Odvjetnik Marko Ujević, branitelj bivšeg policajca Mislava Merkaša, optuženoga da je sa suprugom i još nekoliko “suradnika” bio dio lanca koji je organizirao prostituciju, iznosi vrlo ozbiljne optužbe na rad tužiteljstva. Izričito tvrdi da USKOK radi nezakonito te da sudovi na to svjesno žmire jer bi u slučaju da dokinu nelegalnu praksu kolabrirao cijeli sustav kaznenog progona.
Upitna kvalifikacija
Prema Ujevićevim riječima, USKOK protivno zakonskim odredbama rad na predmetima povjerava ljudima koji za to nemaju ovlasti, a sudovi okreću glavu. Kao branitelj bivšeg policajca, i to glavnog u Zagrebu za suzbijanje prostitucije, koji je prema optužnici prešao na mračnu stranu i štitio svodnike, već godinama piše žalbe i prigovore, ali ni s jednim ne uspijeva. Jedino u čemu je uspio, ako se to može računati pod uspjeh, jest to što ni pet godina od Merkaševa uhićenja suđenje nije niti počelo.
Nakon uhićenja je policajac Merkaš suspendiran, provedena je istraga, napisana optužnica i tu je stalo. S jedne strane se tvrdi da se to događa zato što odvjetnici (a ima još sličnih slučajeva) zloupotrebljavaju procesne norme i žalbama odgađaju suđenja do unedogled, dok s druge obrana u konkretnom slučaju inzistira na tvrdnji da se kazneni progoni vode nezakonito, a najgore je što se prepuštaju ljudima koji za to nisu kvalificirani.
Prekaljeni policajac
“Zacijelo je takvo postupanje i u drugim predmetima. Naše tvrdnje nisu potvrdili viši sudovi zbog, prema našem mišljenju, utjecaja koji bi takav presedan (pravno mišljenje) višeg suda imao na cijeli pravosudni sustav”, kaže odvjetnik Ujević i dodaje kako bi, da je uspio sa žalbom, svi optuženici koje optužuje USKOK mogli isticati iste nezakonitosti, što bi dovelo do stvaranja sudske prakse koja bi negativno utjecala na slične postupke i postupanja u tijeku.
“Navedeno ne znači da kolege iz USKOK-a nemaju stručna znanja raditi po predmetima, nego da rade suprotno navedenim zakonskim odredbama, dakle nezakonito”, tvrdi Ujević.
Kako to izgleda u praksi, vrlo dobro ilustrira slučaj policajca Mislava Merkaša. Riječ je o prekaljenom policajcu iz Odjela za suzbijanje organiziranog kriminala zagrebačke policije, koji je sudjelovao u zahtjevnim operacijama kao što je bilo rješavanje otmice sina generala Vladimira Zagorca, a posebno je bio aktivan u suzbijanju prostitucije. O tome je imao i nekoliko javnih istupa. Tako je u intervjuu Jutarnjem listu 2011. godine govorio o metodama kojima policija otkriva lance prostitucije te konstatirao da iza cijelog seks-biznisa u Hrvatskoj stoji desetak makroa.
Dokazne radnje
Kritizirao je Državno odvjetništvo jer se, kako je rekao, svodnike koje policija uhiti kažnjava uvjetno i gotovo odmah pušta na slobodu, a to frustrira policajce. Godinu dana kasnije, početkom prosinca 2012., isti taj policajac Merkaš je uhićen zbog sumnje da je dio kriminalnog lanca koji organizira prostituciju, a njegova je uloga u tome bila štititi makroe i dojavljivati im kada će policija krenuti u akcije protiv njih. USKOK je proveo šestomjesečnu istragu koja je potom produljena za još 12 mjeseci. Završena je optužbom protiv Merkaša i ostalih, ali je tada krenula i prava pravna bitka oko (ne)poštivanja procedure.
Cijeli problem izvire iz činjenice što USKOK nema dovoljno ljudi i prisiljen je na rad u Ured upućivati druge tužitelje. Tako je Merkašev predmet pokrenula i provodila dokaznu radnju pretrage njegova doma Dunja Pavliček koja je zaposlena na radnome mjestu zamjenice županijskoga državnog odvjetnika u Zagrebu. S njom u konkretnom slučaju počinje pravna zavrzlama kojom se nastoji kompenzirati činjenica da je USKOK nadležan za sve i svašta (svaki koruptivni slučaj, pa makar se radilo o podmićivanju policajca s 50 eura da zažmiri na prolazak kroz crveno), a za to nema dovoljno ljudi.
U slučaju Dunje Pavliček obrana policajca Merkaša poziva se na članak 11 Zakona o USKOK-u, koji kaže da glavni državni odvjetnik, ako za to postoje osobito važni razlozi, može na rad u USKOK uputiti državnog odvjetnika ili zamjenika za rad na određenom predmetu, ali to ne smije trajati dulje od godinu dana. Kako je Dunja Pavliček potpisala optužnicu protiv bivšeg policajca s datumom koji svjedoči da je prošlo više od godine dana otkad mu je bila u pretrazi stana, obrana smatra da je to učinila nezakonito.
Različita tumačenja
Problematiziraju i rad dvoje zamjenika općinskoga državnog odvjetnika u Zagrebu, koji su nastavili rad na slučaju prostitucijskog lanca u kojem je važnu ulogu imao policajac Merkaš. Riječ je o Željki Panza Ostrogonac i Svenu Miškoviću, upućenima na rad u USKOK. Zakon o Državnom odvjetništvu kaže da državni odvjetnik ili zamjenik iz Općinskog ili Županijskog tužiteljstva može biti upućen na rad u Državno odvjetništvo višeg stupnja, ali najdulje na četiri godine. Poanta je u tome što su njihove ovlasti u višem tužiteljstvu u rangu višeg državnoodvjetničkog savjetnika. To znači, ističe odvjetnik Ujević, da smiju zastupati samo optužne akte u postupku za kaznena djela za koja je propisana novčana kazna ili zatvor do pet godina. A Merkašev slučaj je mnogo teži od toga što bi viši savjetnik smio raditi.
Odvjetnik Ujević njihov angažman problematizira i s osnove Zakona o USKOK-u koji kaže da na posao zamjenika ravnatelja USKOK-a može biti raspoređen državni odvjetnik ili zamjenik koji nakon položenog pravosudnog ispita ima najmanje osam godina radnog iskustva kao sudac, tužitelj, odvjetnik ili krim policajac. Dvoje zamjenika zagrebačkog općinskog tužitelja koji su raspoređeni na rad u USKOK i dobili su slučaj Merkaš, prema obrani policajca, diskvalificira činjenica što nemaju osam godina staža. Tvrde da Panza Ostrogonac ima pet godina staža, a da Mišković nije imao ni godinu staža kada su prikupljali dokaze protiv policajca Merkaša. S te osnove ističu da su radili nezakonito i da bi dokaze koje su pribavili trebalo izuzeti.
To im, međutim, nije prošlo. Sudske žalbene instance redom odbijaju njihove prigovore. Tako je postupio i Vrhovni sud u odluci koju je potpisao sudac Ranko Marijan, a na koju nas je uputio USKOK kada smo ih zamolili da se referiraju na tvrdnje odvjetnika Ujevića. “DORH, USKOK, kao i sva ostala državna odvjetništva postupaju sukladno ZKP-u i Zakonu o USKOK-u, a u prilog toj tvrdnji govori i rješenje Vrhovnog suda u konkretnom slučaju”, navedeno je u odgovoru koji nam je dostavila glasnogovornica DORH-a Martina Mihordin.
U odgovoru koji nam je dostavila izričito tvrdi da su u slučaju Merkaš i svim ostalim predmetima ovlašteni postupati svi tužitelji koji rade u USKOK-u, kao i oni koji su raspoređeni na rad u Ured. U odnosu na tužiteljicu Panza Ostrogonac, kaže da ona državnoodvjetničku dužnost obnaša više od osam godina.
Glasnogovornica Državnog odvjetništva, Martina Mihordin, uputila nas je na iste zakonske odredbe na koje se poziva i odvjetnik Ujević, no ispada da ih tužitelji i suci ne čitaju i ne tumače na isti način kao i odvjetnici.
Ne govoreći o konkretnom slučaju, sudac Vrhovnog suda Damir Kos, kojega smo pitali kakva su njegova iskustva oko problema (ne)zakonitog zastupanja optužbe, kaže kako ne vjeruje da bi si glavni državni odvjetnik dopustio takvu pogrešku da na rad u USKOK uputi nekoga tko za to ne ispunjava zakonske uvjete. “Suštinski, ako su predmeti uskočki, onda bi trebali biti složeniji, a u USKOK se delegiraju ljudi s razine općinskih državnih odvjetništava”, objašnjava sudac Kos i napominje da se radi o udovoljavanju formalnih uvjeta do čega je došlo kad je USKOK narastao toliko da više nisu mogli odgovoriti na količinu posla koji je došao pred njih.
Sudac Kos je podsjetio na vrijeme kad se USKOK osnivao te da je primarna ideja bila da to bude Ured koji će godišnje raditi na sedam, osam predmeta. To su trebali biti najzahtjevniji i najvažniji slučajevi, a glavni je tužitelj trebao imati mogućnost odrediti koje će to slučajeve povjeriti elitnoj jedinici. “No, tu se pojavio doktrinarni problem, a to je da nije dopustiva izberivost DORH-a, odnosno da tuže ono što žele”, kaže sudac Kos. Na kraju smo došli do toga da je USKOK nadležan za sve slučajeve kada je posrijedi korupcija te za sve predmete organiziranog kriminala, neovisno o tome kakvi su organizacija i kaznena djela posrijedi.
U praksi je to dovelo do toga da su redovna županijska državna odvjetništva izgubila dobar dio posla, a USKOK je doslovno zatrpan. O tome govore i izvješća koja glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan šalje Saboru. Podaci za prošlu godinu govore da je čak 31 tužiteljsko mjesto u USKOK-u popunjeno raspoređivanjem zamjenika nižih državnih odvjetništava na rad u USKOK. Riječ je o sedam zamjenika županijskih državnih odvjetnika te čak 24 zamjenika općinskih državnih odvjetnika.
Zašto je tako, odnosno zašto u specijaliziranom tužiteljstvu koje je formirano da bi rješavalo najteže i najsloženije predmete, danas po privremenom rasporedu rade tužitelji s najniže razine, objašnjava bivši ministar pravosuđa Orsat Miljenić. “USKOK je oduvijek nepopunjen. Ljudi koji se raspoređuju na rad u USKOK su prolazni i USKOK im služi kao odskočna daska za dalje”, kaže Miljenić i ukazuje na to da županijski tužitelji nisu previše motivirani za rad u USKOK-u jer bi ih tamo dočekalo puno više posla nego što ga je ostalo na županijskim državnim odvjetništvima, a plaća je tek neznatno veća. No, s pozicije općinskog tužitelja USKOK je primamljiviji jer, osim što je sjajna referenca za daljnje napredovanje, i primanja su bitno veća nego na općinskoj razini.
Koliko nam je stalo?
Problem staža općinskih tužitelja na radu u USKOK-u kao neispunjavanje zakonskih uvjeta Miljenić ne vidi kao nešto osobito zabrinjavajuće jer su tužitelji samo jedna strana u postupku. Prema njegovu mišljenju, imali bismo ozbiljan problem u slučaju da se dvojbe kakve postavlja Merkašev branitelj javljaju kod sudaca. “Poanta je u nečemu drugom. Ako država ne može osigurati da USKOK-ove optužnice zastupaju ljudi koji u potpunosti ispunjavaju zakonske uvjete, onda je pitanje koliko nam je uopće stalo do toga da uskočki predmeti budu dobro i kvalitetno zastupani”, ističe Miljenić.
Sudac Kos kaže da nije imao niti jedan slučaj žalbe zbog nezakonitog zastupanja optužbe te smatra da to i nije osobiti problem.
Glasnogovornica Državnog odvjetništva, Martina Mihordin, navodi da, prema informacijama kojima raspolažu, “USKOK nije uočio veći broj žalbi, niti se može govoriti o više žalbi na nezakonito zastupanje kako se tvrdi u predmetu Merkaš jer je uz konkretni predmet okrivljenog Merkaša takav prigovor istaknut u još dva predmeta te su ti prigovori, u oba predmeta, odbijeni od strane suda”.