Počeo je tjedan u kojem smo prešli na ljetno računanje vremena. Dok se među ljudima i među znanstvenim istraživanjima još uvijek lome koplja o tome treba li ga ukinuti ili nam ono koristi, evo nekoliko činjenica o pomicanju sata i savjeta kako preživjeti proljetno buđenje.
1. Benjamin Franklin među prvima je navijao za ljetno računanje vremena
Franklin bi i danas našao puno istomišljenika u vladama zemalja koje pomiču sat na ljetno vrijeme i zimsko vrijeme. On je još prije postojanja žarulje primijetio da osobe koje "spavaju dugo nakon izlaska sunca, navečer potroše više svijeća". Bio je dosta strog oko ovoga, pa je uveo ispucavanje topova u zoru (kao budilicu), a kažnjavao je domaćinstva koja bi na prozore stavila nešto što bi danas bile rolete.
2. Na to se nadovezuje današnja težnja za uštedom električne energije
Ljetno računanje vremena je način uštede električne energije po istom principu o kojem je govorio Franklin. Njime se kroz ljetne mjesece maksimalno koristi prirodno sunčevo svjetlo (odgađa se paljenje svjetla u domovima i na ulicama). Dakako, ima i onih koji nastoje pobiti tu tezu. Joseph Stromberg je u istraživanju koje je 2015. napravio za Vox zaključio da je još uvijek nejasna poveznica između uštede energije i pomicanja sata.
"Studije koje mjere utjecaj pomicanja sata na štednju energije imaju suprotne rezultate. Dok se u jednima primjećuje ušteda električne energije, druge navode da ono povećava korištenje drugih oblika energije, poput plina", naveo je Stromberg. Ipak još nema jasnog zaključka s kojim bi se složila međunarodna zajednica.
3. Kako zapravo dobiješ "tih sat vremena više"
Svrha pomicanja sata jest da se danje svjetlo uskladi sa životnim tempom, odnosno radnim vremenom i nastavom u školama. Tako se izbjegava da se "rano jutro" troši na spavanje (većina ljudi ipak nije na nogama od 4 ili 5 sati ujutro, ili nije još radno aktivna), a navečer ostaje sat više svjetla za druge aktivnosti.
4. Kazaljke na satu pomaknute u više od 70 zemalja
Sa subote na nedjelju zemlje Europe pomaknule su sat unaprijed, osim Islanda. Sve ga počinju i završavaju u isto vrijeme.
Taj model računanja vremena u zadnje vrijeme su napustile Turska i Rusija. Osim Europe, sat je pomaknulo više od 70 zemalja svijeta, većinom na sjevernoj hemisferi.
5. Zemlje koje nikad nisu računale ljetno vrijeme
Ljetno računanje vremena nikad nije koristio velik dio zemalja tropskog pojasa. U tim zemljama ljeto traje cijelu godinu, a s njim i dovoljno danjeg svjetla da im ovaj postupak zapravo ne treba. Kazaljke ne koristi ni veći dio Afrike i Južne Amerike, a od njega su odustali i Kina i Japan.
6. Hrvatska - mic po mic do micanja kazaljke
Na području Hrvatske ljetno računanje vremena korišteno je:
• od 1916. do 1918.
• za vrijeme Austro-Ugarske monarhije
• za vrijeme Kraljevine Jugoslavije
• za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske
Od 1983. u Jugoslaviji je ponovno uvedeno ljetno računanje vremena, a nastavljeno je i nakon osamostaljenja.
7. Neki znanstvenici traže vezu između pomicanja sata i manje pljački
Profesorica ekonomije Laura Grant sa Sveučilišta Claremont McKenna je pobrojila zajedničke koristi pomicanja sata - više rekreacije, manje korištenje električne energije, ali i manje pljački te seksualnih napada.
Koliko god to nevjerojatno zvučalo, postoje studije koje povezuju činjenicu da ljetno računanje vremena 'ostavlja više danjeg svjetla' s manje pokušaja krađe i silovanja - jer su žrtve manje u mraku. Studiju pronađite na OVOM izvoru.
8. Moguće je da vam se ovih dana poremeti san
Ako ćete se iduća tri do četiri dana osjećati umorno, ne brinite. To je samo znak da vam tijelo reagira na promjenu ritma i da mu treba malo vremena da se i ono pomakne. Umor obično dolazi i s promjenom klime koju donosi toplije vrijeme, tako da pomicanje kazaljke na satu nije jedini krivac na kojeg treba upirati prstom.
Ipak, dio znanstvenika brine utjecaj koji prelazak na ljetno vrijeme ima na san. Nedavna istraživanja su pokazala da pomicanje sata s 2 na 3 sata u nedjelju, 27. ožujka, može rezultirati porastom srčanih i moždanih udara, većim brojem automobilskih nesreća, te smanjenjem radne učinkovitosti. “Naša studija ukazuje na to da nagle, pa i male promjene ritma sna mogu imati štetan utjecaj”, upozorava kardiolog Amneet Sandhu sa Sveučilišta u Coloradu čija je studija, utemeljena na bolničkim podacima, otkrila porast broja srčanih udara za 25 posto u ponedjeljak, dan nakon početka ljetnog računanja vremena.
9. Keep Calm i organiziraj se
Neki od načina borbe protiv utjecaja prelaska na ljetno vrijeme su raniji odlazak u krevet, tjelovježba i dobra hrana. Ono što vam ovih dana treba je odmor, više vode i manje soka, te strpljenje. Moguće je da će i osobe oko vas osjećati prelazak, pa ako budu malo razdražljivi - sve je u redu! I oni samo osjećaju da je stiglo proljeće.
-------------------------------------
Prilog je napravljen u produkciji Native Ad Studija Hanza Medije i HEP-a, u skladu s najvišim profesionalnim standardima Jutarnjeg.
