Mehanizam za podizanje novoga čiovskog mosta platili smo skoro sedam milijuna kuna, piše Slobodna Dalmacija.
Da je ova pozamašna investicija zaista bila neophodna, dokazuje podatak kako je most ove godine pokretan dva puta. Teško je očekivati da će srušiti lanjski rekord. Kada je korišten nevjerojatnih šest puta.
U ovu zavidnu statistiku "Hrvatske ceste" pribrojile su i pokretanja mosta radi popravka mehanizma za pokretanje mosta. Tako je, uspio se i pokvariti.
A ostala podizanja mosta zapisana u bilježnicu upravitelja provedena su bila isključivo na uporno traženje jedriličara. "Hrvatske ceste" bi im u ranim jutarnjim satima otvorile put, a kad bi se htjeli vratiti na vezove, zvali bi ih da "bace ključ".
Možemo samo nagađati kako je proces propuštanja plovila izgledao ako ste, kojim slučajem, turist jedriličar i ne znate čovjeka koji zna čovjeka.
Dugačak proces
Zašto je to tako? Zato što raspored podizanja mosta čiji je mehanizam za podizanje mosta plaćen tih sedam milijuna kuna uopće ne postoji.
A budući da se rijetko pomiče, jedrilice privezane između starog i novog čiovskog mosta doslovce su zatočene investicijom plaćenom iz EU fondova. Most hrvatskih branitelja s pratećim sadržajima koštao je 163.854.452 kune i 39 lipa.
Usporedbe radi, postoje mostovi na Jadranu koji se pokreću dva puta dnevno, čime u 24 sata odrade godišnju kvotu ganc novoga čiovskog ponosa.
Iz odgovora "Hrvatskih cesta" između redaka da se iščitati kako smatraju da za podizačem plaćenim, da budemo precizni, 6.722.573,93 kune nema ni potrebe.
Naravno, zatočeni jedriličari, čija su plovila postala nekretnine, ne bi se složili.
"Hrvatske ceste" poručuju da su organizirale sastanak s njima te da se razgovaralo o izradi protokola podizanja mosta. No, ni to nije dalo rezultate:
- Na sastanku su sudjelovala četiri vlasnika jedrilica s kojima smo cijelo vrijeme komunicirali i izlazili im u susret te na njihovo traženje omogućili podizanje mosta. Nažalost, i unatoč dobroj volji dolazilo je do određenog nesuglasja između tražitelja zahtjeva za otvaranje i naših mogućnosti da im se udovolji u kratkom roku - poručuju iz HC-a, dodajući da je most građen kako bi se smanjile gužve "u cestovnom prometu", s naglaskom na riječ "cestovnom".
Ono što su uspjeli dogovoriti jest da se od sada postupak podizanja/spuštanja mosta pokreće temeljem zahtjeva Lučke kapetanije Split. To bi moglo značiti da jedriličare sad čeka još gora situacija jer im se prolongira procedura za podizanje mosta.
"Hrvatske ceste" poručuju i da proces u kojem se most podiže i spušta traje 45 minuta, te da uključuje blokiranje prometnica, zbog čega nastaju ogromne gužve.
Izdvojeni slučaj
Odgovorili su nam i na pitanje o kvaru na podizaču:
- Ne skrivamo, niti smo skrivali, da se 31. srpnja dogodio kvar, baš kada je jedrilica trebala proći, i o tome su kolege i obavijestili sve uključene, međutim, riječ je o izdvojenom slučaju te kvaru koji je uklonjen u roku jednog dana, a jedrilica je s time i prošla 1. kolovoza. Nedostaci koji su se pojavili u eksploataciji otklonjeni su na trošak izvođača u okviru njegovih obveza za vrijeme trajanja jamstvenog roka. Mehanizam za podizanje je u funkciji, a uočeni kvarovi otklonjeni su na trošak izvođača radova - kažu iz HC-a.
Na pitanje tko su bili izvođači radova, odgovaraju:
- Izvođač prve faze bio je "Viadukt", a druge Zajednica gospodarskih subjekata "PZC Split" i "Strabag AG". Izvođači su odabrani na temelju javnog natječaja. U komisiji su bili zaposlenici "Hrvatskih cesta" koji u sklopu svojih poslova provode postupke javne nabave.