Dva dana prije odlaska predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović u službeni posjet Budimpešti u Zagrebu je kao hladni tuš odjeknula vijest da se Mađarska pridružila Sloveniji u blokadi hrvatskog ulaska u OECD.
Iako je posljednjih dana bilo više kontakata hrvatskih dužnosnika s mađarskim, u sklopu tihe diplomacije, odluka Viktora Orbana svakako je iznenađenje, što se može iščitati iz reakcije potpredsjednice Vlade Martine Dalić, koja kaže da je mađarsko povlačenje potpore, obrazloženo zbog stanja s MOL-ovim investicijama i hrvatskog odnosa prema Zsoltu Hernádiju, neobično.
Martina Dalić iznenađena
“Iznenađeni smo povezivanjem ovakvih dviju stvari. Držimo da to nije uobičajen način, međutim uvjerena sam da ćemo problem riješiti u bilateralnim odnosima s Mađarskom.” Dalić je najavila nastavak razgovora s Mađarima “uobičajenim kanalima”, ali je pitanje hoće li Mađari zaista promijeniti stav i “propustiti” Hrvatsku u OECD. U Budimpešti je nedavno boravio i dr. Mate Granić, savjetnik predsjednice Grabar-Kitarović koji je bio njen izaslanik na otvaranju svjetskog prvenstva u džudu i tom je prilikom također vodio razgovore s mađarskim dužnosnicima.
Očito će se tema povlačenja mađarske podrške za ulazak Hrvatske u OECD naći na dnevnom redu kada se u utorak predsjednica susretne s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom i predsjednikom Jánosom Áderom. Treba znati da je ulazak Hrvatske u OECD bio jedan od prioriteta hrvatske vanjske politike, jer je Hrvatska postala članica svih važnih međunarodnih organizacija osim OECD-a. Premijer Plenković početkom godine u Davosu dobio je uvjeravanja da će Hrvatska biti primljena, a sada je to zbog stava Mađarske i Slovenije odgođeno.
Nezgodan tajming
“Mađarska ovom odlukom prije svega želi ojačati svoje startne pozicije u pregovorima o MOL-u. Međutim, ne očekujemo da će se odnosi između dvije zemlje pokvariti niti da će doći do dodatnog zaoštravanja”, rekao nam je hrvatski diplomat koji je dobro upućen u hrvatsko-mađarske odnose. I sam je u posljednje vrijeme bio dva puta u Budimpešti i razgovarao s Mađarima te tvrdi da je njihov isključivi cilj imati što bolje pregovaračke pozicije oko MOL-a i onih tema koje su važne za Mađare. “Ne treba posebno dramatizirati, iako je naravno nezgodno što je mađarska odluka došla istovremeno kada su i Slovenci odbili uskratiti podršku Hrvatskoj za OECD. Sigurno je samo to da bi rješenjem problema oko MOL-a, kako to vide Mađari, nestali razlozi za sadašnju situaciju i njihovo uskraćivanje podrške Hrvatskoj na putu za članstvo u OECD-u”, tvrdi sugovornik Jutarnjeg.
Visokopozicionirani diplomat procjenjuje da se odnos Mađarske prema Hrvatskoj ne mijenja te da dvije zemlje imaju izuzetno prijateljske odnose, ali da Mađarima posebno smeta što Hrvatska nije elastičnija prema predsjedniku uprave MOL-a Hernádiju, kojem su otežana putovanja zbog sudskog procesa u Zagrebu i činjenice da je nedostupan hrvatskom pravosuđu. Nije tajna da je moćni mađarski poslovni čovjek vrlo blizak i političkom vrhu, a Mađari žele znati kakvi su hrvatski planovi oko Ine i buduće suradnje s MOL-om.
“Očito je bila procjena Budimpešte da se uskraćivanjem podrške Hrvatskoj može postići bolja pozicija u daljnjim pregovorima koji su neminovni i to je jedini razlog sadašnje odluke koja nama sigurno nije po volji, ali se može doći do rješenja”, kaže hrvatski diplomat.
Ostaje činjenica da je sve više pritisaka iz susjedstva na Hrvatsku, jer se i odnosi s BiH kompliciraju zbog stave SDA oko izgradnje Pelješkog mosta. Daleko su ipak ozbiljniji oni sa zemljama koje su članice EU i koje bi trebale u dogledno vrijeme odlučiti je li Hrvatska spremna za Schengen. Kada tehnička pitanja budu riješena, ostaje ono najvažnije, političko, a bez podrške svih članica nije moguće ući u šengensku zonu. Kako to nisu do sada učinili ni Rumunjska i Bugarska, iako su tehnički dio posla obavile, očito je sve više prepreka za Hrvatsku koje će u mjesecima koji predstoje trebati otklanjati kako bi Hrvatska zaista imala realne šanse za pristup Schengenu.
Jačanje mišića
Slovenci će sigurno nastaviti sve moguće pritiske na Hrvatsku, iako je najava da policija prati slovenske ribare izazvala različite reakcije. Mnogi to procjenjuju ‘jačanjem mišića’ premijera Cerara, a situacija na terenu je takva da slovenska policija nema kapacitete za takvo što. Ribari kažu da Slovenci nemaju dovoljno patrolnih brodova da bi čuvali ribare, a kada bi počeli kažnjavati hrvatske ribare, sigurno je da bi i odgovor iz Hrvatske bio energičan.