Liberalizacija tržišta električne energije donijela je puno pozitivnih promjena za građane, no donijela je i neke negativne.
Od samih početaka i u želji za što bržim osvajanjem tržišnog udjela pojavila se praksa obmanjivanja kupaca u pogledu obećavanja nerealnih ušteda ili korištenja lažnog predstavljanja radi stjecanja povjerenja građana. Kako bi se zaštitili od takve prakse, za građane je vrlo bitno da znaju koja su njihova prava na tržištu električne energije i kako se mogu zaštititi ako su ona povrijeđena.
Podsjetimo, liberalizacija tržišta električne energije u Hrvatskoj je počela 2002. godine restrukturiranjem HEP grupe i osnivanjem HEP-Opskrbe koja je počela s opskrbom prvih kupaca kategorije poduzetništvo.
Otimanje
Tijekom godina, a sukladno zakonskim okvirima, proces liberalizacije se nastavio te je 2008. godine otvoreno tržište za sve kupce. Međutim, tek sredinom 2013. godine prvi kupci kategorije kućanstvo u većem broju biraju opskrbljivače izvan HEP grupe, a od 1. siječnja 2017. godine uveden je i jedinstveni račun za sve kupce kategorije kućanstvo koji su promijenili opskrbljivača. Dakle, tržište električne energije u Hrvatskoj je u potpunosti otvoreno, a HEP je prošlu godinu završio sa 85 posto tržišnog udjela u ukupno prodanoj električnoj energiji u Hrvatskoj te, unatoč raznim pokušajima “otimanja” kupaca, 92 posto svih kupaca kategorije kućanstvo i dalje opskrbljuje HEP grupa.
Naime, pojedini prodajni predstavnici nekih tržišnih opskrbljivača ne biraju sredstva i načine kako doći do potpisa na ugovoru o opskrbi električnom energijom.
Najčešće se predstavljaju kao zaposlenici HEP-a, traže račune na uvid te potpis novog ugovora, obećavajući ostvarivanje određenih popusta. Također, često se događa da kupcu govore kako imaju zajednički nastup s HEP-om ili da su dio HEP-a.
Ono što je znakovito jest da su ciljana skupina za takvo obmanjivanje u pravilu ljudi starije životne dobi, koji žive sami, a s kojima se na prevaru zaključuju ugovori o opskrbi električnom energijom, uz obećanja nerealno niskih cijena kao nagrada za redovito podmirenje računa za struju. Kako bi se zaštitili od prevara, građani bi svakako trebali voditi računa da o tome što potpisuju i pod kojim će uvjetima kupovati električnu energiju.
Ugovor o opskrbi
Dodatnu provjeru identiteta građani mogu obaviti telefonskim pozivom u svoju područnu elektru, dok sve postupke lažnog predstavljanja pojedinih prodajnih predstavnika mogu prijaviti najbližoj policijskoj postaji te Hrvatskoj energetskoj regulatornoj agenciji (HERA).
Još jedna adresa za prevarene kupce svakako su i udruge za zaštitu potrošača. Važno je i znati da svi oni kupci koji su na bilo koji način prevareni, odnosno dovedeni u zabludu prilikom potpisivanja ugovora, imaju pravo sukladno Zakonu o zaštiti potrošača raskinuti ugovor bez naknade u roku od 14 dana od potpisa istoga. Također, ako kupac odluči odabrati novog opskrbljivača, potrebno je podnijeti zahtjev te s njim potpisati ugovor o opskrbi, čime stari ugovor o opskrbi prestaje važiti.
Što kupci mogu napraviti ako posumnjaju da je riječ o lažnom predstavljanju? Za početak, važno je znati da je prijevarno postupanje obuhvaćeno u nekoliko hrvatskih zakona: Zakon o zaštiti potrošača, Zakon o tržištu električne energije, Zakon o trgovini, Zakon o nedopuštenom oglašavanju, a tu su i Opći uvjeti za korištenje mreže i opskrbu električnom energijom. Tako prema Zakonu o trgovini, nepošteno trgovanje uključuje reklamiranje, oglašavanje ili ponudu robe ili usluga navođenjem podataka ili upotrebom izraza s kojima se iskorištava ugled drugog trgovca, njegovih proizvoda ili usluga, odnosno proizvoda drugog trgovca te davanje podataka o drugom trgovcu, ako ti podaci štete ili mogu nanijeti štetu ugledu i poslovanju drugog trgovca.
Prava i obveze
Opći uvjeti za korištenje mreže i opskrbu električnom energijom predviđaju da sklapanje ugovora o opskrbi mora biti utemeljeno na pravičnim i unaprijed poznatim uvjetima, a odredbe ugovora jednostavne, jasne, poštene i nedvosmislene u definiranju međusobnih prava i obveza.
Opskrbljivaču i/ili njegovom predstavniku osobito nije dopušteno lažno predstavljanje, neovlaštena uporaba tvrtke drugog energetskog subjekta, dovođenje krajnjeg kupca u zabludu s namjerom da ga se time navede na sklapanje ugovora, lažno pozivanje na odobrenje nekog javnopravnog ili drugog tijela, kao niti korištenje uznemiravajućih i agresivnih postupaka ponuđača i korištenje zavaravajućeg i lažnog oglašavanja. Prijevara nisu bile pošteđene ni druge članice Europske unije. U pojedinim državama Europske unije u kojima su opskrbljivači postupali na prijevaran način, regulator ih je kaznio vrlo visokim novčanim kaznama i/ili zabranio terensku prodaju, ovisno o pojedinoj zemlji.
Tako je, primjerice, britanski energetski regulator Ofgem (Office of Gas and Electricity Market), nakon brojnih kritika na nedovoljnu aktivnost počeo provoditi mjere kažnjavanja tvrtki koje su nezakonito poslovale na tržištu.
U travnju 2013. godine, tvrtki SSE je određena kazna od 11,5 milijuna funti zbog lažne prodaje i prevare. Njihovi prodajni agenti su lažno navodili potencijalne kupce kako će uštedjeti više nego što je to uistinu bio slučaj.
Iako je tvrtka prestala s prodajom od vrata do vrata, ista praksa se nastavila i prodajom putem telefona i u poslovnicama. Ista tvrtka je kažnjena i ranije, 2012. godine, kaznom od 1,25 milijuna funti.
Europska praksa
U listopadu 2013. godine, britanski regulator Ofgem je Scottish Poweru ispisao kaznu od 8,5 milijuna funti nakon lažnih i obmanjujućih prodaja koje su ostvarili kanalima prodaje “od vrata do vrata” i putem telefona.
U travnju 2015. godine, pak, je Ofgem naredio Eonu da kupcima isplati 7,75 milijuna funti. Naime, kupcima koji su odlučili napustiti tvrtku između siječnja 2013. godine i 2014. godine, Eon je naplaćivao “izlazne troškove”. Uz tu navedenu kaznu, tvrtka je kupcima morala vratiti 400 tisuća funti. U obrazloženju je navedeno da su potezi Eona u konfliktu sa željama vlade da poveća interakciju između kupaca i tržišta, a dio kazne je bio uplaćen i agenciji za savjetovanje građana.