Potpredsjednica Vlade Martina Dalić jučer je de facto potvrdila pisanje Jutarnjeg lista da će Vlada po uzoru na Prodijev "Dekret o Parmalatu" donijeti pravni akt koji će koristiti kao krajnju mjeru za slučaj daljnje eskalacije krize u Agrokoru. Izvor blizak ministrici Martini Dalić otkrio nam je da je njezino pojavljivanje u javnosti usuglašeno u Vladi koja je na tome intenzivno radila oko mjesec dana, ali i koalicijski, odnosno s predsjednikom Mosta i Sabora Božom Petrovom.
Jutarnji list danas donosni ključne dijelove nacrta Zakona o postupku izvanredne uprave, a za koji u Vladi vjeruju da ga mogu donijeti, ako bude potrebno, u Saboru u hitnom postupku.
Članak 1 Zakona otkriva njegov "Predmet i svrhu". "Svrha ovog Zakona je zaštita poslovanja dužnika i njegovih zaposlenika uz uvažavanje interesa vjerovnika", piše u prvom članku, a u drugom već pojašnjava kako se "…postupak izvanredne uprave provodi s ciljem omogućavanja brzog i efikasnog započinjanja i ubrzanog vođenja posebnog postupka sanacije i restrukturiranja za kvalificirane dužnike koji omogućava efikasno restrukturiranje dužnika i njegovih ovisnih društava".
Ministrica je javno rekla da će se Zakon primjenjivati na tvrtke s više od 8000 zaposlenih i obvezama većim od 7,5 milijardi kuna te će uključivati povezane osobe vladajućeg društva.
Uloga suda
Nadležni sud će, utvrđuje Zakon, biti isključivo Trgovački sud u Zagrebu te će tijekom izvanredne uprave prvostupanjski postupak provoditi sudac pojedinac, dok će na drugostupanjskom sudu odlučivati tri suca.
Posebno se važnim čini članak 6 koji određuje da od uvođenja izvanredne uprave nije dopušteno pokretanje predstečajnog i stečajnog postupka. Podjednaku pak težinu ima članak 7 koji govori da se u "…postupku izvanredne uprave na odgovarajući način primjenjuju postupovna pravila stečajnog postupka". Drugim riječima, Vladina izvanredna uprava onemogućit će negativne konzekvence pokretanja stečaja, ali će se držati njegovih pravila - radi se popis imovine i obveza itd.
Izvor blizak ministrici Dalić tvrdi da je Vlada i te kako svjesna težine Agrokorovih 5 milijardi eura duga te činjenice da kompanija stoga najveći dio zarade (EBITD-a) mora trošiti na kamate, dok joj za sve druge troškove preostaje jedva 50-ak milijuna. To je poslovna situacija u kojoj je nužna radikalno restrukturiranje.
Pri tome Vlada štuje sva pravila tržišta, ne planira nikakvu nacionalizaciju, ali jednostavno želi spriječiti štetu za dobavljače i šire posljedice na gospodarski sustav, a nema milosti za dioničare niti pretjeranog obzira za vjerovnike. Isto tako, po uzoru na Parmalat predvidjela je racionalni vremenski okvir izvanredne uprave od dvije godine.
Nadalje, Zakonom je previđeno da je sud taj koji tijekom izvanredne uprave poduzima sve radnje i ovlašten je donositi sve odluke ako nisu izričito dane drugim tijelima, dok članak 10 propisuje da "…izvanredni povjerenik može biti svaka osoba koja ispunjava uvjete za člana uprave sukladno odredbama Zakona o trgovačkim društvima", a za "...štetu koja građaninu, pravnoj osobi ili drugoj stranci nastane nezakonitim ili nepravilnim radom izvanrednog povjerenika u povjerenim mu poslovima sukladno ovom Zakonu, naknađuje RH". Izvanrednom povjereniku ipak neće biti nimalo ugodno jer će prema prijedlogu Zakona biti "…dužan naknaditi štetu koju u vezi s ovlastima i dužnostima temeljem ovog Zakona namjerno ili iz krajnje nepažnje nanese RH".
Izvanredni povjerenik će "…svaki mjesec do prihvaćanja plan restrukturiranja, a nakon toga na tromjesečnoj osnovi, podnositi izvješće Ministarstvu o gospodarskom i financijskom stanju dužnika te o provedbi mjera predviđenih ovim Zakonom… Izvanredni povjerenik može prenijeti pojedine ovlasti na druge osobe uz suglasnost Ministarstva… Ukoliko su za poduzimanje određenih radnji u postupku potrebna specijalistička znanja, izvanredni povjerenik može angažirati odgovarajuće stručnjake".
Nadzor
Kompletni nadzor nad povjerenikom imat će pak Ministarstvo jer članak 12 propisuje da je "…Ministarstvo isključivo nadležno započeti i provesti nadzor nad radom izvanrednog povjerenika. U periodu od dana imenovanja pa do odobrenja plana restrukturiranja, izvanredni povjerenik ne može bez suglasnosti Ministarstva donijeti odluku niti poduzimati radnje koje s ciljem raspolaganja nekretninama dužnika, udjelima u ovisnim i ostalim društvima te prijenosa gospodarske cjeline, osim ako vrijednost kojom se raspolaže ne prelazi [3.500.000] kuna".
Zakon je predvidio pravo Ministarstva da u svakom trenutku opozove povjerenika, a dobilo je i ovlast imenovanja nadzornog tijela od 3 do 5 članova koje će se morati očitovati u roku od 10 dana ili, ako je hitno, u roku 3 dana.
Člankom 16 predviđeno je osnivanje vjerovničkog vijeća od 9 članova: "Za potrebe sastavljanja vjerovničkog vijeća vjerovnici će se razvrstati u posebne skupine obzirom na različiti pravni položaj svake skupine.
Pritom treba razlikovati: 1. vjerovnike s pravom odvojenoga namirenja, 2. stečajne vjerovnike koji nisu nižega isplatnog reda i 3. stečajne vjerovnike pojedinih nižih isplatnih redova. Vjerovnici istoga pravnog položaja mogu se svrstati u skupine prema istovrsnosti gospodarskih interesa. Takvo razvrstavanje mora se temeljiti na valjanim razlozima", dok će posebnu skupinu činiti radnici.
Vjerovničko vijeće imat će pravo na sve informacije i pripremat će nagodbu.
Ključna odredba
Hoće li Ivica Todorić sam morati predložiti izvanrednu upravu ili to može učiniti netko drugi? Zakon je predvidio više mogućnosti:
"Prijedlog za otvaranje postupka izvanredne uprave ovlašten je podnijeti dužnik koji ispunjava uvjete iz članka 3. ovog Zakona. [Iznimno, prijedlog može podnijeti osobni vjerovnik dužnika koji ima dospjelu tražbinu prema dužniku u iznosu ne manjem od 5 % iznosa iz članka 3. podstavka b) ovog Zakona.]" Ali prijedlog mogu podnijeti i veliki vjerovnici s potrživanjima višim od 50 -ak milijuna eura..
Unutar 365 dana od dana imenovanja, izvanredni povjerenik dužan je podnijeti Vladi RH plan restrukturiranja, pripremljen u skladu s odredbama ovog Zakona.
Plan restrukturiranja koji se mora donijeti u roku 365 dana sadrži:
- poslovne djelatnosti koje će se nastaviti obavljati i one koje će se prestati obavljati
- plan eventualnog otuđenja imovine dužnika koja nije nužna za nastavak poslovanja društva, a i ostale imovine
- gospodarske i financijske odredbe vezane za nastavak poslovanja društva
- načine pokrića tekućih financijskih potreba, sa specifikacijom financiranja i potencijalnih državnih potpora ako su nužne za očuvanje poslovanja
- opće troškove i posebne koji su ukupno potrebni za provedbu postupka, isključujući troškove izvanrednog povjerenika i nadzornog tijela
- eventualne odredbe o dokapitalizaciji društva i o promjeni organizacijske strukture, rokove i načine ispunjenja tražbina vjerovnika, uključujući i moguće promjene dospijeća tražbina, djelomičnog ili potpunog otpusta dugova ili pretvaranja potraživanja u kapital, odnosno druge financijske instrumente
Moguća nagodba vjerovnika tijekom postupka izvanredne uprave predviđa:
- ostaviti dužniku svu imovinu ili dio njegove imovine radi nastavljanja poslovanja dužnika
- prenijeti dio ili svu imovinu dužnika na jednu ili više već postojećih osoba ili osoba koje će tek biti osnovane, uz isključenje primjene općeg pravila o pristupanju dugu u slučaju preuzimanja neke imovinske cjeline iz zakona kojim se uređuju obvezni odnosi i o dužnosti davanja izjave o nepostojanju dugovanja iz zakona kojim se uređuje postupak u sudskom registru
- dužnika pripojiti drugoj osobi ili spojiti s jednom ili više osoba
- prodati svu imovinu ili dio imovine dužnika, raspodijeliti svu imovinu ili dio imovine dužnika između vjerovnika
- smanjiti ili odgoditi isplatu obveza dužnika
- obveze dužnika pretvoriti u kredit ili zajam, odnosno temeljni kapital dužnika ili nekih od njegovih ovisnih društava, odnosno u kapital novoosnovanih društava
- preuzeti jamstvo ili dati drugo osiguranje za ispunjenje obveza dužnika
- urediti odgovornost dužnika nakon završetka plana restrukturiranja