Prije tjedan dana HNS je zaprijetio SDP-u da će sami izaći na izbore, no već sutradan su riješili probleme i potpisali koalicijski sporazum. O tome kako će se raspodijeliti ministarstva i što će biti naglasci politike Narodne koalicije ako osvoje vlast, razgovarali smo s predsjednikom HNS-a Ivanom Vrdoljakom.
Kakvi su planovi za formiranje Vlade ako pobijedi Narodna koalicija na izborima?
- Hrvatska može i mora biti bolje mjesto za život. Zato svaki potez nove Vlade, koju ćemo formirati ako nam građani ponovo poklone povjerenje, mora biti u pravcu transformacije naše zemlje u bitno bolje mjesto za život. U kojem svako dijete ima jednaku priliku da dobije najbolje, moderno obrazovanje, svaki građanin priliku da radi i brine se za sebe i svoju obitelj, svaki poduzetnik priliku da se dokaže na tržištu i osigura egzistenciju za što više ljudi… U ovoj fazi razgovora među koalicijskim partnerima nema podjele resora, ali HNS ima ljude koji mogu odgovorno i profesionalno voditi neke resore kao što su graditeljstvo, gospodarstvo, vanjski poslovi, znanost, zaštita okoliša… U novom mandatu, primjerice, moramo provesti pametnu specijalizaciju i industrijsku strategiju. Moramo svakako što prije konačno odraditi sveobuhvatnu poreznu reformu kako bi se rasteretila cijena rada, potaknule investicije i povećalo zapošljavanje. Smanjenje cijene rada trebalo bi povećati neto plaće i pretočiti se u veću potrošnju. Svim poduzetnicima moramo dati puno bolju priliku nego što imaju sada da efikasnije rade, više zarađuju i investiraju i zapošljavaju. Svega toga neće biti bez kurikularne reforme i manjih reformi u sustavu visokog obrazovanja. Sada imamo godišnji deficit od 1500 do 2000 ljudi iz ICT-a koji bi se mogli zaposliti u Hrvatskoj kada bi ih bilo. No, i oni koje obrazujemo za ta zanimanja odlaze iz Hrvatske.
Jesu li točne informacije da bi SDP i HNS zamijenili neka ministarstva kada bi formirali Vladu, a da biste se vi prihvatili promet i infrastrukturu?
- O resorima možemo razgovarati tek ako nam građani ponovo poklone povjerenje. No, u HNS-u smo naravno i problematiku prometa, kao važnog aspekta gospodarstva, sveobuhvatno sagledali. Promet je svakako vrlo zahtjevan resor, s više užarenih područja koja traže sanaciju i dugoročna rješenja. Zahtjevan je jer se mora završiti restrukturiranje HŽ-a i riješiti problem s javnim dugom i HAC-om. No nakon iskustva s uspješnim restrukturiranjem brodogradnje vjerujem da se i u ovim područjima može odraditi pošten posao. Kao velik izazov vidim i širokopojasni internet. Imamo jedan od najskupljih i potvrđeno najsporiji fiksni internet u Europskoj uniji i treći najsporiji u cijeloj Europi. Optika nije došla ni u manje gradove, a kamoli u sela. A to je pitanje ujednačenog regionalnog i ruralnog razvoja. Moramo implementirati digitalnu agendu i mora biti ostvaren cilj koji je postavila prošla Vlada da do 2020. godine svaka ulica ima dostupnost 30 megabitne veze. Infrastruktura odavno nisu samo ceste i željeznice. Širokopojasni internet kao ključni infrastrukturni projekt mora biti jedan od glavnih zadataka budućeg Ministarstva prometa.
Što bi bili prioriteti u kulturi i znanosti, posebno nakon Vlade Tihomira Oreškovića?
- Ministarstvo kulture treba što prije sanirati štete koje su nastale tijekom zadnjih devet mjeseci. Sva sreća što nije bilo dovoljno vremena da se napravi još više štete te vjerujem da temelji, slobode i prava svakog čovjeka te sloboda izbora, ipak nisu uzdrmani.
Što se tiče znanosti, radi se o resoru ogromnog potencijala. Nakon usvajanja industrijske strategije i strategije pametne specijalizacije imamo operativne programe koji osiguravaju stotine milijuna eura za ulaganje u nove tehnologije. Radi se o čistim tehnologijama budućnosti, koje možemo povezati s programima na sveučilištima. Preko Ministarstva znanosti trebaju se iskoristiti fondovi za ove programe i povezati ih s realnim sektorom koji ulaže u inovacije, u nove tehnologije, nova zapošljavanja.
Ima li HNS kandidata za Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta?
- HNS ima kvalitetne kandidate za više ministarstava, među kojima su svakako i znanost i obrazovanje. No, unutar koalicije ne razgovaramo i ne smijemo razgovarati tako da raspoređujemo resore, pa ćemo već naći nekoga za to što nam postane zadatak. Radimo obrnuto. Polazimo od kvalitetnih ljudi koje imamo i koji su za pojedina područja stručni, koji iza sebe imaju znanje i iskustvo i onda razgovaramo tko bi od njih i gdje mogao dati najveći doprinos.
Istodobno s objavom vijesti da IBM dolazi u Hrvatsku i otvara tehnološki centar koji bi zaposlio oko 500 osoba, pojavila se i kritika da će progutati domaći IT sektor.
IBM bi samo u prvoj godini zaposlio od 500 do 800 ljudi, a u konačnici do 2000. Vjerujem da će tražiti različite profile ljudi i da neće nužno trebati samo VSS stručnjake kakvih u Hrvatskoj nedostaje. A domaći IT sektor nema nikakvog razloga za strah. To može biti dobro za njih jer se mogu povezati s IBM-om u zajedničke projekte po cijelom svijetu. Treba razumjeti da ovo nije ulazak IBM-a na hrvatsko tržište, nego na europsko. Sjajno je da su upravo u Hrvatskoj prepoznali da imamo dobar Zakon o poticanju investicija, koji je Ministarstvo gospodarstva donijelo u prošlom mandatu, da je u našoj industrijskoj strategiji istaknut ICT sektor te da će s našom državom moći dugoročno raditi i razvijati poslove. Ipak, moramo poboljšati dvije bitne stvari: imati više ljudi koji će završavati ICT fakultete i kroz školovanje stjecati znanja i vještine potrebne ICT-u te poboljšati infrastrukturu, tako da ubuduće ova vrsta investitora ne dolazi samo u Zagreb, nego bismo im dobre uvjete rada trebali ponuditi i u drugim regionalnim središtima.
Inače, dolazak IBM-a je posljedica rada tijekom posljednje dvije godine mandata naše Vlade. Odlazak tadašnjeg premijera Milanovića u SAD i obilazak svih bitnih informatičkih tvrtki te donošenje Zakona o poticanju investicija dali su rezultat o kojem danas razgovaramo.
Je li vas iznenadio Oreškovićev odlazak iz hrvatskog političkog života?
- Nije. Očigledno je procijenio da ljudi koji su ga podržavali na čelu Vlade ne mogu više doći u istu poziciju i odlučio da svoj imidž neće izložiti riziku izbora. Takvom razmišljanju zaista nema mjesta u politici, svi koji se ovim poslom profesionalno bavimo moramo neprestano biti spremni na palac gore ili dolje kroz instituciju izbora.
Ljetovanje premijera i njegove obitelji u državnoj vili Costabella porezne je obveznike samo za troškove cateringa koštalo više od 100.000 kuna. Kada se to doznalo, MUP je objavio podatke po kojima je vaša Vlada samo prošle godine potrošila 293.000 kuna. U čemu je i ima li razlike u Oreškovićevu korištenju Costabelle i Milanovićevu?
- Nisam radio istragu i nisam dovoljno dobro upoznat s činjenicama. Ali prema onome što je javno objavljeno, Milanović nije ovu državnu rezidenciju koristio za privatne posjete ili privatno ljetovanje, već za službene sastanke s ljudima s kojima se trebalo naći u diskreciji, a to je dobro mjesto za takvo što. No, svatko odgovara za svoje ponašanje, a konačni sud daju građani. Pritom građani moraju znati potpunu istinu i nije u redu da im se plasiraju iskrivljene informacije. U svakom slučaju potpuno je neprihvatljivo i za svaku osudu da tehnički ministar Orepić koristi svoj položaj selektivnim objavljivanjem ovakvih podataka u pripremi za predizbornu kampanju. Ako postoje neke nepravilnosti, imamo tijela države koja ih trebaju istražiti. A ne da ministar ili drugi dužnosnici kvaziistragu vode kroz medije i obmanjuju javnost.
Jesu li HNS-ovi ministri koristili državne rezidencije?
- Koliko znam, nisu. Osobno nisam nikada koristio neku rezidenciju. Za to nije bilo potrebe. Uostalom, u ovih šest mjeseci koliko je trajao Sabor nisam uzeo ni kunu za prijevoz, dnevnice ili bilo koji drugi trošak. Isto tako sam se ponašao i dok sam bio ministar.
Hoće li Oreškovićevo ljetovanje biti povod da se promijene pravila i uredi kada dužnosnici mogu koristiti državne rezidencije, te odluči mogu li u njima na teret poreznih obveznika boraviti i članovi njihovih obitelji?
- Tu treba biti socijalno osjetljiv i paziti da se ne iritira građane i ne iskorištava povlastice. Istovremeno, ne treba biti rigidan i dužnosniku kojem dolazi strana delegacija onemogućiti da ih odvede u neku rezidenciju u vlasništvu države. Na koncu, time se pokazuje i ozbiljnost države. Ali korištenje u privatne svrhe doista nije u redu. Zarađujemo dovoljno dobro da svojim obiteljima valjda možemo sami platiti odmor.
Kampanja je iznjedrila i drugo pitanje - financiranje političkih stranaka. Zašto niste podržali zahtjev Mosta da se smanje proračunska sredstva za financiranje političkih stranaka?
- To je jeftini populizam. Priča o reformama koje se nisu dogodile. Most govori ono što misle da građani u ovome trenutku žele čuti, a dugoročno to može biti opasno. Dokaz je Brexit. Svi zagovornici izlaska iz Unije govorili su ono što su ljudi skloni izlasku željeli čuti. A nitko nije govorio istinu i ukazivao na posljedice toga. Lako je danas reći da treba srušiti proračunska sredstva za stranke na minimalnu razinu. Građani bi vjerojatno prihvatili i kada bi se reklo da se strankama ne da ništa. Ali to bi ugrozilo cjelokupni politički sustav. HNS nije za to da se ekstremno smanje sredstva za stranke iz proračuna jer bi urušavanje političkog sustava u konačnici bilo najskuplje upravo za hrvatske građane. No stranke moraju biti apsolutno transparentne i racionalne što se tiče financiranja i tu je HNS vrlo jasan. Mi smo bili prva politička stranka koja je još 2001. godine podigla kredit u komercijalnoj banci. Uvijek smo i o ovom aspektu našeg poslovanja transparentno izvještavali. Zadnji kredit smo podigli u Erste banci s kamatnom stopom od 6,3 posto, a to su bila 3,5 milijuna kuna za prošle parlamentarne izbore. Sve kredite smo redovno servisirali i javno objavljivali donatore. Pozajmice nikada nisu dobar izbor, jer uvijek ostavljaju otvoreno pitanje motiva.
Je li se stišalo nezadovoljstvo HNS-a izazvano SDP-ovom ponudom rasporeda pozicija na izbornim listama?
- U jednom trenutku je doista bilo iskazano nezadovoljstvo ponuđenim koalicijskim sporazumom. No, već idućeg dana, kada je prijedlog korigiran, stvari su riješene.
Je li HNS doista bio spreman sam izaći na izbore u slučaju da SDP-ovci ne popuste?
- Apsolutno. Središnji odbor HNS-a je prije dvadesetak dana u Tuhelju odlučio da se pripremamo za izbore. To je značilo da imamo ljude i stožere za samostalni izlazak, ali i izlazak u koaliciji sa SDP-om. Da je sporazum ostao kakav je predložen, izašli bismo sami na izbore.
Što je s idejom da HNS bude stranka koja će okupiti politički centar? Jesu li prijevremeni izbori pokvarili te planove?
- To nije samo ideja, nego projekt na kojem se radi. Ali se on ne može napraviti u pola godine. Artikuliranje liberalnog građanskog centra i nastojanje da se okupi sve one koji mu mogu pripadati ostaje naš cilj. On će se razvijati i sljedećih godina i nipošto se s time nije stalo.
Kako se HSS uklapa u vašu Narodnu koaliciju?
- Jako dobro, jer Hrvatska treba prezentatora pristojne konzervativne politike koja se ne bazira na ustašama i partizanima, koja ne dovodi u pitanje sekularnost države, nego razmišlja na moderan, europski konzervativan način.
Koalicijski partneri u miraz nose i svoje afere. Predsjedniku HSS-a Krešimiru Beljaku svako malo netko spočitne epizodu kada je nakon tuluma s društvom provaljivao u automobile, dok se Milanović i SDP suočavaju s optužbama šefa svoje bivše PR agencije za zloupotrebu položaja. Hoće li to naštetiti i HNS-u?
- Političari su ljudi i svako od nas je imao život i prije nego što je ušao u politiku. Ne treba u nama tražiti bezgrešne osobe, jer takvih nema. Naravno, kada se uđe u politiku, pravila postaju drugačija. A Beljakovo ponašanje otkad je u politici nije sporno. Što se tiče Milanovića, s obzirom na to da je DORH odbacio prijavu, ne mogu se oteti dojmu da se radi o kvaziaferi proizvedenoj u svrhu predizborne kampanje.
Što vam u ovoj kampanji mijenja činjenica da je na čelo HDZ-a došao Plenković koji je dijametralno suprotan od svog prethodnika Tomislava Karamarka?
- Ništa bitno. HDZ se prvenstveno mora baviti sobom i u tome Plenkoviću i novom vodstvu želim puno uspjeha. Ne mislim da imaju išta ponuditi građanima Hrvatske, jer prvo moraju raditi na sebi. Hrvatskoj treba pristojan HDZ, sređen, pametno vođen, bez afera. Doista želim da postanu takvi, ali je to nemoguće u tri mjeseca. Za to im treba puno više vremena.
Računa li se s Mostom kao eventualnim postizbornim koalicijskim partnerom?
- Iskreno se nadam da nam postizborni partner neće trebati. Ne vidim ni jednu dodanu vrijednost u kadrovima, kao ni u politici Mosta.
Most je i u ovu kampanju krenuo s tvrdnjom da ni SDP niti HDZ nisu dobri za Hrvatsku. Ima li vaša koalicija odgovor na takvu kampanju?
- Kakvu kampanju? Most nema kampanju, već nekoliko pojedinaca koji uglavnom vuku svatko na svoju stranu. Most nema odgovore na pitanja koja muče građane, o reformama nemaju što govoriti jer su imali priliku i nisu učinili ništa, kod javnog bilježnika više ne mogu potpisivati sporazum da neće ni s kim u koaliciju jer im se Hrvatska ionako smije otkad su prekršili i riječ i potpisani ugovor te s HDZ-om ušli u Vladu. Zato su se okrenuli jeftinom populizmu. Kao što smo već više puta rekli, glas za Most je glas za HDZ i nadam se da će glasači kada budu donosili odluku toga biti svjesni.
Kakve izglede dajete Vesni Pusić u postupku izbora glavnog tajnika UN-a?
- Vjerujem da ima dobru šansu. Njena energija i fokus su usmjereni na to. Bila bi čast za cijelu zemlju da uđe u uži izbor. A da uspije, cijelo hrvatsko društvo dobilo bi potpuno novu perspektivu. Ako ipak ne uspije, moći će biti ponosna na ono što je napravila i pokazala do sada natječući se za taj posao, a mislim da je i dalje najbolja ministrica vanjskih poslova.
Koliko joj je problem izostanak nedvosmislene podrške hrvatske Vlade i predsjednice države?
- Ona je u ovom postupku, posebno prije tjedan dana u New Yorku, toliko ojačala svoj autoritet da postaje irelevantno kakav stav zauzimaju hrvatske institucije. A što se tiče podrške hrvatskih desničara u liku Tepeša, Ćorića ili Hrasta, ona bi joj sigurno više štetila nego koristila. Za Hrvatsku je bolje da takvu podršku nema.