavio ova dva pitanja: mogu li nakon izbora bez Mosta imati većinu u Saboru i formirati Vladu te koliko je, osobito nakon serije gafova, Davor Bernardić biračima uvjerljiv kao budući premijer.
Junior partneri
Razgovara li se s HNS-ovcima, dio njih ističe da se žele odmaknuti iz pozicije junior partnera SDP-a i pozicionirati se kao stranka lijevog centra s potencijalom preuzimanja liderske pozicije u oporbi, a od drugih se može čuti kritika na račun njihova predsjednika Ivana Vrdoljaka da je previše zaoštrio, osobito prema Mostu. U IDS-u su stvari puno jednostavnije. Prema SDP-u su hladni, političku kompatibilnost nalaze s HNS-om, a eventualna sadašnja ili buduća suradnja s Mostom ne dolazi u obzir.
Što se HSS-a tiče, predsjednik njihove stranke Krešo Beljak deklarira se kao najtvrđa oporba, tvrdi da je na tome kursu i svih pet zastupnika HSS-a te da će tako ostati neovisno o tome hoće li, i kada, biti prijevremenih izbora. Ostatak oporbe je skeptičan - najprije oko jedinstvenog stava svih pet zastupnika HSS-a, a onda i oko toga koliko ova stranka na novim izborima može pridonijeti lijevoj koaliciji.
Nitko u cijeloj oporbi to neće otvoreno i javno reći, ali u neformalnim razgovorima priznaju kako priželjkuju da ne bude prijevremenih izbora, te da bi za zemlju i stranke bilo bolje kada bi predsjednik HDZ-a Andrej Plenković uspio pridobiti nekoliko zastupnika i formirati novu većinu.
Razloga je nekoliko. Sve političke stranke su iscrpljene nizom izbora i ni jedna nema novca da financira još jedne. Drugi je razlog što rezultati ne bi bitno promijenili odnose u parlamentu, posebno ako bi se održali prije ljeta. Moguće je da bi HDZ nešto ojačao, ali bi i Most polučio najmanje isti rezultat kakav ima sada i ne treba isključiti da bi treći put bio u poziciji da se bez njih ne može formirati Vlada. Treći je što se unutar oporbenih stranaka, prvenstveno u SDP-u kao najvećoj, nisu dovršili procesi unutarnjeg restrukturiranja. Sukus je da bi i nakon još jednih izbora mogli dobiti treću po redu nestabilnu Vladu.
Odabrani
- Predsjedništvo SDP-a na svojoj je zadnjoj sjednici od prije nekoliko dana donijelo zaključak o poželjnoj formaciji za prijevremene parlamentarne izbore koji su vrlo izvjesni nakon pucanja koalicije HDZ-a i Mosta. To su stranke koje su potpisale Deklaraciju o dobrom društvu (SDP-u su se pridružili Laburisti i Naprijed Hrvatska Ive Josipovića, op.a.), stranke bivše Kukuriku koalicije (SDP, HNS, IDS i HSU) i HSS - kaže jedan od bliskih suradnika Davora Bernardića.
Na pitanje je li to moguće s obzirom na zategnute odnose između SDP-a i HNS-a, odgovara da ti odnosi nipošto nisu narušeni kako to sugeriraju neke izjave i kakva je trenutna javna percepcija. - Svaka politička opcija pokušava za sebe uzeti što više prostora. To nije ništa nenormalno. Kada se igra nogomet, na terenu je 11 igrača, svi si dodaju loptu, ali svatko želi biti taj koji će zabijati golove - kazao je naš sugovornik. No, u kojoj će formaciji izaći na izbore, odnosno hoće li to biti koalicija sa zajedničkom listom kao u vrijeme kada je SDP vodio Zoran Milanović, nije mogao odgovoriti, navodeći kako će jedan od odlučujućih elemenata tu biti matematika.
Sudeći prema raspoloženju koje vlada unutar oporbenog bloka, SDP i HNS će jako teško ponovo formirati zajedničke liste za parlamentarne izbore i veća je vjerojatnost da oporba na izbore izađe u dva bloka. Jedan koji će formirati SDP s HSS-om, HSU-om, Laburistima i Josipovićevom Naprijed Hrvatska!, a u drugom bi bili HNS i IDS s manjim regionalnim strankama.
No, neovisno o tome kako će izaći na izbore, u oporbi su svjesni da će jako teško dobiti dovoljno mandata da bez Mosta formiraju Vladu. A što se HNS-a i IDS-a tiče, suradnja s Mostom ne dolazi u obzir. HNS već mjesecima s Mostom ratuje na otvorenoj fronti. Predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak jučer je rekao da su Grmoja, čelnik Mosta Božo Petrov i "cijela svita Mosta" pod patronatom Željke Markić "i svih Grozdova i Hrastova", te ih optužio za kreiranje i lansiranje spina kako HNS surađuje s HDZ-om.
Iz IDS-a također dolaze poruke kako je suradnja s Mostom nemoguća. - Nije mi jasno kako bilo koji zastupnik iz Istre može dignuti ruku za Most i Božu Petrova, a kamoli zagovarati suradnju s njima! Most je stranka desnija od HDZ-a. Predsjednik Sabora Božo Petrov podržao je aktiviste protiv pobačaja, odbio je doći na komemoraciju u Jasenovac i bio je aktivni zagovornik šovinističke politike Željke Markić - objavio je predsjednik IDS-a Boris Miletić na svome Facebook profilu.
Pad rejtinga
Svjesni da je rejting SDP-a bitno pao u zadnjih godinu dana (sada je ispod 23 posto) iz ove stranke prema Mostu šalju poruke moguće suradnje. - Nakon izbora bez njih nećemo moći formirati Vladu - pojašnjava sugovornik iz vrha SDP-a, napominjući kako je istovremeno svjestan da SDP-ovci neće prihvatiti Most iz dva razloga.
Jedan je negativno iskustvo, a drugi su ideološki koje je pobrojao Miletić. Više sugovornika iz SDP-a je reklo da bi na izborima imali daleko veće izglede kada bi Zvonimir Mršić, donedavni predsjednik Uprave Podravke, bio kandidat SDP-a za premijera, a ne šef stranke Davor Bernardić.