Hrvati internet najviše koriste za zabavu i pretraživanje informacija.
A baš kao što gostoljubivo volimo pomoći svim turistima u sezoni, jednake osobine imamo i na internetu, gdje naši građani rado vole pomoći i u virtualnoj zajednici objašnjavajući drugim ljudima kako nešto napraviti online, odnosno to čini 42 posto “uzornih” hrvatskih građana, a 18 posto postavlja online sadržaje.
Globalni trendovi
Ovo je samo dio rezultata studije “Internet Consumer Study 2017” globalnog tehnološkog diva Googlea, koju je provela agencija Kantar TNS uime te kompanije. Intervjuirani su ispitanici iz više od 63 zemlje svijeta, a u Hrvatskoj je istraživanje provedeno u razdoblju od 1. travnja do 30. lipnja 2017., u formi osobnog intervjua, na uzorku od 1000 ispitanika u dobi od 16 i više godina.
Rezultati istraživanja pokazuju da je ponašanje hrvatskih građana na internetu u skladu s globalnim trendovima te da 74 posto građana Hrvatske redovito koristi internet u osobne svrhe. Usporedbe radi, na globalnoj razini ta brojka raste na 82 posto, a Nijemci sa 84 posto i Amerikanci sa 86 posto iznad su globalnog prosjeka dok Nizozemci i Šveđani predvode. Najaktivniji su korisnici u dobi od 25 do 34 godine te od 35 do 44 godine. Međutim, studija je otkrila i iznenađujući podatak. Naime, suprotno pretpostavci o mlađoj dobi online korisnika, korištenje interneta među svim dobnim skupinama prilično je ujednačeno, a to potvrđuje da je internet okruženje koje omogućuje komunikaciju ljudima svih dobi. Komunikacija je dodatno olakšana jer, kao što istraživanje pokazuje, sve više hrvatskih korisnika internetu pristupa putem pametnih telefona, a kao preferirani uređaj pristupa internetu smartphone bira 30 posto.
Nova situacija
- Upotreba mobilnih uređaja nastavlja rasti, što ukazuje na to da ljudi međusobno komuniciraju te na interakciju s digitalnim svijetom. Kako bi bili korak ispred, vrijeme je da brendovi istraže kako iskoristiti novonastalu situaciju - rekao je Joško Mrndže, direktor Googlea za regiju Adriatics, i dodao da studija ukazuje na pojavu nove vrste korisnika, koje zovemo “onlineri”. Studija opisuje onlinere kao ljude koji koriste internet nekoliko puta dnevno, a često su stariji nego što bismo na prvu pomislili. Mnogi onlineri, unatoč čestoj upotrebi i važnosti internetske pismenosti u današnjici, procjenjuju vlastite digitalne vještine kao prosječne ili loše. To su ljudi koji su svjesni šansi i rizika povezanih s novim tehnologijama i zato se žele osjećati sigurnima dok koriste internet, jer im je zaštita podataka vrlo važna.
Hrvati, kao i susjedi iz regije, i dalje više preferiraju klasičnu kupnju u dućanima kao i napredni Nijemci. Kada se ipak odluče nešto kupiti “online”, hrvatski onlineri najčešće se zadržavaju na stranicama poput eBaya, stranicama avioprijevoznika te internetskim trgovinama s različitim proizvodima poput Amazona, a za online šoping najradije koriste klasično računalo.