Hrvatska će vjerojatno predsjedavati Europskom unijom u prvoj polovici 2020. godine, znatno prije nego što se u neformalnim kalkulacijama dosad računalo, a razlog je Brexit.
Iako još uvijek nema formalne odluke Vijeća o tome, Hrvatska će tu dužnost preuzeti nakon Finske, koja predsjedava u drugoj polovici 2019. godine, i Unijom predsjedati od 1. siječnja 2020. do 30. lipnja te godine. Predsjedavanje Europskom unijom je velik teret za svaku državu, pogotovo za male i nove članice, ali je u isto vrijeme i čast, a i korist može biti višestruka kroz promicanje države i u političkom, ali i u gospodarskom, kulturnom i turističkom smislu. Do sada je postojao popis s redoslijedom predsjedavanja Unijom u kojem nije spomenuta Hrvatska jer kada je taj redoslijed dogovoren, mi nismo ni bili u EU. Po tom popisu u drugoj polovici sljedeće godine Europskom unijom trebala je predsjedavati Velika Britanija, ali nakon odluke na referendumu da ova državi napusti EU postalo je jasno da nema smisla da država koja je u postupku izlaska predsjedava Unijom. Zato je odlučeno da će Estonija umjesto Britanije predsjedavati u drugoj polovici sljedeće godine. Tako se svima pomaknulo prema naprijed predsjedavanje Unijom.
Golemi teret
I Frankfurter Allgemeine Zeitung objavio je vijest da će po ovom promijenjenom redoslijedu Hrvatska biti na čelu EU u prvoj polovici 2020. godine.Iz diplomatskih izvora čuje se kako je Hrvatska spremna preuzeti tu dužnost, da to smatra uspjehom svoje diplomacije, te da će se odmah za to početi i pripremati. Svaka država se za predsjedavanje Unijom počinje pripremati nekoliko godina ranije. Tako je Hrvatska računala da će tek negdje 2024. ili kasnije doći na red, ali sada se pojavila mogućnost za koju je izrazila spremnost, da to bude u prvoj polovici ove godine.
Doznaje se da će hrvatsko Ministarstvo vanjskih i europskih poslova već prvih dana poslati jednu osobu u Slovačku, koja trenutno predsjedava Europskom unijom, da bi pratila kako to Slovaci rade i iskustvo prenijela i u naše službe.
Predsjedavanje Unijom je veliki teret za administraciju, i u financijskom i u logističkom smislu. Troškovi se procjenjuju na oko 50 milijuna eura a administrativni kapaciteti, pogotovo stalnog predstavništva pri EU u Bruxellesu, moraju se povećati. Isto tako i diplomatska predstavništva u svijetu i veleposlanstva u državama članicama u to su vrijeme aktivnija jer koordiniraju u ime cijele Europske unije. Za predsjedavanje se treba pripremiti svako naše ministarstvo i ured premijera, a ne samo Ministarstvo vanjskih poslova. Vijećima ministara će u tom slučaju presjedavati naši ministri, od ministara vanjskih i europskih poslova koji bi predsjedavao Vijećem općih poslova do ministara poljoprivrede, financija i gospodarstva, obrazovanja i drugih. Tijekom priprema, kao i tijekom predsjedavanja Hrvatska koordinira poslove i s Europskom komisijom i s Europskim parlamentom.
Sastanci u Hrvatskoj
Iako je Lisabonskim ugovorom uspostavljena funkcija stalnog predsjednika Europskog vijeća i visokog predstavnika za vanjsku politiku i sigurnost, ostalo je i dalje šestomjesečno rotirajuće predsjedništvo EU. Tijekom Hrvatskog predsjedavanja Unijom i u Hrvatskoj će se održavati veći broj sastanaka ministara Europske unije.
Česi izgubili vladu, Slovenci se osramotili
Hrvatska će Vlada pred kraj svog mandata preuzeti časnu i odgovornu ulogu predsjedavatelja EU. Časnu jer će predstavljati EU, a odgovornu jer će usmjeravati politiku Bruxellesa. Dva prva predsjedanja tada još novih članica nisu zapamćena po dobru - Slovenija se u potpunosti nije snašla, a Češka je tijekom predsjedanja ostala bez vlade.
A i na Slovačku se sada gleda kroz sitnozor zbog stavova o, primjerice, kvotama migranata koje treba preuzeti svaka članica. Ključ će svega, dakle, biti u jasnoj, definiranoj i jednoznačnoj politici, dakle vladi koja zna što želi i u kojoj koalicijski partneri ne kane preko predsjedanja jačati svoj ugled u zemlji (takvih je problema bilo za članstva u Vijeću sigurnosti UN-a). Ako je zaključiti po protekle dvije godine, posla će biti u izobilju, od tek završenog Brexita do starih neriješenih kriza i novih koje će izbijati. (Ž.T.)