MANDATI

Hrvatska će zbog Brexita dobiti jednog europarlamentarca više

REUTERS

Dok pregovori o Brexitu idu dalje, bez jasnog napretka, institucije Europske unije pripremaju se prilagoditi novonastaloj situaciji koja će promijeniti i unutarnji ustroj, odnosno sastav tih institucija. Tako je u Europskom parlamentu, u Odboru za ustavna pitanja, pripremljen nacrt izvještaja o budućem sastavu Europskog parlamenta, i to za izbore koji će se održati za manje od dvije godine, točnije krajem proljeća 2019. godine.

Jutarnji list došao je do tog drafta koji su pripremili zastupnici Danuta Maria Hübner i Pedro Silva Pereira, o kojem će se sljedećih dana otvoriti i rasprava.

Prema ovom prijedlogu, ako on bude prihvaćen onako kako je predloženo, broj zastupnika Europskog parlamenta smanjit će se sa sadašnjih 750 na 700 (699 plus predsjednik Parlamenta). No, Hrvatska će prema tom prijedlogu dobiti jednog zastupnika više i trebala bi ubuduće imati 12 zastupničkih mjesta umjesto sadašnjih 11. Hrvatska je i u starom sazivu, tijekom kojeg smo pred kraj i ušli u EU, imala 12 zastupnika, ali je broj smanjen za izbore održane 2014. godine na 11, koliko je izabrano na zadnjim izborima za Europski parlament.

Proširenje

U slučaju Hrvatske, ako se usvoji ovaj prijedlog, imat ćemo jednog europarlamentarca na oko 350 tisuća stanovnika, a sada imamo 11, što iznosi jedan na 380 tisuća stanovnika.

Kako je vidljivo iz sadržaja prijedloga, izvjestitelji su u obzir pri raspodjeli mjesta u Europskom parlamentu uzeli pošten i objektivan pristup koji je zasnovan na načelima degresivne proporcionalnosti i s ciljem da se niti jednoj državi ne smanji broj zastupnika te da se iskoristi samo minimalan broj zastupničkih mjesta koja će biti oslobođena Brexitom. Brojka od 699 zastupnika, ne ubrajajući tu i predsjednika Parlamenta, smatra se racionalnim i ostavlja prostor i za određivanje zastupničkih mjesta za buduće članice EU nakon mogućeg proširenja.

Iako je trebalo pronaći način za trajni sustav utvrđivanja broja zastupničkih mjesta, predlaže se da se do daljnjega, dok ne bude jasnije kada bi formalno-pravno Ujedinjena Kraljevina mogla napustiti Europsku uniju, računa sa sadašnjim brojem od 750 zastupnika i kvotama po državama kako je sada. Novi bi sustav i broj stupio na snagu čim bude jasan datum očekivanog izlaska Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije. Ako bi se to dogodilo nakon sljedećih parlamentarnih izbora, onda bi one države koje su dobile veći broj njih poslale odmah nakon toga.

Razdoblje do 2024.

Predložen broj odnosi se na mandate Europskog parlamenta za razdoblje od 2019. do 2024., ali na vrijeme prije izbora 2024. godine Parlament bi Vijeću trebao dostaviti prijedlog izmjene Ugovora o sastavu Parlamenta nakon tog roka, odnosno za mandate od 2024. do 2029. godine.

Načelo podjele mjesta u Europskom parlamentu jest da se uzme u obzir broj stanovnika, ali na način da niti jedna država nema manje od 6 niti više od 96 zastupnika. Trenutačno najmanje države članice, Malta, Cipar, Luksemburg i Estonija, imaju po šest zastupnika, a Njemačka 96.

Italiji još pet

Njemačka će ostati s istim brojem zastupnika, njih 96, dok će se broj francuskih zastupnika sa 74 povećati na 78, talijanskih sa 73 na 78, a Španjolskih sa 54 na 58 zastupnika. Najmnogoljudnije nove članice, Poljska i Rumunjska, ostat će s istim brojem zastupnika, Poljska 51, a Rumunjska 32. I Nizozemska, Austrija, Švedska, Danska, Finska, Slovačka i Estonija dobit će jednog zastupnika više, kao i Hrvatska, a Irska će dobiti dva zastupnika više nego u dosadašnjem sazivu.

Cipar, Luksemburg i Malta ostat će na minimalnom broju zastupnika, po šest, ali je to i dalje najveći broj u usporedbi s brojem stanovnika. U slučaju Malte jedan je zastupnik na 72.400 stanovnika, dok je u slučaju Njemačke i Francuske izračunato jedan zastupnik na više od 850 tisuća stanovnika.

ELIPSO

Izdvajamo