Prema podacima Eurostata, krovnog statističkog tijela Europske unije, Hrvatska je u lipnju zabilježila najveći mjesečni rast potrošnje u EU, od 5,8 posto, dok smo po godišnjem rastu od 8,2 posto odmah iza Slovenije, čija je maloprodaja ostvarila skok od 10,2 posto.
Ironijom sudbine su tako dvije države zahvaćene aferom Agrokor, izravno i neizravno, europski lideri po rastu potrošnje na godišnjoj razini, a Hrvatska drži lipanjsko prvo mjesto po rastu potrošnje u odnosu na svibanj. Kada se gleda potrošnja u 28 država EU, tada je prosječni rast iznosio na mjesečnoj razini 0,4 posto, a u eurozoni (EU19) na godišnjoj razini 0,5 posto, dok je godišnji rast maloprodaje u EU 28 i u eurozoni bio 3,1 posto. Ipak, treba kazati kako analizom Eurostata nisu zahvaćene Češka, Italija, Grčka i Nizozemska koje nisu dostavile podatke, pa se još uvijek čekaju konačni podaci za lipanjsku ljestvicu.
Nadalje, analiza Eurostata je pokazala kako je u zemljama eurozone i EU 28 na mjesečnoj razini ostvaren rast prvenstveno zbog povećanja potrošnje naftnih derivata (od jedan posto i 0,6 posto), te hrane, pića i duhana (od 0,7 posto i 0,1 posto).
Naftni derivati
Na godišnjoj razini rast maloprodaje je u EU 28 bio potaknut povećanjem potrošnje neprehrambenih proizvoda od 3,9 posto, naftnih derivata za 3,7 posto i hrane, piće i duhana za dva posto. Među zemljama eurozone za rast potrošnje su bili zaslužni naftni derivati (3,5 posto), neprehrambeni proizvodi (3,2 posto), te hrana, piće i duhan (2,6 posto).
Eurostat u mjerenju potrošnje koristi Indeks volumena maloprodaje koji je sezonski i kalendarski prilagođen, tako da postoje određene razlike u odnosu na podatke koje je Državni zavod za statistiku objavio u lipnju.
Naime, prema DZS-u (koji ne provodi sezonsko, nego samo kalendarsko prilagođavanje podataka), maloprodaja u lipnju rasla je za 7,8 posto na godišnjoj razini, a 4,1 posto na mjesečnoj razini. U svakom slučaju, to je na godišnjoj razini najveći skok prometa u maloprodaji od kolovoza 2007. godine, kada je porastao 10,5 posto, s tim da je nastavljen rekordni pozitivni trend, jer potrošnja raste već 34 mjeseca zaredom, od rujna 2014. godine, što nije zabilježeno otkad DZS vodi te podatke.
Trgovina na malo
Analitičari RBA su u svojoj analizi zaključili kako je, pak, u prvih šest mjeseci ove godine realni promet u trgovini na malo (prema kalendarski prilagođenim indeksima) zabilježio godišnji rast od pet posto. “S obzirom na povratak godišnjih stopa inflacije u pozitivne vrijednosti, nominalni godišnji rast bio je viši i iznosio je 7,3 posto.
Na povoljnije pokazatelje u kretanju prometa u trgovini na malo ukazivali su i prethodno objavljeni podaci HNB-a koji pokazuju rezultate anketnog istraživanja o percepciji potrošača. Naime, nakon što je u travnju zabilježeno snažnije pogoršanje pokazatelja potrošačkog optimizma - kao posljedica nepovoljnijih očekivanja kućanstava glede ekonomske i financijske situacije u idućih godinu dana, što se može povezati s neizvjesnošću koja je nastala zbog financijskih problema u koncernu Agrokor - u svibnju i lipnju je zabilježeno poboljšanje na mjesečnoj i godišnjoj razini kod sva tri kompozitna pokazatelja pouzdanja potrošača”, smatraju analitičari RBA.
Pritom navode i kako su bolji pokazatelji potrošačkog optimizma najvjerojatnije potaknuti očekivanjima o rekordnim ostvarenjima u turizmu koji bi trebali polučiti niz pozitivnih učinaka na osobnu potrošnju, dohodak kućanstva te gospodarstvo u cjelini, ali i rasterećenjem dohotka koje je donijela porezna reforma. “Dodatno, rast maloprodaje u lipnju podržan je povoljnijim kretanjima na tržištu rada. S druge strane, dobavljači i tržišni lanci pokazali su visok stupanj fleksibilnosti te su se vrlo brzo prilagodili novonastalim uvjetima vezanim za situaciju oko Agrokora”, ističe se u analizi RBA.