U tijeku je velika konferencija Jutarnjeg lista “Požari u Hrvatskoj: Obrana i prevencija”, koja se održava u zagrebačkoj Laubi, uz suorganizaciju Hrvatskih šuma.
Nakon najintenzivnije i najgore protupožarne sezone od hrvatske samostalnosti, u kojoj je sudjelovalo oko 9700 vatrogasaca, 12 protupožarnih aviona, dva transportna helikoptera, 1390 vojnika, pripadnici HGSS-a i policije, Jutarnji list organizirao je konferenciju kako bi potaknuo dijalog oko onoga što je bilo i pokušati dati odgovore na ono što nas čeka u budućnosti.
Nažalost, zbog klimatskih promjena, ali i drugih aspekata, procjene su da nas sljedećih godina čekaju iste ili još žešće borbe s požarima. Kako će u budućnosti biti organizirane vatrogasne postrojbe? Hoće li se i na koji način poboljšati preventiva požara? Kako će se sanirati opožarena područja? ... samo su neka od pitanja na koja će ova konferencija nastojati dati odgovore.
Na konferenciji sudjeluje više od 300 sudionika, među kojima je veliki broj visokih državnih, lokalnih i vatrogasnih dužnosnika, ali i vatrogasci i piloti kanadera koji su se na terenu suočavali sa svim problemima. Neki od današnjih panelista i govornika su Kolinda Grabar Kitarović, predsjednica RH, Tomislav Tolušić, ministar poljoprivrede, Davor Božinović, ministar unutarnjih poslova, Damir Krstičević, ministar obrane, Ante Sanader, predsjednik Hrvatske vatrogasne zajednice, Krunoslav Jakupčić, direktor Hrvatskih šuma te mnogi drugi.
Sudionike je pozdravio Goran Ogurlić, glavni urednik Jutarnjeg lista, koji je pohvalio predanost vatrogasaca ove sezone, no istaknuo kako je ista ukazala na brojne nedostatke koje je potrebno otkloniti. Upravo ova konferencija tijekom brojnih predavanja i panela dat će odgovore na ključna pitanja.
- Posebice smo ponosni što ćemo čuti francusko iskustvo oko sustava gašenja požara. Siguran sam da ćemo s današnje konferencije izaći s puno novih iskustava i znanja po pitanju ove teme - zaključio je Ogurlić.
Krunoslav Jakupčić, predsjednik uprave Hrvatskih šuma, istaknuo je kako će ova konferencija pružiti sinergiju s jasnim ciljem – obnove opožarenih područja i prevencije budućih požara. Ukupno 328 šumskih požara bilo je do današnjeg dana u Hrvatskoj, najviše na području Dalmacije, otkrio je Jakupčić.
Svoj govor završio je s naknadom za općekorisne funkcije šuma te istaknuo kako se one odnose na 0,0265 % od ukupnih prihoda. Ta sredstva, oko 100-njak milijuna kuna godišnje, odnosi na razminiranje, zaštitu šuma od požara itd. Ako bi pojasnili čemu ona služi, pravni i fizički subjekti bi bili ponosni da ulažu u takve aktivnosti, rekao je Jakupčić, te pozvao da naknada i dalje ostane prisutna.
Predsjednik Hrvatske vatrogasne zajednice Ante Sanader, govorio je o problemima infrastrukture, opreme i zaštite okoliša vezanih za požare.
- U Hrvatskoj imamo oko 2.500 profesionalnih vatrogasaca. Sustav vatrogasaca je uvijek funkcionirao i uvijek se znala svaki korak i nadležnost vatrogasaca. Godišnje se dogodi 30.000 intervencija vatrogasaca, no javnost zna za njih 1%. Danas smo tu kako bismo pokazali širinu naših akcija – kazao je Sanader.
Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, kazao je kako šume čine 40% ukupne kopnene površinu te da velik broj ljudi živi upravo od njih.
- Čak 327 požara govori o velikoj opasnosti koje su pred nama, no, srećom, nijedan ljudski život nije izgubljen. To pokazuje da sustav nije loš, no stvari mogu biti bolje – rekao je ministar poljoprivrede.
Tomislav Tolušić
Tolušić se upitao kako u Istri ima manje požara, gdje također postoje visoke vrućine, dok je Dalmacije području gdje su požari najčešći. Za to je potreban videonadzor kakav postoji na istarskom području, kazao je.
Tolušić je podsjetio što sve Ministarstvo poljoprivrede čini za sanaciju i prevenciju požara. Kao prvo, to je sanacija uništenog poljoprivrednog potencijala. Zatim, financiranje opreme za nadzor i gašenje požara. To se odnosi na navedeni videonadzor šuma, financiranje vatrogasne opreme te bespilotnih letjelica. Kao zadnje, Tolušić je naveo napore Ministarstva pri obnovi zapuštenog poljoprivrednog zemljišta.
Na njega se nadovezao Davor Božinović, ministar unutarnjih poslova, koji je . govorio o klimatskim promjenama i istaknuo važnost prevencije štete od prirodnih katastrofa.
- Požari na otvorenom, na priobalnim područjima, poput onog u Splitu, ukazao je da postoje određene manjkavosti koje se moraju otkloniti. HGSS, vatrogasci, lokalno stanovništvo učinili su čudo i smanjili su materijalne štete. Postalo je očigledno da sustav zaštite od požara disperziran i ne funkcionira najbolje u slučaju velikih katastrofa. Vlada je 7,6 milijuna kuna za nagrade i nabavu opreme vatrogascima. Uz to, MUP se izborio da se iz EU fondova 30 milijuna eura namijeni vatrogascima. Također, rebalansom proračunom za ovu godinu sredstva za zaštitu povećali su se za 5 milijuna kuna – rekao je Božinović.
Započet je proces raščlambe protupožarne sezone koja će utjecati na smanjenje improvizacije u kriznim situacijama. U MUP-u su krenuli i sa serijom razgovora s ljudima hrvatskog vatrogasaca, kako bi se pridonijeli organizaciji, opremanju i funkcioniranju protupožarnog sustava, kako bi bili spremni za sljedeću sezonu, jer ipak se radi o pitanju nacionalne sigurnosti, kazao je ministar unutarnjih poslova. Naime, jedan od ciljeva stategije nacionalne sigurnosti je zaštititi Hrvatsku od požara, posebice u vrijeme turističke sezone.
Nabrojao je kako je potrebno razjasniti tko će donositi zakonodavne akte, kao i dovršiti reforme do kraj, a nužno je i podići razinu inspekcijskih služba: - Ne treba zatvarati oči da su određene promjene potrebne - zaključio je Božinović.
Krstičević: Naš je zadatak da sustav dovedemo do savršenstva!
U svom govoru Damir Krstičević, potpredsjednik Vlade i ministar obrane, zahvalio je svima na angažman ove sezone te pozvao sve sudionike da pljeskom daju počast onima koji su to zaslužni. Dvoranom se tom prigodom zaorio gromoglasan aplauz: - Sigurnost je važna pretpostavka gospodarske stabilnosti i prosperiteta – rekao je Krstičević.
Damir Krstičević
Podsjetio je kako je ova sezona bila najgora, no utvrdio kako je država napravila najbolje što može po tom pitanju. Ipak, treba težiti ka još bolje, rekao je ministar obrane: - Naša zadaća u predstojećem razdoblju je da sustav dovedemo do savršenstva – rekao je Krstičević.
Do sada smo kroz radionice uočili puno problema, pronašli rješenja za njih, ali i naišli na puno pozitivnih stvari. Raditi ćemo još i na kriznom komuniciranju, raspodjeli troškova te sistematizaciji aktivnosti kroz akcijski plan.
- Svjesni smo kako moramo graditi moderni protupožarni sustav s jasnim sustavom zapovjedanja. Ta izgradnja nije laka i nikada ne pristaje, no sigurnost Hrvatske je naš najveći prioritet – rekao je Krstičević na kraju.
Grabar Kitarović: Kako poboljšati sustav zaštite od požara
Predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović također je uputila zahvalu svim pripadnicima službi koji su izdržali tešku požarnu sezonu: - Pogledamo li posljedice požara u Španjolskoj i Portugalu možemo biti ponosni na naš protupožarni sustav. Ostalo je malo vremena do sljedeće sezone tako da se moramo što prije krenuti s potrebnim aktivnostima, što se posebice odnosi na koordinaciju svih sudionika i nabavku vatrogasne opreme – kazala je Grabar-Kitarović.
Kolinda Grabar-Kitarović
Navela je nekoliko prijedloga Vijeća domovinske sigurnosti, koji radi na sustavu bolje obrane i prevencije požara, poput izrade jasne strategije protupožarnog sustava, reguliranja rukovođenja aktivnosti, uvođenja modernih tehnologija (poput videonadzora i dronova) te nastavak školovanja vatrogasca.
Sutlar: Opožarene površine veće od cijele Međimurske županije
Željko Sutlar, zamjenik glavnog vatrogasnog zapovjednik RH, dao je pregled protupožarne sezone. Citirao je Strategiju nacionalne sigurnosti koja kaže: „Od prirodnih nesreća, Republika Hrvatska posebno je osjetljiva na potrese, poplave i požare otvorenog prostora.“
Pojasnio je kako je Glavni vatrogasni zapovjednik RH na čelu Sektora za vatrogastvo (ustrojstvena jedinica Državne uprave za zaštitu i spašavanje), te je odgovoran za organiziranost, osposobljenost i intervencijsku spremnost vatrogastva u RH, dok je Hrvatska vatrogasna zajednica stručna, humanitarna i nestranačka udruga udruženih udruga.
- Ukupno postoji 1.808 DVD-a s 32.084 dobrovoljna vatrogasca te 2.769 zaposlenih vatrogasaca. Najviše vatrogasnih postrojbi ima u Gradu Zagrebu - njih 58, dok u 48 jedinica lokalne samouprave nema vatrogasne postrojbe – otkrio je Sutlar.
Pojasnio je i kako obnova uništenih površina zahtijeva velike ljudske napore, značajna financijska sredstva i dugo vrijeme za uspostavljanje prvobitnih uvjeta. Svi vatrogasci koji su angažirani na gašenju požara ove sezone završili su dodatni program osposobljavanja za gašenje šumskih požara, rekao je zamjenik glavnog vatrogasnog zapovjednika. Sveukupno je, uz domicilne snage, tijekom ove sezone bilo je dodatno angažirano oko 3.500 gasitelja, rekao je Sutlar.
- Od 1. lipnja do 10. rujna zračne snage 93. zrakoplovne baze HRZ i PZO-a sudjelovale su u gašenju 305 požara. Do 30. rujna ostvarena su 2.743 sata naleta, izbačena je 81.141 tona vode te je prevezeno 188 tona tereta – naveo je Sutlar. Istaknuo je kako je Svjetska meteorološka organizacija (WMO) otkrila kako je vrlo vjerojatno da će 2017. biti jedna od najtoplijih godina u povijesti mjerenja.
Dao i nekoliko zaključnih pregleda ove sezone: plan angažiranja vatrogasnih i ostalih snaga odrađen je sukladno planiranom, utrošeno je više financijskih sredstava od planiranih, najveći požari zabilježeni su na području Splitsko-dalmatinske županije, najopterećenija područja bila su Šibensko-kninska, Zadarska i Splitsko-dalmatinska županija, a najviše opožarenih površina evidentirano je u Zadarskoj županiji.
- Ukupno opožarene površine (859,91 km) na priobalju (do 1. 9.) nešto su veće od površine Međimurske županije (729 km), no bez obzira na brojnost, veličinu i intenzitet požara na priobalju nije bilo znatnijih šteta na stambenim i turističkim objektima - rekao je Sutlar.
Uz to, u borbi protiv ovogodišnjih požara prvenstveno su štićeni ljudski životi i imovina, nije zabilježen značajni broj evakuacija stanovništva i turista te RH nije tražila međunarodnu pomoć za borbu s požarima: - Kako bi sljedeća sezona bila što učinkovitija, analizira se i ulaže u sustav zaštite od požara i vatrogasnu službu, a glavni cilj je plansko oblikovanje modernoga i racionalnoga sustava čiji značajni resursi i moduli služe kao temeljna potpora cjelokupnom sustavu civilne zaštite te pridonose cjelokupnom sustavu nacionalne sigurnosti – rekao je Sutlar.
Pukovnik Turković: Što kanaderi mogu, a što ne!
Pukovnik Davor Turković, načelnik stožera 93. zrakoplovne baze, održao je zanimljivu prezentaciju na temu: Što kanaderi mogu, a što ne?
- Kanader je međunarodni kolokvijalni izraz koji se odnosi na protupožarni avion tvorničke oznake CL 415, koji je kroz povijest mijenjao svoj naziv - pojasnio je na početku Turković. Radi se o amfibijskom zrakoplovu konstruiranom kao 'vodeni bombarder' za gašenje požara iz zraka.
Prema podacima iz kolovoza 2016., u svijetu postoji 167 kanadera diljem svijeta, Kanada ih ima 60, SAD 7, Francuska 12, Španjolska 24, Maroko 3, Italija 19, Grčka 21, Turska 10, Malezija 2, J. Koreja 1. Hrvatska, pak, u svojoj floti ima 6 kanadera, kazao je Turković te su svi avioni kupljeni kao novi.
Pukovnik je, pritom, pojasnio kako nema propisanog 'životnog vijeka' u smislu godina ili konačnog broja sati za avion te da se njegov vijek trajanja produžava remontom. Nabavljanje nove flote za RH, kazao je, zbog toga nije prioritet. U jednom kanaderu, Turković je slikovito prikazao, lete 2 pilota i 1 tehničar letač. Maksimalna težina iznosi 21,3 tonu, ima 2 motora s po 2380 KS, 2 spremnika dovoljna za 6.000 litara vode, 4 otvora za izbacivanje vode te 2 crpke za vodu koje rade na principu dinamičkog tlaka.
- Od Zemunika do Savudrije treba mu 45 minuta, a do Prevlake sat leta – kazao je Turković, dodajući da mu nakon uzimanja vode treba oko 6 minuta da 'preskoči Velebit'. Nadalje, bez tereta, s jednim punjenjem goriva može dohvatiti Lisabon ili Ankaru. S obzirom na potrošnju goriva od 860 L/h, misija gašenja s jednim tankom može trajati oko 3,5 sati, pojasnio je Turković.
Zanimljiva informacija jest i da je količina vode od 6.000 litara, koliko kanader prima, dovoljna za gašenje 2-3 drveta borove šume ili 130 metara trave zahvaćene požarom. Kanader može uzimati vodu na moru i jezerima većim od 1400 x 200 metara, uz uvjet da je dubina vode veća od 2 metra: - Taktika uzimanja vode izgleda tako da kanader prvih 15 metara prilazi vodenoj površini, u sljedećih 410 metara je uzima (što traje oko 12 sekundi), a potom se sljedećih 15 metara penje na željenu visinu – opisao je pukovnik.
Davor Turković
Bacanje vode, pak, događa se u obliku „vodene bombe“, „vodenog tepiha“, ili „vodene crte“: - Vojnim zrakoplovima požar se gasi do trenutka kada požarište bude bez otvorenog plamena, požar prestane napredovati, a zemaljske snage gasitelja mogu pristupiti požarištu - kazao je Turković.
Zapovjednik vojnog zrakoplova može prekinuti gašenje požara ukoliko procijeni da je ugrožena sigurnost letenja, sigurnost zrakoplova ili posade, odnosno ako uvjeti na požarištu ne dozvoljavaju provedbu zadaća gašenja požara iz zraka. Postoje određena ograničenja za kanaderima, pa im tako nije dopušteno gašenje požara iznad miniranog ili minski sumnjivog područja, gašenje požara otvorenog prostora te industrijskih objekata i postrojenja, vozila i plovnih objekata ako je zbog gorivog materijala i karakteristika požarišta ugrožena sigurnost zrakoplova i/ili posade.
- Vojnim zrakoplovima požari otvorenog prostora gase se u periodu između pola sata nakon izlaska Sunca do pola sata prije zalaska Sunca – rekao je Turković. Uz to, ukoliko su uvjeti unutar granica meteo minimuma za zrakoplov, a preko granica meteo minimuma za posadu, posada je dužna prekinuti rad na požaru.
Nažalost, zbog toga što se održavanje izvodi u jedinom postojećem hangaru, u slučaju istovremenih kvarova na više aviona dolazi do velikih problema u raspoloživosti aviona. Pukovnik Turković naglasio je kako kanaderi ne mogu gasiti požare noću (zahtjeva novu tehnologiju), ne mogu gasiti požare u području jake turbulencije, ugasiti požare bez nastupa zemaljskih snaga te gasiti požare tamo gdje nisu isključeni dalekovodi.
Kako je otkrio, najveći broj odustajanja gašenja požara iz zraka vezan je za mikrolokalitete (Žrnovnica, Klis, Makarska, Tučepi...): - Na tim prostorima borba protiv požara mora se usmjeriti na preventivna djelovanja, povećanje broja i bolje opremanje lokalnih vatrogasnih postrojbi te stalni nadzor u svrhu pravovremenog reagiranja – upozorio je Turković.
Najmanji broj odustajanja gašenja požara iz zraka, čak i pri brzinama vjetra većima od 35 kts, vezan je za zaravnjene dijelove zadarskog i šibenskog zaleđa. Ovo područje svake godine bilježi najveći broj požara otvorenog prostora. Naime, zbog blizine Zemunika ovi lokaliteti imaju komparativnu prednost u smislu upotrebe zrakoplova.
Za kraj, istaknuo je da je potrebno podignuti svjesnost o situaciji, poboljšati predviđanje, pravovremenost i ofenzivnost, koncentrirati snage, ujediniti zapovijedanje, vodeći se načelom ekonomičnosti.
Mate Botica: Sustav nadzora bio bi od iznimnog značenja za sve postrojbe
Mate Botica, direktor tvrtke Odašiljači i veze, pak, govorio je o njihovom rješenju integriranog protupožarnog video nadzora.
- Radi se o sustavu nastao u suradnji s Fakultetom elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje iz Splita koji na inteligentan način povezuje snimke na dominantim lokacijama unutar ugroženih područja te alarmira službe – rekao je Botica.
Ovakav sustav nadzora i ranog upozorenja bio bi od iznimnog značenja za sve intervencijske postrojbe u borbi protiv požara te za Hrvatske šume, rekao je Botica.
Naime, Odašiljači i veze upravljaju infrastrukturom na lokacijama kao što su Učka, Lička Plješivica, Srđ...
- Na svim odašiljačima instalirane su panoramske kamere čiji je domet desetak kilometara od njezine lokacije po horizontu, a pokriva se područje od 360 stupnjeva. Kamere su ove godine instalirane na 25 lokacija te se koriste za informacije o vremenskim prilikama u stvarnom vremenu za potrebe općeg zrakoplovstva – pojasnio je Botica.
Naime, sustav funkcionira tako da algoritmi digitalno obrađuju sliku s kamera te prepoznaju dim na bilo kojoj visini. Sustav se sastoji i od komunikacijske mreže CRONECT s ciljem pružanja neograničene komunikacije profesionalnim službama Hrvatske. CRONECT pokriva više od 70 posto hrvatskog teritorija, a u konačnici je planirano pokrivanje više od 98 posto teritorija.
Mate Botica
- Ovaj integrirani protupožarni videokomunikacijski nadzor pokazao se iznimno učinkovit 21. kolovoza ove godine kada je veliki požar zaprijetio vrhu Promine – rekao je Botica.
Francuski vatrogasni zapovjednik Frerson: Naš pristup temelji se na prevenciji i predviđanju
Na konferenciju u Zagreb stigao je Christophe Frerson, vatrogasni zapovjednik i savjetnik francuske vlade. Frerson je, naime, prezentirao na koji se način Francuska bori s požarima.
- Polovica kriza u Francuskoj događa se u južnom dijelu zemlje. Naš sustav podijeljen je u tri velike regije te 21 odjela, uz dva dodatna u požarnoj sezoni – rekao je Frerson.
Veliki požari u Francuskoj, kazao je, zahtjeva ljudstvo koje se broji u tisućama, stotinama vozila te desecima zrakoplovnih vozila.
Još od 90-ih francuska strategija temelji se na dva temeljna principa: globalnog pristupa prevenciji te predviđanju požara. Pritom, paze na suzbijanje požara u ranim fazama te izbjegavanja katastrofalnih razvoja situacije, kao i na rehabilitaciju područja stradalih u požarima.
Sustav DFCI (Defend Forest Against Fire) sastoji se od edukacije građana oko zašitite njihovih domova te pripreme u slučaju istog. Kako je istaknuo francuski zapovjednik, Francuska se posebice adresirala na traženje uzorka požara, koji su otkriveni u iznosu od 70% i na taj način gradila buduću prevenciju.
Upostavljena je trajna suradnja s nadležnim ministarstvom te se francuska agencija nadležna za prevenciju požara sastaje dva puta dnevno oko važnih pitanja.
Primjerice, u Francuskom je turistima na potencijalno ugroženihpodručjima šumskog područja zabranjen ulazak. Također, koriste moderne tehnologije u prevenciji požara, poput virtualne realnosti, istaknuo je Frerson. Taktika francuskih postrojbi jest da reagiraju na požare u roku od 10 minuta, a da požar, pak, zaustave u prvih 30 minuta dolaska na teren.
Godišnje francuski građanin daje 80 eura za financiranje cjelokupnog protupožarnog sustava, a same građane nastoji se uključiti da preko društvenih mreža budu aktivni u vrijeme krize, kao i educirati o kulturi zaštite okoliša.
Panel-diskusija na temu: Što smo naučili od požara u ljeto 2017.?
Na panel-raspravi na temu lekcija naučenih na požarima koji su obilježili ovo ljeto, Damir Krstičević, potpredsjednik Vlade i ministar obrane, istaknuo je kako je ova sezona pokazala kako je potrebna sinergija i uvezivanja svih sudionika protupožarnog sustava.
- Glavna lekcija je da se treba formirati jedinstveno operativno zapovjedništvo u Divuljama koje će imati strukturu da samo donosi odluke te kroz tehnologije ima uvid na situaciju u terenu - poručio je Krstičević.
Naglasio je kako je oko takve odluke priča je vrlo jednostavna.
- Da nije bilo sinergije ne bismo preživjeli Domovinski rat. Vatrogasci moraju preuzeti odgovornost i imati jedinstveni plan zapovjedanja, a naša je zadaća pomoći njihovim snagama - rekao je Krstičević.
Svjesni smo da se sigurnosna paradigma promijenila te da će požara i poplava biti više, rekao je Krstičević.
- Moramo biti brži, bolji i spremniji od onih koji nam predstavljaju prijetnju. Moramo učiniti puno promjena. Nakon ove konferencije puno toga neće biti isto - rekao je Krstičević.
Ante Sanader, predsjednik Hrvatske vatrogasne zajednice, rekao je kako je potrebno jedinstveno vatrogasno zapovjedništvo na čelu s glavnim zapovjednikom.
- No, ne možete u kratkom roku stvoriti takav sistem - rekao je Sanader, dodajući kako je vatrogastvo dovoljno jako i stručno da samo odlučuje o zakonima i financiranju.
Sanader je pritom istaknuo kako su vatrogasci godinama gurani na marginu, kako po pitanju mirovina, plaća, tako i po pitanju osiguravanja adekvatne opreme.
Ministar unutarnjih poslova, Davor Božinović, budućnost vatrogasne zajednice vidi unutar državnog sustava, koje je danas pod Državnom upravom za zaštitu i spašavanje.
- Tu je ključnu imao MUP koji se zalagao za povlačenje sredstvava iz EU i prijedlog zakona - rekao je Božinović.
Dotaknuo se problema potpaljivanja požara od strane piromana.
- Policija je ove godine bila daleko učinovitija nego prijašnjih godina. Proveli smo 75 kriminalističkih istraga, te se otkrilo kako su 13 od 30 okrivljenika namjerno potpalili požar - kazao je Božinović.
Tomislav Tolušić, ministar poljoprivrede, rekao je da je dio uzroka nalazi u zapuštenim poljoprivrednim zemljištima, koja će se novim Zakonom moći dati u zakup. Složio se s Krstičevićem kako je potrebna jedna odgovorna osoba u sustavu.
- Država sufinancira 70% polica osiguranja, ako se ispune uvjeti – podsjetio je Tolušić.
Tomislav Tolušić
Uz to, istaknuo je kako se neobrađena područja mora prijavljivati poljoprivrednim inspektorima, a ne samo donositi zakone.
Damir Vanđelić, predsjednik Uprave Croatia osiguranja, rekao je kako je nakon požara potrebno obnoviti imovinu, za što mogu pomoći sklopljene police osiguranja.
- Preventiva i osiguranje imovine, ključ su za smanjenje šteta i negativnih posljedica požara i elementarnih nepogoda kojih je sve više. Od posebne je važnosti podizati razinu svijesti građana o nužnosti osiguranja imovine. Što je veća zastupljenost osiguranja to je manja eventualna obveza države u nadoknadi štete i ekonomske pomoći pojedincima i poduzećima - kaže Vanđelić.
Niska razina osiguranja u RH
- Osiguranje od požara i elementarnih šteta u 2016. godini sudjelovalo je sa samo 6,57% u ukupno zaračunatoj bruto premiji u RH. Prosječna premija osiguranja imovine po stanovniku u Europskoj uniji iznosi 150 eura, u susjednoj Sloveniji oko 140 eura, dok u RH ta brojka iznosi 40-ak eura. Studije pokazuju: u zemljama gdje je visoki postotak osigurane imovine, utjecaj katastrofa na BDP je manji i oporavak je puno brži. Croatia osiguranje u svojim začecima prije 130 godina ima upravo vatrogastvo i potrebu osiguranja protiv požara. Croatia je i danas prvi partner zajednici, ulaže u vatrogastvo oko 5 mil kn godišnje (zakonska obveza), prva pomaže kad je najpotrebnije (požari Dalmacija 2017.), i kontinuirano podržava zajednicu kroz donacije i sponzorstva - poručuje Vanđelić.
Voditeljica Službe za agrometeorologiju pri DHMZ-u, Višnjica Vučetić, kazala je kako DHMZ već 30 godina surađuje s Vladom po pitanju prognoza vremenskih neprilika.
Vučetić na karti je prikazala kako je po pitanju meteroloških opasnosti 2017. bila najgora.
- Bilo je izrazito vruće i suho, što je rezultiralo velikim požarima te toplinskim stresom. Naime, 10 uzastopnih dana temperatura je bila veća od 30 stupnjeva – kazala je Vučetić.
Voditeljica iz DHMZ-a upozorila je na klimatske promjene koje su pred nama.
- Nažalost očekujemo još drastičnije mjere – zaključila je Vučetić.
Panel-diskusija na temu: Sanacija opožarenih šuma i prevencija požara
