Ratomira Ivičića, donedavnog direktora Glavnog ureda HTZ-a ulovili smo za kratak razgovor taman prije njegova odlaska s čela te institucije koju prepušta novom direktoru Kristjanu Staničiću. U razgovoru za Jutarnji govori o sustavu koji napušta te daje nekoliko savjeta novom čelnom čovjeku promocije hrvatskog turizma.
Je li vam žao što HTZ napuštate baš sada kad turizam raste dvoznamenkastim brojkama?
- To je kao da nogometaša koji se na važnoj utakmici našao u šesnaestercu i zabio nekoliko golova pitate je li mu žao. Kada utrčite na teren, morate znati da se svaka utakmica kad-tad mora završiti, da u nekom trenutku morate ići dalje. Napravio sam sve što sam si i zacrtao. Ostavljam korporativno dobro posložen sustav u kojemu smo pobudili entuzijazam ljudi da daju od sebe više nego što i sami očekuju da mogu dati. Razvili smo osjećaj da svatko tko radi u HTZ-u, uživa u tome da čini nešto važno i korisno za svoju državu. U tri godine mog mandata sa 66 milijuna noćenja došli smo na 100 milijuna, a inozemni prihodi porasli su na projiciranu 9,1 milijardu eura. Pozicionirali smo se među prvih pet destinacija na najvažnijim emitivnim tržištima. Ne, nije mi žao što odlazim.
Što prvo vaš nasljednik mora napraviti kad preuzme HTZ?
- Sad smo na polovici godine i sezona je već determinirana. Gospodin Staničić je iskusan menadžer, trebao bi obaviti razgovor s najbližim suradnicima da ga upute u provedbu strateškog marketinškog plana, iako je on sigurno već upoznat s njegovim sastavnicama. Trebao bi što prije početi s pripremom planiranja za sljedeću godinu, s izradom glavnog planskog dokumenta. Staničić dolazi s vrlo kvalitetnim referencama iz realnog sektora i vjerujem da će kvalitetno odgovoriti izazovima koji se od njega očekuju.
Na što ste iz svojeg mandata najponosniji?
- Naš je najveći problem nekad bila visoka sezonalnost pa smo cijeli jedan akcijski plan posvetili rastu broja dolazaka i noćenja u predsezoni i posezoni. Taj je dokument na snazi do 2020. godine i otkad smo ga radili, smatrali smo da ćemo puno napraviti uspijemo li do 2020. godine ostvariti milijun novih dolazaka u ovom razdoblju. Pomakli smo stvari s mrtve točke, prvi put smo napravili jasan i smislen koncept kako pristupiti rješavanju tog problema kroz projekt “Hrvatska 365”. Već ove godine realizirali smo zacrtani plan i ostvarili tih milijun novih dolazaka. Posebno sam ponosan na projekt eVisitor kao jedinstven sustav u svijetu. U Hrvatsku smo doveli Michelin s kojim smo počeli ozbiljnije raditi na razvoju i promociji hrvatske gastronomije, a lansirali smo i novi komunikacijski koncept “Full of life” koji predstavlja prekretnicu među turističkim brendovima, ne samo na Mediteranu.
To je ovaj slogan koji je ministar najavio mijenjati?
- Mislim da u ovom trenutku u turizmu postoje važniji prioriteti od promjene slogana. On je tek sada sjeo na tržište i polučio prve prave rezultate. Problem konkurentnosti hrvatskog turizma nije slogan, važnije je riješiti pitanje turističkog zemljišta, poreza na nekretnine, PDV-a, CRO kartice, restrukturiranje sustava turističkih zajednica i slično.
Je li vam politika često stajala na putu?
- Živimo u zemlji u kojoj je bez politike život nezamisliv. No, imao sam sreću što mi se prve dvije godine mandata politika nije miješala te mi je prepuštena autonomija u odlučivanju. Nemam politički legitimitet nove vlasti, a on je potreban da bi se provodile daljnje reforme i projekti. Kristjan Staničić, novi direktor, ima politički legitimitet nove vlasti i vjerujem da će biti uspješan.
Kako gledate na to da je politika opet odabrala direktora HTZ-a?
- Ništa čudno. Neizbježno je da se pitanje direktora Glavnog ureda razmatra u najvišim stručnim i političkim krugovima, što načelno nije loše jer to znači da se HTZ-u daje važnost koja mu i pripada. Ovdje su se poklopile i želja politike, ali i ocjena stručnih ljudi oko prijedloga kandidata.
Što je perspektiva našeg turizma u sljedećih deset godina?
- Hrvatski turizam, osim perspektive, čekaju i brojne opasnosti. Ministarstvo turizma dužno je hotelijerima stvoriti konkurentan okvir za daljnje ulaganje, poslovanje i podizanje konkurentnosti. Opasnost leži u nekontroliranom bujanju privatnog smještaja, što izuzetno opterećuje destinaciju u pogledu komunalne infrastrukture, ali i kvalitetnog boravka turista i stanovnika. Treba uvesti obavezu rekategorizacije privatnog smještaja i kontrolirati bujanje. U perspektivi i svojoj viziji, Hrvatsku vidim kao boutique destinaciju u kojoj će svatko pronaći svoje zadovoljstvo i spreman je za to platiti određenu cijenu.