Uspije li Narodna koalicija osvojiti vlast na izborima 11. rujna, to znači da će njezin čelnik Zoran Milanović iduće četiri godine i drugi put biti hrvatski premijer, a nakon toga će se povući iz politike. Kako je i sam više puta rekao, nakon još jednog mandata na čelu Vlade više nema ambicija boriti se za najvišu funkciju u izvršnoj vlasti, ali ni za čelnu poziciju u SDP-u. U jednom dijelu SDP-a stoga se razmišlja tko bi nakon Milanovića mogao preuzeti kormilo stranke.
No, prijevremeni izbori mogli bi ubrzati, ali i zakomplicirati stvari unutar stranke. Naime, prema svome statutu SDP nakon svakih izbora mora provesti i unutarstranačke izbore. Radi se o jednoj od demokratičnijih stranačkih normi koja nacionalnog stranačkog lidera, kao i one lokalne, tjera da nakon parlamentarnih, odnosno lokalnih izbora, članstvu podnese račun. Ako se na izborima ostvari uspjeh, stranka će ga honorirati, no u slučaju izbornog neuspjeha moguća je smjena.
Bez protukandidata
Članak 30. Statuta SDP-a kaže da se izborna konvencija održava u pravilu jednom u četiri godine, a obavezno nakon izbora za Hrvatski sabor, dok se izvještajno-tematska konvencija održava jedanput godišnje. “Izborna konvencija nakon provedenih izbora za Hrvatski sabor mora se održati u roku od 150 dana od službene objave rezultata izbora”, kaže Statut SDP-a iz kojeg jasno proizlazi da esdepeovce nakon izbora opet čekaju izbori. No, dok je Statut jasan, u SDP-u nam neki od sugovornika kažu kako im nisu do kraja jasne Milanovićeve najave o povlačenju iz politike. Prema nekima, njegova najava da mu je ovo zadnji mandat sadrži misao da će još četiri godine biti na čelu stranke, dok prema mišljenju drugih podrazumijeva mandat od izbora do izbora, neovisno o tome koliko će on trajati.
Stoga, uspije li Narodna koalicija na izborima ostvariti dobar rezultat i formirati Vladu, nema dvojbe da će se Milanović opet kandidirati na unutarstranačkim izborima i pritom vjerojatno biti bez protukandidata. No, izgubi li SDP izbore, onda je sve moguće. Od toga da se Milanović u skladu s najavama povuče, pa do toga da od članstva zatraži svojevrsno produljenje mandata kako bi odradio pune četiri godine.
Bogato iskustvo
Iz razgovora s nekim od istaknutijih članova stranke saznajemo kako bi u situaciji da se Milanović nakon izbora povuče iz politike bilo najmanje troje kandidata za njegova nasljednika. U tom se kontekstu spominju SDP-ov europarlamentarac Tonino Picula, potom ministar pomorstva, prometa i infrastrukture u SDP-ovoj Vladi Siniša Hajdaš Dončić te istarski esdepeovac koji je u mandatu njihove Vlade bio na čelu saborskog Odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav Peđa Grbin.
Bilo je gotovo nemoguće provjeriti koliko su esdepeovci čija su imena njihovi kolege naveli u kontekstu mogućih pretendenata za funkciju predsjednika stranke doista i zainteresirani za takvo što. No, o svakome od njih postoje stav i razmišljanja koji im idu u prilog te isticanje njihovih nedostataka. Tako se za Piculu, koji ima najbogatije stranačko i političko iskustvo (bio je ministar vanjskih poslova u Vladi Ivice Račana, a iza sebe ima niz dužnosti u međunarodnim tijelima) i koji je već bio u utrci za predsjednika stranke, navodi da se trebao kandidirati na posljednjim izborima. Nismo uspjeli s njim stupiti u kontakt, pa ni dobiti informaciju je li zainteresiran za tu funkciju. No, s obzirom na to da se na posljednjim unutarstranačkim izborima kandidirao i ušao u Predsjedništvo SDP-a, evidentno je da želi zadržati jači utjecaj u stranci.
Ogorčeni Dončić
Druga dvojica esdepeovaca koja su njihovi kolege naveli kao moguće kandidate za predsjednika stranke na takve su spekulacije vrlo slično reagirali. Sinišu Hajdaša Dončića i Peđu Grbina razljutila su ovakva nagađanja jer smatraju da to u ovome trenutku nije tema te poručuju kolegama da se prihvate posla i svu svoju energiju ulože u kampanju i nastojanja da se na izborima osvoji vlast.
- Ova je tema degutantna i deplasirana - kaže Hajdaš Dončić. - Uopće ne razmišljam tko će biti idući predsjednik SDP-a. Sada treba odraditi posao koji je pred nama i nije vrijeme za ovakve teme - kaže Grbin i esdepeovcima poručuje da se okane unutarstranačkih prepucavanja i kombiniranja.