Izuzmemo li maloljetne osobe koje uglavnom nemaju račune jer ne rade, u Hrvatskoj je gotovo deset posto stanovništva blokirano?! Znak čuđenja je tu, jer je nevjerojatno da, unatoč krizi koja je tutnjala ovom zemljom osam godina, tristo tisuća građana nije u mogućnosti izvršavati svoje obveze, a sigurno nisu svi socijalni slučajevi, piše Slobodna Dalmacija.
Iz dana u dan, registri neplatiša - što fizičkih, što pravnih osoba sve su "deblji" - pa tako, recimo, u evidenciji onih koji nisu podmirili prometne globe ima ih gotovo sto tisuća!
Hrvatska je, dakle, zemlja Europske unije, a nije u stanju naplatiti naplatiti niti prometne prekršaje?! Izvorište problema je u nesređenim vlasničkim knjigama i dok svaka nekretnina ne bude imala svoju česticu i broj, državne će službe o imovnom stanju građana znati malo i ništa, što brojni zloupotrebljavaju i tako izbjegavaju plaćati račune izigravajući sirotinju, a zapravo su - varalice.
- Građani najredovitije plaćaju one račune gdje postoji mogućnost da im se odmah uskrate usluge, kao što su struja, voda, telefon... Svi ostali koji im ispostavljaju račune s naplatom imaju problema - kaže Iskra Maras, pravna savjetnica Saveza udruga za zaštitu potrošača Hrvatske, koja dužnike dijeli u tri kategorije.
- U prvu spadaju oni koji su zbog financijske nepismenosti upali u velike probleme jer jednostavno nisu znali ili nisu bili dovoljno informirani u kakve aranžmane ulaze, a to ih je kasnije koštalo, jer zbog različitih nesretnih okolnosti - gubitka posla, smanjenja plaće, bolesti..., nisu više bili u stanju redovito ili uopće podmirivati svoje obveze.
Druga su priča oni koji su postali dužnici zbog toga jer jednostavno nemaju kulturu plaćanja. Takvi ne bi na vrijeme platili, recimo, račun za mobitel, koji bi godinama čučao negdje u ladici. U vrijeme dok OIB još nije zaživio, taj se dug nije mogao utjerati, no kad je nakon nekoliko godina zaostali račun došao na naplatu s kamatama - doživjeli bi šok.
U treću kategoriju spadaju oni koji namjerno ne plaćaju i tako rade budale od onih koji već prvog u mjesecu podmiruju sve račune - objašnjava Iskra Maras i govori da je neredu kumovala i država.
- Ona ne može naplatiti dugove od građana jer nema uredne vlasničke knjige. I onda ispada da je netko socijalan slučaj, i nema nikakvu nekretninu, a to nije točno, već je samo izvanknjižni vlasnik, jer stan, kuća ili zemljište nisu knjiženi na njegovo ime.
Dovoljno je da vam je zgrada u kojoj živite neetažirana, a takvih je jako, jako puno, i da se u knjizi položenih ugovora ne vidi da ste vi u njoj vlasnik stana, državne službe neće znati ni da ga imate - veli Maras.
Najuredniji su platiše svojih obveza oni koji imaju najmanje - umirovljenici, a najneuredniji i najobavješteniji o svim mogućim zastarama - najbogatiji među nama. Takvi često ne podmiruju račune za pričuvu, komunalije, čistoću, dugove za zajedničku vodu i struju, čekajući da odu u zastaru ili ostanu u amanet firmi koju su ugasili.
- Kad je 2005. tadašnja ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt dokinula zakonom zabranu vlasnicima da osnivaju nove tvrtke dok ne podmire dug za stare, nastao je eldorado za prevarante i neplatiše. Ljudi su masovno počeli tvrtke opterećene dugovima slati u stečaj, a osnivati nove.
Naša sugovornica veli da je onima koji upadnu u probleme pa nisu u mogućnosti plaćati kredite, najbolje odmah početi pregovore s bankama.
- Ljudi se ogluše na prvu, drugu opomenu za neplaćanje kredita, a već treća znači da se vjerojatno više nikada neće izvući iz dužničkog ropstva. Banke nakon toga prvo naplaćuju troškove kredita, pa zatezne kamate, pa kamate na dug, a tek onda glavnicu.
To se kasnije niti stanom koji izgubite više ne da podmiriti. Zato, čim se dogodi da se jedna rata iz nekog razloga ne može platiti, pokušajte reprogramirati kredit da biste plaćali manju ratu na duži rok, bez obzira što to znači da ćete vratiti puno više novca, jer to je ništa u odnosu na ono što vas čeka ako budete ignorirali opomene o neplaćanju koje vam šalje banka.
Zakoni su takvi da omogućuju gomilanje dugova kamatom na kamatu, pa one na kraju iznose više od glavnice, što u Jugoslaviji nije bilo dopušteno.
Na kraju još postanete i dio HROK-a (Hrvatski registar obveza po kreditima) u kojem vas evidentiraju kao nekoga tko je neuredan platiša, pa vam iduće tri godine nitko ne želi odobriti kredit - upozorava Maras, koja smatra da je do velikog broja blokiranih građana došlo jer svih ovih godina bankari nisu dovoljno informirali korisnike o rizicima koji im prijete ne budu li u mogućnosti vratiti kredit, piše Slobodna.