Ministar financija Slavko Linić dodatno je zaoštrio stav prema poslodavcima, prozvavši ih da se neopravdano žale na odluke Vlade jer je opteretila građane da bi rasteretila poduzetništvo. Davor Majetić, generalni direktor Hrvatske udruge poslodavaca, u intervjuu za Jutarnji list odgovara Liniću da HUP-ovci nisu izmislili antipoduzetničku klimu i da istu stvar ponavljaju domaće, ali i strane institucije. Smatra da Vlada i poduzetnici imaju zajednički cilj, a to je uspješan gospodarski rast kroz dijalog, za koji smatra da nije na zadovoljavajućoj razini.
Odgovornost Vlade
Kako komentirate prozivanja ministra financija Slavka Linića, koji kaže da su ga poslodavci šokirali jer su sve Vladine mjere išle na ruku poduzetnicima, a oni i dalje tvrde da Vlada širi antipoduzetničku klimu?
- U Hrvatskoj vlada antipoduzetnička klima i to je činjenica. To nismo izmislili u HUP-u, nego antipoduzetničku klimu u Hrvatskoj kao ključni problem koji koči oporavak domaćega gospodarstva naglašavaju najuglednije domaće i strane institucije, ali i pojedinačni investitori i poduzetnici. Poduzetnička klima izravno utječe na dolazak investicija i optimizam poduzetnika koji donosi rast i nova radna mjesta, zato je ona toliko važna. Razlog takve loše klime je stanje i stav društva prema poduzetnicima i poduzetništvu, za što svi nosimo dio odgovornosti, uključujući i Vladu, koja ima odgovornost definiranja regulatornog okvira, porezne politke te osiguranja transparentnosti i pravne sigurnosti. Upravo na dijelovima odgovornosti Vlade nastojimo kroz socijalni dijalog zajednički stvoriti okruženje koje će motivirati dolazak kapitala i pokretanje poduzetničkih pothvata. HUP se u takvoj komunikaciji doživljava kao partner koji ima ulogu i odgovornost da hvali, ali i konstruktivno kritizira prijedloge i odluke Vlade kroz socijalni dijalog. Vlada i mi imamo zajednički interes, zajednički uspjeh rasta gospodarstva, a radi vremena u kojem živimo nema prava nitko raditi ništa drugo nego zajednički zaustaviti ovaj negativni trend što hitnije, i radi toga razgovarati, diskutirati i konfrotirati stavove da bismo došli do onoga što je najbolje.
Poluga poslodavaca
HUP često tvrdi da je dijalog Vlade sa socijalnim partnerima loš. Je li pogoršana komunikacija zapravo glavni problem?
- Dijalog socijalnih partnera s Vladom očito nije na dobroj razini. Neke zakone dobijemo tek nakon prvog čitanja. Često na sastanke s Vladom dođemo s jednim zakonom u rukama dok Vladini predstavnici imaju neki drugi. Taj bi dijalog trebao biti znatno bolji i trebalo bi nas što prije uključivati u proces. Ne zato da bismo utjecali ili ultimativno zatražili nešto, nego da im prezentiramo realnost ili iskustva poduzetnika te na taj način dobijemo što kvalitetnija rješenja. Ono što je iznenađujuće i zabrinjavajuće jest da se u ovoj pogoršanoj gospodarskoj situaciji odbija poluga poslodavaca ili sindikata kao konzultativnih tijela Vladi. Razlika između nas i Vlade je u metodama postizanja razultata, ne u krajnjem cilju, kao u razgovoru s minstrom Linićem, da se konačno uvede reda u sustav. Tu se s ministrom u potpunosti slažemo i tu ga podržavamo, ali smatramo da predloženi zakoni trebaju biti bolji. Primjerice, ako disciplinirate samo poslodavce dok se ostali, recimo kao javna uprava, javna poduzeća i lokalna uprava, izostavljaju iz uvođenja reda, onda imate neravnopravan odnos te, što još gore, u dijelu sustava i dalje vlada nered. Dakle, treba uvesti red, ali ga treba uvoditi svuda jednako i transparentno. Tek tada ćemo svi biti efikasniji.
Pravna nesigurnost
Nije li svima u interesu da se sredi stanje i da sva pravila vrijede za sve, što je preduvjet konkurentnosti i fer igre na tržištu?
- Podržavamo Vladu da uvede red. Međutim, način na koji se neke mjere misle provesti upitne su za HUP i smatramo da namjera Vlade, koju mi podržavamo, neće biti, nažalost, ostvarena na način na koji i Vlada i mi želimo. Smatramo da će neki članci zakona uzrokovati veći nered nego što je vladao do sada, poput novog Općeg poreznog zakona, u kojem, primjerice, stoji da Porezna uprava donosi rješenje o ispravnosti vašeg poslovanja, ne samo o iznosu i vrsti poreza, te se u žalbenom postupku žalite tom istom tijelu potpuno zaobilazeći pravosuđe. Osim toga, zakon razlikuje odgovornost menadžera državne i privatne tvrtke. Kao privatni menadžer možete, u krajnjem slučaju, ostati i bez osobne imovine, a za isti rezultat kao menadžer javnog poduzeća možete dobiti samo otkaz ili promijeniti poziciju. Time se uvodi pravna nesigurnost.
Ako je komunikacija s Vladom loša, znači li nedavni sastanak s predsjednikom HDZ-a Tomislavom Karamarkom da s oporbom imate bolju komunikaciju?
- Uvijek razgovaramo sa svima koji su čimbenici u društvu i koji mogu utjecati na promjene u društvu.
O čemu ste razgovarali?
- Razgovarali smo o trenutnoj situaciji i koliko nama kao državi nedostaje konsenzus i jasan cilj što želimo kao država. Bilo je razgovora o gospodarstvu, stečajevima i problemima s tvrtkama te što činiti i kako pomoći tvrtkama u problemima.
Mandat od četiri godine
Nije li u višestranačkom sustavu izlišno govoriti o konsenzusu?
- Nama je prije svega potrebna zajednička vizija i cilj kojem kao društvo i država želimo težiti. Naime, za većinu strateških ciljeva politički mandat od četiri godine nije jednostavno dovoljan. Kao društvo si ne možemo dopustiti da svaka opcija svake četiri godine, ili čak i prije, mijenja strateške smjernice. Zato smo stalno na početku. O takvom društvenom konsenzusu mi govorimo.