OTKRIVAMO

IZBORNA STRATEGIJA HDZ-a: Metković, Zadar i Split od posebne su važnosti

 Nikola Vilić / Hanza Media

SWOT/TOWS analiza, PESTEL analiza, benchmarking, prilagođena inačica confusion matrixa... termini su s kojima će se HDZ-ovi kandidati na lokalnim izborima često susretati tijekom priprema u kampanji.

Barem se tako može zaključiti iz HDZ-ova dokumenta “Strategija izborne kampanje za lokalne izbore 2017.”, koju je HDZ-ovcima na nedavnoj sjednici Predsjedništva predstavio bivši analitičar SOA-e Robert Kopal.

“Opći cilj lokalnih izbora 2017. je i reputacijski cilj. Rezultat mora biti bolji nego 2013. godine... Svi se ciljevi moraju temeljiti na podacima - najbolji i najlošiji rezultat HDZ-a, trend, tko je sada na vlasti u lokalnoj sredini, stranački potencijal”, stoji u HDZ-ovoj Strategiji. Posebno se ističe kako je nužno odrediti rizične čimbenike i potencijale, primjerice, mogući gubitak izbora u nekim jedinicama (Zadar), kao i posebno medijski eksponirana područja zbog trenutne političke situacije (Metković, Omiš...), ali i važnost dobrog/lošeg rezultata u pojedinim jedinicama isključivo zbog veličine, primjerice u Splitu.

15 poglavlja

HDZ-ova Strategija dokument je od 18 stranica na kojem su uz Kopala, kako stoji, radili Vlado Galić, Mario Bebić te Ivan Barać. Dokument je prilično općenit, profesorski razrađen, a sastoji se od 15 poglavlja koja uključuju i analizu situacije, analizu lokalnih izbora 2013., istraživanje javnog mnijenja, ciljeve, kandidate, koaliranje i koalicijski potencijal, analizu konkurencije, kodeks lokalnh izbora 2017., hodogram kampanje... Već na početku navodi se kako je za planiranje izborne kampanje potrebno u obzir uzeti rezultate parlamentarnih izbora 2016. i lokalnih 2013. te posebno apostrofirati prednosti, ali i potencijalne rizike činjenice da je HDZ na vlasti.

Važno je biti svjestan predizbornih obećanja HDZ-a iz 2016., programa Vlade te učinka prelijevanja odluka Vlade s nacionalne na lokalnu razinu, upozorava se u Strategiji, u kojoj se navodi da je potrebno napraviti analizu političkih procesa i odnosa na nacionalnoj i lokalnoj razini.

“Kao pomoć i obavezni alat pri analizi nužno je koristiti PESTEL tehniku”, stoji u HDZ-ovu dokumentu. Ističe se kako je na lokalnoj razini posebno potrebno navesti “lekcije” koje je HDZ naučio na izborima prije četiri godine.

“Potrebno je provesti analizu (pred)izbornih obećanja... Učinkovit alat za to je prilagođena inačica confusion matrixa, koja prikazuje četiri vrste obećanja i njihove realizacije: 1) obećanja koja smo dali i realizirali, 2) obećanja koja smo dali i nismo realizirali, 3) obećanja koja nismo dali, ali smo ih realizirali te 4) obećanja koja nismo dali, niti smo ih realizirali, a trebali smo ih dati i realizirati. Izuzetno je važno u kampanji naglašavati točke 1 i 3, imati strategiju za ovladavanje problematikom 2 te u planiranju kampanje koristiti točku 4”, navodi se u Strategiji. Posebno se u dokumentu obrađuju kandidati koji će, kako stoji, svi trebati provesti samoevaluaciju pomoću SWOT/TOWS analize, a svi će kandidati koristeći tu analizu trebati provesti i evaluaciju konkurencije, odnosno drugih kandidata.

Kritična anazliza

“Rezultati navedenih analiza kritično su važni pri planiranju izborne kampanje”, upozorava se u Strategiji, u kojoj se napominje i kako treba razmisliti treba li izbjeći u isto vrijeme imenovanje kandidata i njihovih zamjenika s obzirom na to da bi kandidatu trebalo ostaviti mogućnost da barem predloži svoje zamjenike.

U Strategiji stoji kako je temeljni dokument nacionalne razine koji treba koristiti i na lokalnoj “Program Vlade za mandat 2016. - 2020.”. Navodi se kako izborni stožeri i kandidati moraju sagledati najvažnije učinke za određenu jednicu lokalne i regionalne samouprave (JLRS).

Posebno se naglašava kako se u kampanji trebaju izbjegavati one teme koje bi mogle mobilizirati biračko tijelo drugih stranaka i kandidata, a koje ujedno nisu kritično važne za HDZ i njihove kandidate. Podsjetimo, u tu je zamku često znao upasti bivši šef HDZ-a Tomislav Karamarko. Pod točkom “priprema stranke za izbore” posebno se napominje kako se obavezno trebaju izbjeći rutinske pripreme za izbore te upute i vodiči kakvi su bili do sada. U dijelu o koaliranju, u Strategiji stoji kako su koalicije i suradnja s mogućim koalicijskim partnerima opcija o kojoj se “treba razmišljati i već sada razgovarati”. Sugerira se da se moguće koalicije sklapaju s programski i svjetonazorski srodnim političkim strankama.

S komunikacijskog aspekta, stoji u Strategiji, potrebno je osmisliti jedinstveni nacionalni slogan koji će koristiti nacionalno i lokalno, ali svaka jedinica lokalne i regionalne samouprave uz to može osmisliti i lokalne slogane za kampanju, no prije korištenja mora tražiti odobrenje nadređenog izbornog stožera. Također je potrebno, navodi se, osmisliti jedinstveni vizualni identitet, a na lokalnoj razini nije dopušteno korištenje drugog vitzualnog identiteta. Posebna važnost, stoji u Strategiji, posvetit će se digitalnoj kampanji.

Poseban kodeks

Navodi se kako je važno usvojiti i kodeks lokalnih izbora te neka temeljna načela, pa će svi kandidati, dužnosnici, članovi i volonteri HDZ-a morati primjenjivati načela vjerodostojnosti, istinitosti, pravednosti, tolerancije, načelo kulture dijaloga, načelo uvažavanja ljudskih prava i dostojanstva...

Pet glavnih točaka strategije

1. Jedinice na koje treba obratiti pažnju: Zadar (zbog mogućnosti gubitka izbora), Metković i Omić (zbog medijskog interesa), Split (zbog veličine)

2. Ključni dokument na kojem će graditi kampanja: “Program Vlade za mandat 2016. - 2020.”

3. U kampanji komunicirati konkretne učinke programa Vlade na pojedincu jedincu, ključne ‘lokalne’ teme iz programa te povezanost prioritetnih projekata jedini s programom Vlade

4. Svaki kandidat mora napraviti samoocjenjivanju pomoću SWOT/TOWS analize, kako bi imao jasnu sliku o vlastitim prednostima i nedostacima

5. Napraviti analizu ranijih predizbornih obećanja i to na četiri razine: a) obećanja koja smo dali i realizirali, b) obećanja koja smo dali i nismo realizirali, c) obećanja koja nismo dali, ali smo ih realizirali e) obećanja koja nismo dali, niti smo ih realizirali, a trebali smo ih dati i realizirati.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. travanj 2024 19:11