Kvaliteta radnog života zaposlenika starijih od 50 godina u hrvatskom javnom i privatnom sektoru lošija je nego u ostatku EU, glavni je rezultat dvaju istraživanja koje su proveli psiholozi dr. Zvonimir Galić i dr. Maja Parmač Kovačić s Filozofskog fakulteta te ekonomistica dr. Maja Vehovec iz Ekonomskog instituta u Zagrebu.
- Na istraživanja nas je potaknuo nesklad globalnih demografskih trendova i trenutačne situacije u RH. Svuda u razvijenom svijetu pa i u Hrvatskoj, zbog produljenog životnog vijeka, populacija stari. To predstavlja sve veći teret za zdravstvene i mirovinske fondove i dovodi u pitanje njihovu održivost. Jedinim mogućim rješenjem čini se produljenje radnog vijeka što nam je, primjerice, i savjetovao MMF u svojim zadnjim preporukama. Istovremeno, podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje pokazuju da se velika proporcija naših zaposlenika prijevremeno umirovljuje pa tek manjina dočeka punu starosnu mirovinu – pojasnio je dr. Zvonimir Galić motive koji su tročlani tim potakli da ispita kako je osobama starijim od 50 godina na poslu.
Pritom su znanstvenici imali na raspolaganju dva velika skupa podataka Europske ankete o radnim uvjetima koje je 2010. i 2015. financirala Europska komisija.
- U svakoj od zemalja EU ispitani su nacionalno reprezentativni uzorci s više do 1000 sudionika pa je ukupnu bazu u svakoj od studija činilo više od 30.000 sudionika. To nam je omogućilo da, osim usporedbe mlađih i starijih zaposlenika u RH, i jedne i druge usporedimo s njihovim vršnjacima iz drugih zemlja EU. Da bismo ih jasnije izložili, podatke hrvatskih sudionika usporedili smo s dvije skupine zemalja EU: razvijene ekonomije zapadne i središnje Europe te ostale tranzicijske članice EU - istaknuo je Galić.
Motiviranost
Prema suvremenim teorijama, za zadovoljstvo i motiviranost na radnom mjestu važne su četiri skupine čimbenika: ekonomska sigurnost koju nam pruža posao, socijalni odnosi na radnom mjestu, percepcija da naš posao ima neki viši smisao i prilika da doživimo autonomiju odnosno sudjelujemo u odlukama koje su važne za naš posao. - Mi smo pretpostavili da među našim starijim zaposlenicima vjerojatno postoji problem u zadovoljenosti jedne ili više vrsta psiholoških potreba na radnom mjestu te se zato prijevremeno umirovljuju. Ljudi u pravilu ne bježe s mjesta na kojima im je dobro - rekao je Galić. Naglasio je kako obje studije njegova tima pokazuju da je kvaliteta radnog života u Hrvatskoj u usporedbi s razvijenim zemljama EU znatno niža.
Ekonomska sigurnost
- To se posebno odnosi na ekonomsku sigurnost te mogućnost zaposlenika da sudjeluju u odlukama važnim za njihov posao. Ovi nalazi vjerojatno objašnjavaju trenutačne i buduće obrasce migracija radne snage, ali i općenito nisku motivaciju među našim zaposlenicima. Primjerice, prema Gallupovom izvještaju o stanju globalne radne snage iz 2013. godine, Hrvatska je bila pretposljednja po motiviranosti radnika. Tek je Sirija bila iza nje - ustvrdio je Galić. Oba istraživanja pokazala su da su razlike u kvaliteti radnog života u Hrvatskoj i ostalim članicama EU posebno izražene među starijim zaposlenicima. - U usporedbi s mlađim zaposlenicima iz RH te starijim zaposlenicima iz ostatka EU, hrvatski zaposlenici stariji od 50 manje su zadovoljni svojim poslovima, smatraju svoju ekonomsku sigurnost nižom te nemaju prilike sudjelovati u donošenju važnih odluka na radnom mjestu. Mi smo analize napravili i vodeći računa o spolu, obrazovanju te privatnom i javnom sektoru. Svi zaključci su isti. Starijim zaposlenicima je podjednako loše - rekao je Galić.
U prvom istraživanju znanstvenici su analizirali podatke koji su prikupljeni tijekom 2010. godine. Ta je analiza pokazala da Hrvatska i tranzicijske zemlje zaostaju za razvijenim zemljama zapadne Europe. No, analiza podataka iz 2015. godine zabrinula je Zvonimira Galića i njegove kolegice.
Raste zabrinutost
- Na podacima prikupljenim 2015. naši zaposlenici su, po kvaliteti radnog života, počeli zaostajati i za drugim tranzicijskim zemljama EU. Nama se čini da bi nas taj trend trebao jako zabrinuti - upozorio je Galić. Naš sugovornik osvrnuo se i na činjenicu da svega jedna trećina zaposlenika u Hrvatskoj ostvari punu mirovinu.
- Mi smatramo da se ljudi ponašaju razumno te da i u ovoj situaciji biraju onu one okolnosti koje im donose najveću psihološku dobit. Tako primjerice, između posla s niskom plaćom i lošim radnim uvjetima i još niže mirovine uz mogućnost angažmana u nekim drugim aktivnosti, kao što je briga za unučad, angažman u povremenim poslovima, oni biraju ovo drugo. Ovaj trend, osim što dovodi u pitanje održivost cijelog mirovinskog i zdravstvenog sustava, zabrinjava jer se radi o lošem upravljanju ljudskim resursima na razini cijelog društva – zaključio je Zvonimir Galić.
Nužan transfer znanja: Stariji se trebaju osjećati važnima
Zvonimir Galić smatra da se zadovoljstvo ekonomskom sigurnošću kod zaposlenika u Hrvatskoj neće lako promijeniti jer to uvelike ovisi o razini ekonomskog razvoja zemlje.
- S obzirom na to da ne možemo očekivati velike stope ekonomskog rasta u bliskoj budućnosti, vjerujemo da bismo trebali osnažiti to koliko stariji zaposlenici imaju osjećaj da su važni i da ih se pita za mišljenje na radnim mjestima. Mislimo da nam uzor trebaju biti skandinavske zemlje koje imaju dobro razvijen sustav transfera znanja od starijih prema mlađim zaposlenicima. Osim što ova intervencija predstavlja bolje upravljanje radnom snagom neke organizacije, ona šalje poruku o važnosti starijih zaposlenika - naglasio je Galić.